Ministar Linić: Odbili smo ponudu za privatizaciju HPB-a jer je ponuda iznosila svega 54% vrijednosti kapitala

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/ministar_linic_odbili_smo_ponudu_za_privatizaciju_hpb_a_jer_je_ponuda_iznosila_svega_54_vrijednosti_kapitala.jpg

„Odlukom Vlade sa današnje sjednice odbili smo obvezujuću ponudu Erste banke, iz jednostavnog razloga jer je ponuđena cijena svega 54% od vrijednosti kapitala, što je za Vladu niska cijena, i s druge strane, to nije po prijedlogu Erste banke konačna vrijednost, nego određeni rizici koji se mogu pojaviti iz sudskih tužbi, ili iz potrebnih rezervacija, ovisno o analizama Hrvatske narodne banske, oni inzistiraju da država jamči da će država nadoknaditi te rizike. Rekao je u izjavi novinarima ministar financija Slavko Linić, dodajući da je ukupna ponuda bila preniska, u „bescjenje ne prodajemo“. „Poštanska banka će nastaviti funkcionirati kao državna banka.“

Na pitanje o mogućim daljnjim uštedama u proračunu, vezanim uz preporuke Europske komisije o smanjenju deficita, ministar Linić rekao je da je posao Vlade Republike Hrvatske da preporuke koje je poslala Komisija analizira i, shodno tome, donese određena rješenja. „Prema tome, nema dvojbe da ćemo raditi opet rebalans proračuna“. Pojasnio je da je u tom smislu prvi dokument usvojen već na današnjoj sjednici Vlade, pojašnjavajući da postoje razlike u prognozi gospodarskog rasta između Europske komisije i Vlade. „Mi smo planirali 1,3%, a Komisija 0,5%. Cijeli dokument koji je danas, pod prvom točkom na Vladi i prihvaćen (Plan investicija za 2014. godinu), koji govori o tome kako ćemo planom investicija povećati doprinos područja investicija gospodarskom rastu. To je jedan od dokumenata koji ćemo uputiti Europskoj komisiji, da pokušamo razriješiti dilemu jesu li njihove projekcije ili naše projekcije realne i da temeljem toga otklonimo jedan dio nesporazuma oko prihodovne strane“. Ostalo ostaje na kompletnom postupku svih mogućih reformi u različitim sektorima i njihovoj vrijednosti za iduću godinu. Ministar je istaknuo i kako nema dvojbe kada bi se sve štednje provodile u području smanjenja plaća ili diranju mirovina, da bi to samim time značilo pad kupovne moći i problem gospodarskog rasta u dijelu potrošnje. Radi se o racionalizaciji, pojasnio je ministar, koja će značiti drukčiju organizaciju i veću efikasnost, ali ne manje plaće onih koji će raditi. „Mi još uvijek vodimo bitku s agencijama, zavodima, i stotinjak onih nepotrebnih institucija, koje su se jednostavno odmetnule van kontrole, niti im je kontroliran broj zaposlenih, niti plaće, niti materijalni troškovi. To su mjere koje ova Vlada aktivno provodi već četiri mjeseca, sad ćemo ih privesti kraju, i to je ono gdje vidimo razliku u odnosu na Europsku komisiju koja se boji da ćemo morati dirati plaće i mirovine, a mi velimo: imamo još niz odgovornih poslova na reformiranju sustava koje neće značiti umanjenje plaća, nego racionalnije poslovanje“.



Pisane vijesti