- Objavljeno: 30.04.2016.
Ministar Kuščević za Slobodnu: Spajanje katastra i zemljišne knjige olakšat će život građanima i potaknuti investitore
Ispada da je Brač pretplaćen na ministra drugi mandat zaredom. Nakon SDP-ovog ministra uprave, Arsena Bauka, u Vladu je ušao HDZ-ov Lovro Kuščević. Naravno, riječ je o dva različita svjetonazora...
Pred nama je veliki posao: od izmjena zakona o prostornom uređenju, onda, priprema se izmjena zakona o komunalnom gospodarstvu, o graditeljstvu, dakako, uz niz drugih podzakonskih akata i tehničkih mjera. Idućeg tjedna kreću u proceduru, dakle slijedi javna objava pa savjetovanje s javnošću, i izmjene Zakona o najmu stanova, kojim se će konačno regulirati pitanje oko 3000 stanova koje su komunističke vlasti bile oduzele nekadašnjim vlasnicima, što se vuče do danas. Dakle, napokon će se riješiti sudbina zaštićenih najmoprimaca, odnosno, onih koji potražuju stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Nastojat ćemo pomiriti interese obiju strana. Istina, to nam je i ljudska i moralna obveza, jer prethodne vlade nisu vodile računa o tome, bivša Jugoslavija pogotovo. Usto, pritisnuti smo i presudom Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Statileo protiv RH, koja nas obvezuje na zaštitu vlasničkih prava jer ćemo u protivnom imati milijunske sankcije na mjesečnoj razini! Vijeće ministara EU-a će to razmatrati već u srpnju, dakle, to moramo napraviti što prije, ne samo zbog prijetnje sankcijama, nego i zbog vlastite vjerodostojnosti.
Došli ste u Vladu s iskustvom vođenja bračke Općine Nerežišće. S obzirom na to iskustvo iz prve ruke, što mislite o najavama ukidanja ili spajanja nerentabilnih općina?
- Cilj reforme lokalne samouprave nije njezino slabljenje nego jačanje. U svemu tome princip razmišljanja mora biti kako lokalnu razinu vlasti približiti građanima, da im bude na usluzi, uistinu učinkovita, funkcionalna. Ne smije cilj reforme biti decentraliziranje samouprave jer građane zanima to da u mjestu prebivališta mogu obaviti sve administrativne potrebe. Naravno da pri tom treba vidjeti koje jedinice uopće mogu opstati, s obzirom na svoj fiskalni kapacitet i na prostor koji pokrivaju i koliko stanovnika imaju. One koje to realno ne mogu pružiti treba spojiti, objediniti s drugima. Što se tiče otoka, primjerice, moj je stav da je dovoljna jedna jedinica lokalne samouprave po otoku, prije svega iz zemljopisnih razloga, a onda i prometnih, pa ako hoćete i mentalnih razloga koji otok vide kao cjelinu.
Znači, pristajete na ukidanje svog Nerežišća?
- Ne. Zalažem se za jačanje mojih Nerežišća i svih drugih jedinica lokalne samouprave na Braču, bilo kroz spajanje određenih funkcija ili kroz formalno objedinjavanje na razini otoka. Većina postojećih općina ispunila je svoj smisao uređenjem komunalne infrastrukture, trošeći nacionalna sredstva. Danas su pred nama drugi ciljevi, moramo podignuti učinkovitost u povlačenju europskih fondova, a male općine to nisu u stanju. Većina njih nema kapacitete da može odgovoriti na taj izazov. Objedinjavanjem više općina dobili bismo i jednu s većim proračunom, a sukladno tome raste i sposobnost povlačenja EU sredstava, sudjelovanja u većim projektima općenito. Ako imate općinu koja bi imala proračun od 150 milijuna kuna, onda je ona u stanju realizirati projekt težak 50 milijuna, što sada nije slučaj ni s jednom bračkom općinom. Evo, primjerice, dovođenje vode na Brač bi koštalo 70 do 80 milijuna kuna, što bi bilo lakše rješivo s proračunom od 150 milijuna kuna, dakako, uz pomoć županije i države. To bi olakšalo i ekipiranje za sudjelovanje u natječajima EU-a.
Je li to provedivo u jednom mandatu, jer valja očekivati i otpore?
- Naravno da će bit otpora, međutim, ako se to posloži na dobrim temeljima i ulaznim podacima, ako se sve dobro razradi, nitko neće imati ozbiljnog argumenta za bunu. To što će se određena birokracija buniti, jer će jedna politička kasta time ostati bez privilegija, nije razlog da se reforma ne provede. Neke jedinice lokalne samouprave bi mogle ostati iznimke u svemu tome, recimo, ako se nalaze na područjima od posebne državne skrbi, negdje u Lici, gdje je naseljenost vrlo mala, pa se procijeni da u interesu opstanka života na tom području ipak treba tolerirati opstanak neke jedinice unatoč njezinu problematičnom fiskalnom kapacitetu. Negdje ćemo morati ostaviti i takve jedinice, da ljudima dodatno ne zagorčamo život u ionako slabije razvijenim dijelovima, da ne moraju 120 kilometara putovati zbog nekog papira u sjedište općine. Posebno treba razmotriti i neke dijelove Slavonije koji gube stanovništvo. Jer moramo voditi računa i o tome da potaknemo te ljude da ostanu tamo. Inače, reforma ne bi imala smisla.
Vi ste u Ministarstvu zatekli prilično sređenu situaciju?
- Nije tako dobra situacija kao što se u medijima prikazivalo! Bile su najave na početku mandata prošle Vlade da će država godišnje obnoviti tisuće javnih zgrada, a u cijelom je mandatu obnovljena jedna velika bolnica. Jako su loši rezultati u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Prošle je godine, dakle, na kraju mandata, pokrenut pilot od 50 milijuna kuna i ni taj nije realiziran do kraja! Mi smo u prva tri mjeseca mandata osigurali dodatna sredstva za izradu projektne dokumentacije, pojednostavnili proceduru, i u dva dana smo taj pilot projekt zatvorili! Novi natječaj ide u srpnju, tu smo osigurali preko 700 milijuna kuna, tj. 100 milijuna eura. Na raspolaganju nam je preko 400 milijuna eura za energetsku obnovu, a to znači oživljavanje građevinskog sektora, manju potrošnju ugljikovog dioksida, pa ćemo ga moći prodavati drugim državama. što će omogućiti da se taj novac vrati u Hrvatsku... Inače, ovo je ministarstvo bilo hvaljeno zbog legalizacije, ali ne zaboravite da je legalizaciju pokrenuo HDZ još 2011., kada je ministar bio naš Branko Bačić.
Na stranicama ministarstva stoji vijest o uklanjanju bespravne gradnje u Umagu. Netko će kazati, neće valjda opet krenuti baš prije početka sezone?
- I uklanjanje bespravnih objekata malo kasni jer smo proračun dobili tek u trećem mjesecu, međutim, odmah se krenulo s tim. Sad imamo neka uklanjanja na Braču, i zatim se povlačimo u unutrašnjost, tako da sezona neće biti opterećena takvim scenama.
Koji su vam prioriteti?
- U srijedu smo u Saboru prezentirali program reformskih mjera, pri čemu bih posebno izdvojio ono za što sam se posljednjih godina osobno zalagao kao predsjednik HDZ-ova Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo - a to je spajanje zemljišnih knjiga i katastra. Konačno je Vlada RH pokrenula i taj proces. Dakle, to više nije priča - idemo u realizaciju! Rekao bih da je to reformskamjera stoljeća! Jednaka onoj koja je bila kad je car Franjo Josip svoju monarhiju stavio katastarski na papir, po čemu se mi i danas ravnamo. Spajanje katastra i zemljišne knjige trebalo bi građanima olakšati život, unaprijediti pravnu sigurnosti transparentnost, te na koncu olakšati i dolazak investicija. Ja sam sretan da je Vlada prihvatila taj moj prijedlog. Uostalom, to je bila i preporuka Svjetske banke. Reći ću vam i da je postojao stanoviti otpor u pravosudnom sustavu, međutim, s dobrom komunikacijom naša dva ministarstva, i uz veliku pomoć ministra Šprlje, Vlada je prihvatila to kao reformsku mjeru koju moramo ostvariti.
Kakvi su konkretni rokovi?
- Već krećemo u pripremu zakonske regulative. Tijekom 2018. spojit će se podaci, a plan je da se do 2020. i institucionalno sve objedini u jednu instituciju. Puno posla je tu pred nama, puno zakona ćemo morati mijenjati, ali ako Bog dade da to dovedemo do kraja, bit ću sretan sve kad bi nam to bila i jedina reforma! To zbilja nije mala stvar.
Kad spominjete suradnju, čini se da ona između Domoljubne koalicije i Mosta nije najidealnija. Čuli ste i poruku Ivana Kovačića HDZ-u. Nema dugo da ste baš vi hvalili suradnju s Mostom?
– Mislim da opozicija uz pomoć dijela medija nastoji kreirati klimu o lošoj suradnji između Mosta i Domoljubne koalicije. Da tome u praksi ipak nije tako. dokaz vam je i reforma koju sam upravo najavio, gdje je na čelu Ministarstva pravosuđa Mostov čovjek, dok sam ja kao HDZ-ovac na čelu Ministarstva graditeljstva, pa smo ipak to zajednički pripremili, usprkos velikom otporu pravosudnog sustava. Na početku razgovora sam vam kazao da zapravo podržavamo i reformu javne uprave koju pripremaju kolege iz Mosta.
Dobro, ali što ćemo s Kovačićevom izjavom? Ne uklapa se u tu sliku?
- Njegov istup je bio neprimjeren. Jer, u najmanju je ruku neozbiljno da se on upliće u izbore unutar neke druge stranke. Gospodin Kovačić mora početi razlučivati lokalno od nacionalnoga. Ne možemo zbog toga što nismo zadovoljni nečim na lokalnoj razini dovoditi u pitanje suradnju na nacionalnoj razini. To su odvojene stvari. I nije dobro uvjetovati jedno s drugim. Mi se ne diramo u to tko će biti predsjednik Mosta, pogotovo u podružnicama, pa to očekujemo i od naših partnera.
Ipak ste optimist kad je u pitanju opstanak i učinkovitost Vlade?
- Naravno da sam optimist. Pripremili smo reformske mjere, građani će postupno početi osjećati rezultate tih mjera a to je, bez obzira što će oporba nastaviti stvarati razdor, najvažnije. To će napore oporbe i medijsku harangu učiniti uzaludnim. A ionako će građani imati zadnju riječ.
O vama se pisalo i zbog onog Hvaljen Isus na pressici. Mislite li da je to u bilo kojem smislu neprilično, ipak smo sekularna država?
- Predsjednik SAD-a Barack Obama, kad završi svoj govor, kaže Bože blagoslovi Ameriku! U Engleskoj se kaže, Bože, čuvaj našu kraljicu. Na američkom dolaru piše Vjerujemo u Boga. Pa ne znam da je itko od onih koji sada od mog pozdrava prave dramu odbio primiti takav dolar! Prema tome, siguran sam da većina građana shvaća da nisam napravio ništa loše niti je to usmjereno protiv bilo koga. jer je riječ o tradicionalnom pozdravu ukorijenjenom u hrvatskom narodu, na koji sam navikao gotovo od rođenja, i stvarno ne mislim da tome treba pridavati neku posebnu pozornost.
Razgovarao: Hrvoje Prnjak
Slobodna Dalmacija, 30. travnja 2016.