Ministar Linić za Globus: Porez će osjetiti samo oni čija imovina nije u funkciji

Autor: Nikola Jelić

HNS je protiv uvođenja poreza na nekretnine koji ste vi pripremili i predložili. Kako tumačite taj neočekivani postupak vašeg glavnog koalicijskog partnera? Mislite li da je taj potez usmjeren zapravo protiv vas?

- Slavko Linić nije bitan u ovoj priči. Ljudi mogu biti nezadovoljni mnome i evidentno je da su mnogi nesretni zbog mene iz jednostavnog razloga: žele govoriti kako ministri ne provode reforme, a u Ministarstvu financija to baš nije slučaj. Ministarstvo financija u ovoj je godini napravilo mnoge promjene, od kojih je većina usmjerena na uvođenje financijske discipline. A to znači da želimo što više lojalne konkurencije na tržištu. Više nije moguće da netko nudi usluge ispod realne cijene zato što ne plaća radnike ili porez, odnosno zato što imaš svog pouzdanika u Vladi ili ministarstvu, poreznoj upravi itd. Takva politika odmah je rezultirala boljom naplatom poreza, većim prihodima... U ovoj se zemlji počinje ozbiljno shvaćati da su svi dužni plaćati svoje obaveze.

Zašto bi sve to moglo smetati vašim koalicijskim partnerima?

- Ne znam, jer ovo nije novi, dodatni porez i nema dodatnih nameta za građane koji žive u svojim nekretninama ili ih iznajmljuju. Porez samo zamjenjuje komunalnu naknadu i porez na vikendice koji se ukidaju. Dakle, nema dodatnog opterećenje za ljude koji žive u svojim kućama i stanovima. Porez će osjetiti samo oni čija imovina nije u funkciji. Želimo da se što više imovine stavi u funkciju, jer je ima puno neiskorištene, želimo da se ulaže u tehnologije i zapošljavanje ljudi, a ne u imovinu. To su jasne poruke...

Je li HNS bio upoznat s vašim prijedlogom?

-Zakon je predstavljen užem kabinetu i premijer je predložio da javna rasprava o zakonu traje četiri mjeseca. Na nama je da sada objasnimo zakon svim interesnim skupinama i prenesemo osnovnu poruku da to nije dodatni teret za građane, da je za gradove i općine bolje i pravednije uvođenje poreza umjesto komunalne naknade. Imamo četiri mjeseca za raspravu o tome što eventualno nije dobro i što u Zakonu treba popraviti. Žalosno je da neki koji zakon nisu ni pročitali, nisu uopće ušli u njegovu bit, već su odmah izrekli stav da su protiv jer ne žele nove namete. Pa nema novih nameta za građane. Novi nameti pogodili bi samo bogatije i to ako svoju nekretninu nisu stavili u funkciju. I to je sve. Zakon predviđa i mnoge olakšice jer je vodio računa o prilikama u kojima građani žive. Nisu ovo novi nameti, već samo zamjenjuju neke dosadašnje. A je li to zajednička politika koju smo ranije definirali? Da. To je rasterećenje privrede i stavljanje većeg poreznog tereta na bogate. To smo zapisali i u naš program.

Dok je bio potpredsjednik Vlade, Radimir Čačić nije ništa javno rekao protiv vaše porezne politike. Sada vam se miješa u posao kao politički čelnik HNS-a. Kako ćete se oduprijeti takvim njegovim postupcima?

-Nitko od nas pojedinaca nije važan. Kad smo na užem kabinetu raspravljali o porezu na nekretnine, gospodin Čačić davao je svoje sugestije kako popraviti zakonski tekst. Njegov je bio prijedlog da se osnovica za oporezivanje smanji sa 80 na 70 posto. To smo prihvatili i taj njegov prijedlog je ugrađen u koncept zakona koji je predstavljen javnosti. Dakle, on je aktivno sudjelovao u kreiranju. Čačić je uvijek svojim znanjem i iskustvom znao pridonijeti. A u dijelu u kojem se ne slažemo, netko će drugi ocijeniti koja su rješenja bolja.

Podržava li premijer Milanović vaš prijedlog poreza na nekretnine? Jeste li se unutar SDP-a usuglasili o toj važnoj fiskalnoj mjeri?

-Predsjednik Vlade je na javnoj sjednici Vlade najavio prezentaciju poreza na nekretnine i jasno poručio da on ne smije biti dodatno opterećenje za građane. I neće biti. Prijedlog je podržao i uži kabinet nakon prezentacije, a tamo sjede premijer i svi potpredsjednici Vlade. Da je bilo osporavanja zakona, on danas ne bi bio u javnoj raspravi.

Najveći teret poreza na nekretnine mogao bi pasti na banke koje drže veliki broj neprodanih praznih stanova. Je li moguće da je i njihovo lobiranje utjecalo na nečije političke stavove?

-Držati stanove u zalihama nema smisla, to šteti i bankama. Zbog toga imamo veliku nelikvidnost, zato sada moramo razmišljati što ćemo s njihovim dugovima. Mi mislimo da s tim stanovima trebaju ići na tržište, i to po nižim cijenama. Zalihe ne mogu služiti za bijeg od činjenice da imaju stvarne gubitke zbog neprodanih stanova. Sve građevinske tvrtke su prilikom nabavke materijala i opreme imale odbitnu stavku za PDV. A to znači da PDV nije plaćen u mjeri u kojoj je trebao biti, jer se na stanove u zalihama nije platio PDV. Građevinske tvrtke na neki način nisu izvršile sve svoje financijske obveze. A Porezna uprava to ne može tolerirati godinama. Kao što bankama nećemo više tolerirati da zaplijene stanove građanima koji ne mogu otplaćivati kredite, pa ih onda drže i ne prodaju. Tko god misli da će se kroz zalihe stanova moći igrati s neplaćanjem poreznih obveza, taj se vara. Porez na nekretnine je samo jedna mjera kojom ćemo to pokušati riješiti.

Predsjednik Josipović je poručio Vladi da Hrvatskoj treba pravedniji porezni sustav od postojećeg, porezni sustav u kojemu oni koji više imaju više moraju i dati za javne potrebe. Kako to komentirate?

-To je na tragu zakona o poreznu na nekretnine. Radnik s 3000 kuna plaće jednako mora platiti doprinos i prirez kao i svatko drugi. On, dakle, participira u financiranju javnih potreba sa svojom malom plaćom s kojom je teško uopće preživjeti. A oni koji su kupovali građevinska zemljišta koja sada stoje neiskorištena ili oni koji imaju šest stanova, da li oni participiraju u plaćanju javnih potreba? Ne. Pravedniji sustav znači da oni koji imaju više imovine moraju i više sudjelovati u financiranju javnih potreba. Svagdje u svijetu su upravo nekretnine znak bogatstva, a ne plaća.

Ako želite pravedniji sustav, zašto niste porezom obuhvatili svu imovinu, jer mnogi imaju bogatstvo u dionicama, na štednji, itd.? Ne bi li to bilo pravednije i onda prihvatljivije svim građanima?

-Takva isprika je hrvatska specifičnost: ne treba ništa dirati, jer nismo sve zahvatili. Znači, ako ne uhvatimo odmah i one koji su sakrili imovinu, ne bi trebalo uvoditi ni porez na nekretnine? Takve isprike ne prihvaćamo. Gradimo sustav korak po korak, razgovarat ćemo i o porezu na ostalu imovinu. Osim toga, nije porez na nekretnine naš prvi korak k pravednijem oporezivanju. Već smo uveli porez od 12 posto u slučaju kad se izvlači dobit iz tvrtki. Idemo korak po korak, jer ionako imamo velike otpore svakoj promjeni. Kad je riječ o kamatama, vidimo da su one sada pale na tri,četiri posto. Ako uzmemo da je inflacija iznad toga, onda uz takvu kamatu i nema realne zarade. U vrijeme visoke inflacije i niskih kamata na depozite nema razloga uvoditi porez na štednju.

Ako porez na nekretnine zaživi po vašem planu, trebalo bi doći i do ukidanja prireza porezu na dohodak. Kada bi se to trebalo dogoditi?

-Nakon decentralizacije, svakako do kraja mandata. Kada jedinice lokalne i regionalne samouprave preuzmu brigu o osnovnom i srednjem školstvu, te o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, tada ćemo jasno definirati u kojoj mjeri će se one samostalno financirati. Moramo čuvati plaće, lokalne vlasti će imati nadzor nad imovinom i morat će se više financirati od imovine, a ne iz plaća.

Prva godina mandata najpogodnija je za provođenje nepopularnih mjera i reformi. U 2012. Vlada nije provela sve očekivane mjere. Ako nije imala političke snage provesti reforme u prvoj, hoće li to moći učiniti u drugoj godini mandata?

-Svaka je godina problematična za reforme. Budimo iskreni, Ministarstvo financija je provelo puno reformi. A kako su dočekane? Otporom. Nama je donekle lakše, jer naše reforme znače uglavnom promjene zakona. Reforma javnog sektora i kontrola plaća u njemu sigurno je najvažnija reforma. Tamo nisu problem samo zakoni nego imamo dijalog sa socijalnim partnerima, vrlo složenu i dugotrajnu proceduru pregovora. I onda još taj dijalog ne završava dogovorom, nego prekidom ugovora. Vlada ne može odustati od socijalnog dijaloga i rješavati probleme nasilnim raskidanjem ugovora.

Kako to niste uspjeli natjerati sve ministre da provedu dogovorene mjere štednje? I do kada će se tolerirati praksa da ministri glasaju za mjere koje onda ne provode u svojim resorima?

-Moje je da budem strog u provedbi državnog proračuna, da na užem kabinetu upozoravam na odstupanja i utvrdim razloge toga. Zna se u kojim resorima nisu provedene uštede, kod nekih nisu pokrenuti ni pregovori o granskim ugovorima kojima su definirani brojni dodaci na plaće. Zato je Ministarstvo financija pripremilo podatke o dodacima na plaće, plaće u javnom sektoru čini tek oko 60 posto dohotka, dok se ostatak ostvaruje kroz razne dodatke koje su pojedini raniji ministri dogovarali ispod stola sa sindikalnim liderima, a da za to uopće nisu osigurali sredstva. I mi sada plaćamo taj danak, ali i pokušavamo to svesti na realne okvire koje u vrijeme krize možemo izdržati. Sada imamo sve brojke, transparentno, zna se da su najveće proboje u isplati plaća imali najveći - zdravstvo, obrazovanje i policija.

Osim smanjenja dodataka na plaće državnim službenicima, premijer je ostavio otvorenom i mogućnost smanjenja osnovice iduće godine. O čemu će to ovisiti?

-Moje je mišljenje da osnovicu nećemo trebati dirati. Kad je premijer to rekao, pokazao je oprez prema ostvarenju proračuna koji se bazira na rastu investicija ne samo u državnom, nego i u privatnom sektoru. Ako se ne pokrene gospodarstvo, ako se ne ostvare planirane investicije, bit će upitan naš rast jer se temelji samo na investicijama, ne temelji se nimalo na osobnoj, niti na državnoj potrošnji. U tom slučaju, i rashodi za plaće će biti upitni. Premijer je svjestan situacije, ne želi nikome davati lažnu nadu.

Pa to znači da premijer već sada sumnja u vaše planove o rastu BDP-a od 1,8 posto?

-Nije to moj plan, nego Vladin. Vlada i Ministarstvo financija nisu dva različita pola. Naše, Vladine poruke su jasne: štednja da, ali samo uz gospodarski rast. Sve smo podredili borbi za taj rast od 1,8 posto. Vlada mora biti ambiciozna. Kad bi Vlada temeljila planove na projektima koji su u ovom trenutku realni, bio bi to rast od nula posto. Ali to bi značilo da se Vlada predaje unaprijed. Proračun za 2013. politička je poruka Vlade da će se boriti za gospodarski rast. To je poruka i svim ministrima, svim državnim službenicima da moraju stvoriti uvjete za rast.

Ali istovremeno najavljujete da će 2013. biti još teža, još gora. Kako očekivati rast privatnih ulaganja ili rast potrošnje uz takve pesimistične najave? Zašto vlada ne nudi više optimizma?

-Ako šaljemo pozitivne poruke i kažemo da ćemo učiniti sve za rast, onda nam kažu da je to lažno, nerealno, da ne znamo planirati. Ako kažemo da će prihodi koje imamo vrlo teško pokriti rashode i upozoravamo da su rashodi problem, da nam trošak za otplatu kamata neviđeno raste, onda su to depresivne poruke. Što god kažete, ne valja. Ne razumijem više što da radimo. Ako smo optimisti, ne valja. Ako upozoravamo na teško stanje, ne valja. Što bi bilo da smo na primjer rekli da će rast BDP-a iduće godine biti nula posto? Pa Vlada bi odmah bila proglašena nevaljalom, bez programa i bez ambicija.

Kreditni rejting Hrvatske sačuvali ste jer su vam agencije vjerovale da ćete uvesti fiskalnu disciplinu i red u državne financije. No, na kraju ste morali predložiti rebalans proračuna s većim rashodima i tako priznati da niste do kraja uspjeli u svojoj namjeri. Je li tako ugrožena vjerodostojnost hrvatske fiskalne politike pred rejting agencijama?

-Imamo neostvarenih ušteda samo na plaćama, svi ostali troškovi su srezani po planu. U dijelu plaća Vlada je podbacila, to priznajemo. Ali smo uspjeli istovremeno prikupiti više prihoda i time smo pokrili taj trošak za plaće. No, ponavljam, razlog tome su dugotrajni procesi socijalnog dijaloga. Iduće godine ide smanjenje troškova za plaće. Nitko ne može reći da je Vlada bila nasilna.

Analitičari Moodysa kažu da će Hrvatska biti jedina država koja neće iskoristiti pozitivne efekte ulaska u EU.

-I to je razlog što ova Vlada planira ulazak u sustav određenog broja osposobljenih stručnjaka koji će raditi na programima za iskorištavanje sredstava iz fondova EU. Pazit ćemo da ne platimo više sredstava, nego što ih možemo povući.

U ovoj godini niste uspjeli potaknuti gospodarski rast temeljen na državnim investicijama. Hoćete li i dalje ustrajati na tom modelu ili ćete se okrenuti snažnijem poticanju privatnih investicija?

-To je taj sukob vlasti s analitičarima. Svi u nam govorili da nećemo uspjeti jer bi trebalo pokrenuti privatni, a ne državni sektor. No, bili smo realni. Privatni sektor u ovoj godini bio je u totalnoj nelikvidnosti, s prevelikim zaduženjima i bez kapitala. Bez restrukturiranja privatnog sektora nije se moglo očekivati rast investicija. Zato smo rast BDP-a temeljili na rastu državnih investicija...

Ali ni državne investicije nisu pokrenule rast.

-Da, i tu smo imali krive procjene jer su procesi restrukturiranja u državnom sektoru kasnili. Tek u zadnjem kvartalu su krenule investicije državnih kompanija. Ali, ispravno smo procijenili da od privatnog sektora u 2012. neće biti ništa. Zato smo išli sa zakonom o financijskom poslovanju i s dva reprograma dugova, zato smo zajedno s HNB-om išli u plasiranje šest milijardi kuna za jačanje likvidnosti. Ništa privatni sektor u ovoj godini nije mogao učiniti, a precijenili smo mogućnosti državnog sektora. Ali iduće godine i privatni i državni sektor moći će biti okosnica rasta jer smo stvorili pretpostavke za to.

Niste li precijenili i sposobnosti menadžera u javnom sektoru? Čini se kako mnogi ne ostvaruju zadaće koje pred njih stavlja Vlada. Zašto im to tolerirate?

-Moja je ocjena da su neefikasni i da su mogli postići više. Ali ne petljam se u kadrovsku politiku, to je posao užeg kabineta. Kao pozitivan primjer ističem HŽ, kao najrigidniji državni sustav u kojemu je svejedno najviše učinjeno. Sve druge može biti sramota. Sve ovisi o ljudima, samo o ljudima. Ni jedan direktor javnog poduzeća nije proveo pregovore o granskim kolektivnim ugovorima i prilagodio plaće situaciji u kojoj se nalazi tvrtka. Zašto to nisu radili? Tko ih je sprečavao? Gdje je tu njihova efikasnost?

To je i vaša odgovornost.

-Da, to je Vladina odgovornost.

Iako ste najavili, niste uspjeli ove godine privatizirati HPB i Croatia osiguranje. Imate li za 2013. neki novi privatizacijski plan?

-Proces javne nabave nije dobro riješen, kompliciran je, trom i inertan. Proces izbora konzultanta za CO i HPB ipak je završen, nadam se da neće biti žalbi i ponavljanja procesa, te da će uskoro biti spremna dokumentacija za javni natječaj. Bitka za smanjenje duga kako bi plaćali manju kamatu ne može se dobiti bez privatizacije državne imovine. Ali, nećemo ih prodati bilo kome. Osim prihoda, želimo osigurati budućnost tim tvrtkama, jačati ih. I domaći i strani investitori su dobrodošli, bitno je da jamče ulaganja u te tvrtke.

Čačić je do sada nosio najveći teret Vladine gospodarske politike. Hoćete li i vi sada preuzeti dio tog tereta? Tko sada mora ponijeti najveći dio njegovog posla, Branko Grčić ili Ivan Vrdoljak?

-I za vrijeme dok je Čačić bio potpredsjednik, ja sam stalno bio upleten u gospodarsku politiku, stalno sam se bavio Dinom, Dalekovodom, Konstruktorom, Varteksom i da dalje ne nabrajam tvrtke. Otvaranje tržišta u Rusiji ili Kataru, priprema naših tvrtki za EU ili suradnja sa susjedima, to su poslovi Ministarstva gospodarstva. Ali kad je u pitanju bitka za konkurentnost, kapitalno jačanje naših tvrtki ili rješavanje nelikvidnosti, to je bio i ostao posao Ministarstva financija. Umjesto Čačića imamo Vrdoljaka koji će znati odraditi svoj dio posla, a sve će nas koordinirati potpredsjednik Vlade Grčić. Ništa se bitno nije promijenilo, ne očekujem da ću biti više uključen u procese nego što sam bio do sada.

Dio poslodavaca kaže kako su odlaskom Čačića ostali bez zadnjeg sugovornika u Vladi?

- Promakli su mi ti komentari.

Poslodavci su javno ponudili pomoć Vladi. Jeste li vi spremni prihvatiti njihovu pruženu ruku bez obzira na teške riječi i sporove koje ste imali s njima proteklih mjeseci?

-Uvijek je bio prisutan otpor dijela poslodavaca prilikom donošenja propisa, ali surađujemo u njihovoj provedbi i bit ćemo daleko uspješniji ako budemo zajedno. Pripremamo sada zajedno s HUP-om plan provođenja predstečajnih nagodbi. Bez suradnje s njima nema efikasnog sustava.

Je li vam žao što nećete biti član NO Ine? I sami ste ranije rekli da bi na taj način najbolje mogli nadzirati provedbu poslovnih planova i investicija od kojih Vlada puno očekuje.

-Pa sada mi i nije žao. Nakon presude, nakon toliko ispolitiziranih odnosa i nakon toliko negativnih poruka od strane MOL-a, sada mi nije žao jer bi se moglo zaključiti da je previše politike u Ini. Kao član Vlade itekako ću moći utjecati na očuvanje Ine. Naših 44 posto vlasništva znači veću proizvodnju, ulaganje u rafinerije i bušotine, te pozicioniranje Ine kao ključnog igrača u regiji. To je politika Vlade, bio član NO ili ne, za to ću se boriti. A da sam u NO, naše bi se djelovanje više promatralo kroz pitanja jesam li politički član, mrzimo li se međusobno ili ne, jesam li u funkciji DORH-a ili nisam. Ovako su poruke jasne: sa svojih 44 posto Vlada će učiniti sve za razvoj i očuvanje Ine.

Hoće li Vlada nakon presude Ivi Sanaderu uspjeti vratiti izgubljena upravljačka prava u Ini?

-Presuda nema veze s ugovorom. Ugovor je između dva dioničara. Ova je Vlada odgovornija od prethodne. Nismo zadovoljni ugovorom, želimo promjenu ugovora. Presuda je stvar pravosuđa i nema veze s Vladom.

Jedna druga presuda, ona oslobađajuća za generale Gotovinu i Markača, optimistički je djelovala na hrvatsko društvo. Može li to koristiti Vladi da uhvati novih zamah u provođenju reformi?

-Svaki čovjek koji ima pristup kao general Gotovina, dakle da se ne treba baviti prošlošću, nego da se treba okrenuti budućnosti, velika je vrijednost za naše društvo. Generali koji su bili u zatvoru i koji imaju najviše razloga govoriti o prošlosti i nepravdi sada su pokazali da se ne treba baviti prošlošću jer, budemo li se stalno njome bavili, nikada nećemo zakoračiti u budućnost. To je ogromna vrijednost, ogromna pomoć generala i svakom čovjeku u Hrvatskoj i Vladi.

Kako ste vi doživjeli oslobađajuću presudu generalu Gotovini? Što vama znači general Gotovina?

-Osobno sam bliži s generalom Markačem jer smo skupa sjedili u Saboru i znam da je to bila velika nepravda prema njemu. No, bio sam uz pokojnog Ivicu Račana kada je stigla optužnica iz Haaga za generala Gotovinu i znam koliko nam je bilo teško u tim trenucima. Bilo je to teško breme za Hrvatsku. Mi koji smo stariji i sjećamo se Drugog svjetskog rata, znamo koliko su zločini iz tog rata opterećivali Hrvatsku. Bojao sam se da bi potvrđivanje optužbi protiv generala Gotovine i Markača značilo stavljanje novog teškog bremena na Hrvatsku. To bi dugo opterećivalo zemlju i u međunarodnim odnosima i opterećivalo odnose među ljudima u Hrvatskoj. Oslobađajuća presuda je ogromno olakšanje, dokaz da je naš rat bio oslobodilački. Domovinski rat nas sada može samo povezivati, a ne dijeliti.

Mogu li lokalni izbori u proljeće iduće godine ugroziti provođenje nepopularnih reformi? SDP-u neće ići na ruku nove restrikcije. Hoće li SDP trpjeti štetu zbog toga?

-Ne. Da ne radimo ništa, opet će nas i oporba i stručna javnost kritizirati da ništa ne radimo, da ne provodimo reforme, da uništavamo zemlju. Jedino što mi je žao što se do izbora neće vidjeti rezultati naših poteza. Kad smo 2003. ostvarili rast od 6,5 posto, onda je to bilo nebitno, moglo je biti i 11 posto i opet to nikoga ne bi zanimalo. Što god radili, uvijek ćemo biti krivi. Ljudi uvijek od nove vlasti očekuju čuda preko noći, a ona nisu realna. I to se trudimo objašnjavati ljudima. Bez mazanja očiju. Trebat će puno truda, rada, znanja i upornosti za provođenje reformi. Hrvatska je neuspješna tranzicijska zemlja, napravili smo previše dubioza, zadužili smo se preko mjere i često to trošili na pogrešne stvari i tako više ne može. Na Vladi je da bude odgovorna i ostvari rezultat, a drugi neka govore i ocjenjuju.

Lesarovi Laburisti najviše rastu na kritici Vlade. Brine li vas činjenica da su Laburisti postali treća stranka po snazi?

-Njihovo je pravo da probaju lažima uvjeriti građane da će se sve samo od sebe riješiti, bez odricanja i reformi. Naš je posao biti odgovorna vlast. A ona ne uljepšava stvari, nego radi da ih promjeni.



Vijesti iz medija