Ministar Gordan Maras za Novi list: Važno je da država da podršku poduzetnicima

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras nedavno je predstavio rezultate po kojima je u malom i srednjem poduzetništvu broj zaposlenih u ovoj godini povećan za 12 tisuća. Ti podaci jasno sugeriraju koji je dio hrvatskog gospodarstva »najžilaviji«, ali prošli je tjedan ipak obilježila najava još jednog poreza od kojeg čini se ništa neće biti i još jedna najava velikih investicijskih projekta od kojih se očekuje da konačno nešto bude.

Što se to događa u koaliciji? Nakon sukoba oko poreza na nekretnine, sada prijedlog poreza koji bi zamijenio HRT pretplatu pokazuje da ste opet neusklađeni.

– Kao što sada vidimo taj »prijedlog« uopće ne postoji. Ukoliko se bude bilo što mijenjalo moj stav je da HRT pretplata sigurno ne može biti parafiskalni namet na sve građane Hrvatske bez obzira da li imaju prijemnik ili ne. Ono što je meni važnije u ovom trenutku je da vidimo kako možemo poduzetnike rasteretiti besmislenog načina plaćanja pretplate po svakom prijemniku te da oslobodimo plaćanja pristojbe ljude bez prihoda.

Zapravo vas pitam koliko ste vi u Vladi, u koaliciji koordinirani? Nekada se čini da koalicija ima najveću oporbu unutar sebe.

– Vlada se sastoji od 20 ministarstva i ima 22 člana i oni imaju svoje inicijative i ideje kako urediti pojedino područje. Nije nužno da baš svi o svakoj temi i svakom detalju od starta budu upoznati. Postoji javna rasprava, postoje mišljenja ministarstva. Ne bi iz toga radio zaključak da u koaliciji nešto ne štima.

Vaš resor je usko vezan uz one koje vode HNS-ovci. Prvo Radimir Čačić a sada i Ivan Vrdoljak? Je li teže raditi zadnjih mjeseci ili možda od Čačićeva odlaska kad su iskre i počele?

– Suradnja je izvrsna, bila je dok je Čačić bio u Vladi, a i sada je. Dobro sam surađivao s kolegom Čačićem, a surađivat ću i s kolegom Vrdoljakom. Ne vidim nikakve promjene. Suradnja će biti najbolja moguća.

Ipak ima SDP-ovaca koji se ljute zbog toga što se od odlaska Čačića HNS, po njihovom mišljenju, ponašao kao oporba.

– Ne znam jesu li građani pa i mediji svjesni da na sjednici Vlade ponekad imamo i po 50 točaka. Uz to radimo i na brojnim prijedlozima koji tek trebaju doći na Vladu i ne vidim ništa čudno da na nekim od njih koalicijski partneri imaju različite pristupe pojedinim temama. Koalicija u godinu dana nije imala većih disonantnih tonova. Ne bih sve to preuveličavao.

Potpredsjednik Grčić je u četvrtak najavio investicije za sljedeću godinu. Frustrira li vas to kad vidite “velike dečke” kako govore o desecima milijardi kuna ulaganja, televizije od toga rade show, a vi ste nedavno predstavili rezultate u malom i srednjem poduzetništvu po kojima je u tim tvrtkama stvoreno 12 tisuća novih radnih mjesta, a mediji to jedva registriraju.

– Ne frustrira me. Naši su rezultati mjerljivi, ovo ministarstvo pokriva 99 posto svih tvrtki u Hrvatskoj, više od 50 posto BDP-a, dvije trećine zaposlenih u realnom sektoru. Rezultati su nam mjerljivi i ono što radimo u ministarstvu nije malo nego veliko.

Prije svega ste političar, ministarstvo vam pokriva tvrtke koje zapošljavaju 569 tisuća ljudi, ali u medijima ima više HEP-a nego svega što vaše ministarstvo pokriva. Političar ste, a kao da ste na pričuvnoj poziciji, u ministarstvu koje je stvoreno da SDP ima još jednog ministra.

– Nije tako, poduzetnici i obrtnici su prvi koji su tražili osnivanje ovog ministarstva. Novo smo ministarstvo i trebat će još neko vrijeme da javnost upozna sve ono što radimo. Ljudi će s vremenom postajati sve svjesniji potrebe za ovim ministarstvom. Velike industrijske zemlje poput Japana rade posebne strategije ulaganja u malo i srednje gospodarstvo, 80 posto poticaja koje će dobivati poduzeća u Hrvatskoj bit će u malom i srednjem poduzetništvu. Naravno da je meni kao političaru bitno da ljudi percipiraju ono što radimo i možda sam u prvoj godini bio prepoznatljiviji ja kao političar nego moje ministarstvo, ali s obzirom na rezultate koje ostvarujemo vjerujem da je sada svima jasno zašto smo osnovani.

Dali ste neki dan podatak o tome da je u malim i srednjim poduzećima 12 tisuća zaposlenih više nego lani svima nam to izgleda nevjerojatno, ali kako su reagirali ostali kolege u Vladi, što kaže premijer?

– O svome radu obavještavam kolege u Vladi, zastupnike i naravno premijera. Premijer je zadovoljan rezultatima koje smo napravili, potpredsjednik Grčić ističe rezultate malog i srednjeg poduzetništva. Kolega Linić je možda i najviše svjestan tih rezultata, jer iako smo imali pad BDP-a u ovoj godini prihodi od doprinosa i poreza ne padaju. Vidi se da je broj zaposlenih u području kojim se ja bavim viši nego protekle godine.

Očito je ipak prostor za povećanja zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu. Ali imamo li mi poduzetnike koji bi to odradili, koji bi doista nešto poduzimali umjesto da čekaju da im se posao servira?

– Sigurno imamo kreativne ljude. Ono što nam fali i na čemu bi trebali raditi je povezivanje znanosti i poduzetništva i ulaganje u inovacije. Bez toga ne možemo stvoriti ni proizvode ni usluge koje bismo mogli nekome prodati. Upoznao sam zadnjih godinu dana puno ljudi koji su i kreativni i otvaraju nova tržišta. Evo međimurska tvrtka Tehnix ovih dana u Egiptu potpisuje ugovor vrijedan 20 milijuna eura. Oni su inovatori i imat će veliku priliku na tržištu europske unije. Važno je da država da podršku poduzetnicima, ali bez ideja neće se ništa dogoditi kakve mi god uvjete stvorili. Imamo sada situaciju da su glavni igrači u interesnim udrugama velike tvrtke koje u ovom trenutku nemaju toliko ambicija za investiranje, koje su u stranom vlasništvu, dobro posluju i nemaju ambiciju unaprijediti stvari tako brzo kao što nama treba.

Mislite li tu između ostaloga i na HT?

– Uloga takvih kompanija je u svakom društvu velika i moraju raditi zajedno s državom na investicijama u tome sektoru, a riječ je o IT infrastrukturi. Tu stanje nije zadovoljavajuće i ne smiju se kompanije zadovoljavati svojom pozicijom na tržištu i jedino dobrom dobiti iz godine u godinu. Investiranje u dobru uslugu vraća jedan dio vrijednosti cijelom društvu, od čega opet i oni imaju koristi. Moramo stimulirati investicije i ulaganja iz dobiti a destimulirati odlazak novca iz Hrvatske. Telekom sektor ne investira dovoljno. O motivima možemo razgovarati, ali mislim da su oni zadovoljni svojim rezultatima i pozicijom pa ne vide potrebu da se u ovom trenutku dalje ulaže. Moramo zbog konkurentnosti zemlje i smanjenja troškova ići u tom smjeru.

Što bi se trebalo događati a u čemu HT ne sudjeluje?

– Hrvatska je dobila treći podatkovni centar u Jastrebarskom, država je bila prisutna kao investitor kroz FGS-ove i sada se u Križu radi najkvalitetniji podatkovni centar u ovom dijelu Europe. Nevjerojatno da tako kvalitetni centar neće imati nijedna kompanija iz telekom sektora, pa tako ni najveća u Hrvatskoj. U Njemačkoj se gradi takav podatkovni centar trideset puta veći, ali tamo je investitor Deutche Telekom. Takve investicije teško su moguće bez kvalitetne infrastrukture u prijenosu podataka. Interes ne bi trebao biti samo imati dobru dobit u Hrvatskoj, nego i razvijati svoj sektor u Hrvatskoj. To mora biti jasno kompanijama koje su predvodnik u pojedinim granama, one ne mogu biti samo predvodnik u dobiti nego i u investicijama. Uz to investiranje se ne može uvjetovati povlaštenim položajem.

Netko postavlja takve uvjete?

– Ne. Samo načelno govorim da se ulaganje u infrastrukturu ne može uvjetovati monopolom.

Kriza i dalje ne popušta. Vjerujete li vi ipak i dalje da je moguće da na kraju mandata imate 50 tisuća novih radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu?

– Više na taj način u brojkama neću govoriti jer se onda banalizira sve ostalo što se radi, jer se jedino to izvlači u prvi plan. Uvjeren sam da će biti više zaposlenih, da će se trend započet u prvoj godini, a to je 12 tisuća više zaposlenih, nastaviti i da će ovaj segment rasti iz godine u godinu. Ako sljedeće godine, BDP bude rastao, kao što smo planirali 1,8 posto, ovaj će sektor rasti tri posto, jer je to preduvjet za planirani rast BDP-a. Ide restrukturiranje industrije i tu ne možemo očekivati doprinos rastu odmah, a to onda znači da malo i srednje poduzetništvo mora rasti tri posto da bi to dostigli.

Tko će biti kandidat za gradonačelnika Zagreba?

– Kolegu Davora Bernardića je gradski odbor prije nešto više od mjesec dana jednoglasno predložio za kandidata za gradonačelnika.

Neće biti promjena?

– Vjerujem da ne.

I vama i HDZ-u je teško naći jake ljude za gradonačelnike velikih gradova poput Zagreba ili Splita. Čini se da baš nemate jake ljude za ta mjesta.

– Mi imamo jake ljude za gradonačelnike. Mi smo najjača stranka u Zagrebu i imat ćemo u Zagrebu gradonačelnika. U Zagrebu ćemo pobijediti, a u Splitu će biti zanimljiva bitka i imamo velike šanse pobijediti. Naš kandidat je antipod aktualnom gradonačelniku Splita i svemu onome što se posljednjih osam godina događa u tom gradu. Split je prošao velika razočaranja i velike eksperimente posljednjih osam godina i vjerujem da će birači sada povjerenje dati kvalitetnom čovjeku koji je radio ozbiljne poslove. Vjerujem da može vratiti ponos Splitu s čijim se gradonačelnikom sada svi šale i koji je tu dužnost doveo na najnižu razinu. Od četiri velika grada, SDP će imati gradonačelnika u najmanje dva grada, a najvjerojatnije u tri. U Zagrebu i Rijeci sigurno. U sva četiri grada imat ćemo kandidate koji će biti ozbiljni kandidati za pobjedu. HDZ to neće imati ni u jednom velikom gradu. Na lokalnim izborima ćemo ostvariti bolje rezultate nego 2009. godine. Imat ćemo više župana, gradonačelnika i načelnika općina.

Niste ukalkulirali to da bi vas birači mogli kazniti zbog pojedinih poteza vlade i same krize zbog koje sve lošije žive?

– Uvjeren sam da ljudi razumiju zašto mi moramo raditi reforme, ali uvjeren sam i da ćemo dati najbolje kandidate. Ako ljudi imaju priliku izabrati čovjeka koji je dobar za njihov grad, neće ga kažnjavati zbog krize koja u Hrvatskoj vlada već godinama.



Vijesti iz medija