- Objavljeno: 22.07.2013.
Ministar Lorencin za Glas Istre: Privatni smještaj mora podići kvalitetu
Kako komentirate dosadašnji tijek turističke sezone? Mediji izviješćuju da "nedostaje" oko 340 tisuća gostiju?
- Jako nas vesele rezultati predsezone koje dobivamo od sustava Hrvatske turističke zajednice, a koji pokazuju da je porastao i broj noćenja turista za 4,6 posto te broj dolazaka za 5 posto. Vjerujemo da će se taj trend nastaviti i u visokoj sezoni te da ćemo završiti i tu špicu sezone u plusu. Što se tiče podataka iz MUP-a i HAC-a, o njihovoj relevantnosti u predviđanju sezone govori činjenica da je i prošle godine u istom razdoblju zabilježeno 10,2 posto manje ulaznih putnika u cestovnom graničnom prometu, a istovremeno je prema službenim podacima DZS-a, u srpnju 2012.g. ostvareno 3,6 posto više noćenja, dok je u cijeloj 2012. godini zabilježeno 4 posto više noćenja nego 2011. godine.
U Istri, kažu, ima apartmana koji još čekaju prve ovogodišnje goste. Hoće li ih dočekati?
Riječ je o pronalaženju tržišnih niša, segmentaciji, tržišnom pozicioniranju, marketingu, promociji i općenito kvaliteti pojedinog privatnog smještaja.
Prema medijskim istraživanjima, glavni konkurenti u turizmu - Španjolska i Grčka - znatno su jeftini od Hrvatske? Je li sezona dobro pripremljena ili je riječ o drukčijoj vrsti ponude?
Jeftino je uvijek relevantan pojam, uvijek je pitanje koja je stvarna vrijednost dobivena za cijenu. Hrvatska je zemlja koja nudi jedan od najboljih omjera cijene i kvalitete te ju i dalje želimo tako pozicionirati. Ne želim Hrvatsku uspoređivati niti s jednom zemljom na Mediteranu. Hrvatska je – Hrvatska. Naš je cilj povećati ukupnu konkurentnost turizma te smo razvili niz mjera kako ćemo to ostvariti. Pri tome trebamo promijeniti strukturu smještaja – povećati ukupan udio hotela s 4 i 5 zvjezdica te unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja. Posebne mjere kreirali smo i već primjenjujemo za privatni smještaj koji nužno mora podignuti razinu kvalitete i količinu usluga , u čemu i leži odgovor na prethodno pitanje.
S druge strane moramo raditi na razvoju turističkih proizvoda te stvoriti razlog više zašto bi netko došao na odmor u našu zemlju.
Koliko se osjeća nedolazak tradicionalnih gostiju - onih iz Bosne i Hercegovine kojima sada trebaju vize ili biometrijska putovnica?
Prije svega moram napomenuti kako je uvođenje viza jednostavno bila naša obaveza pri ulasku u Europsku uniju, a ne naša želja. Iz BIH za prvih šest mjeseci bilježimo znatan porast dolazaka (13%) te noćenja (14%). Vjerujemo da se Hrvatska dokazala kao destinacija, ne samo za turiste iz BiH, već i za sve ostale, te da će se unatoč uvođenju viznog režima, odlučiti za odmor u našoj zemlji.
Ima li manje ruskih turista zbog promjena viznog režima?
Kao i u svim drugim zemljama u kojima je uveden vizni režim, turista iz Rusije ima manje. Prosjek opadanja turista iz Rusije nakon uvođenja viznog režima bio je između 10 i 20 posto te se mi sa 10% manje noćenja držimo europskog prosjeka. Iako nismo direktno zaduženi za ova pitanja, kontinuirano smo u kontaktu s konzulatnim uredima i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, u čijoj se nadležnosti vizni režim nalazi, te su već izvršena neka poboljšanja kako bi proces izdavanja viza bio što jednostavniji i brži.
Domaći gost - je li preživio krizu?
Veseli nas što u predsezoni, dakle u prvih šest mjeseci, bilježimo porast noćenja domaćih turista od 5,6%, a samo za lipanj od preko 6%. Nadamo se da će se taj pozitivni trend nastaviti i u samoj visokoj sezoni.
Kakve su prve prognoze o uspjehu sezone: hoće li doista podbaciti ili smo na tragu novog rekorda?
Moramo biti realni i reći da su dvije rekordne sezone po pitanju rezultata dolazaka i noćenja iza nas. Za ovu sezonu očekujemo i bili bismo zadovoljni s ponavljanjem rezultata od prošle, po podacima turističkog prometa, rekordne godine, uz lagani rast prihoda od 2 do 3%.
Što ste vidjeli u recentnom posjetu Irskoj, a da biste željeli isto to i u Hrvatskoj? Dolaze li Irci na Jadran?
Prvenstveno cilj posjeta bio je vidjeti na koji su način ustrojene njihove nacionalne turističke organizacije te na koji način funkcioniraju. U razgovoru s njihovim ministrom koji pokriva turizam i čelnicima institucija zaduženih za turizam izmijenio sam dragocijena iskustva koja će nam sigurno biti od koristi u reorganizaciji naših institucija. Od posebnog nam je interesa bilo i upoznavanje s Failte Ireland, koja je destinacijska management organizacija zadužena za razvoj turizma, destinacija u cjelini i turističkih proizvoda.
Također, održali smo niz sastanaka, između ostalog i s njihovim avioprijevoznicima te sa ekipom iz Googlea. Mislim da je posjet bio vrlo koristan, s obzirom da su turisti iz Irske zabilježili porast u predsezoni od gotovo 30%. Vjerujem da će nakon ovog posjeta i susreta s irskim medijima i visoka sezona bilježiti dobre rezultate posjeta irskih turista.
Vijesti iz medija
- Jako nas vesele rezultati predsezone koje dobivamo od sustava Hrvatske turističke zajednice, a koji pokazuju da je porastao i broj noćenja turista za 4,6 posto te broj dolazaka za 5 posto. Vjerujemo da će se taj trend nastaviti i u visokoj sezoni te da ćemo završiti i tu špicu sezone u plusu. Što se tiče podataka iz MUP-a i HAC-a, o njihovoj relevantnosti u predviđanju sezone govori činjenica da je i prošle godine u istom razdoblju zabilježeno 10,2 posto manje ulaznih putnika u cestovnom graničnom prometu, a istovremeno je prema službenim podacima DZS-a, u srpnju 2012.g. ostvareno 3,6 posto više noćenja, dok je u cijeloj 2012. godini zabilježeno 4 posto više noćenja nego 2011. godine.
U Istri, kažu, ima apartmana koji još čekaju prve ovogodišnje goste. Hoće li ih dočekati?
Riječ je o pronalaženju tržišnih niša, segmentaciji, tržišnom pozicioniranju, marketingu, promociji i općenito kvaliteti pojedinog privatnog smještaja.
Prema medijskim istraživanjima, glavni konkurenti u turizmu - Španjolska i Grčka - znatno su jeftini od Hrvatske? Je li sezona dobro pripremljena ili je riječ o drukčijoj vrsti ponude?
Jeftino je uvijek relevantan pojam, uvijek je pitanje koja je stvarna vrijednost dobivena za cijenu. Hrvatska je zemlja koja nudi jedan od najboljih omjera cijene i kvalitete te ju i dalje želimo tako pozicionirati. Ne želim Hrvatsku uspoređivati niti s jednom zemljom na Mediteranu. Hrvatska je – Hrvatska. Naš je cilj povećati ukupnu konkurentnost turizma te smo razvili niz mjera kako ćemo to ostvariti. Pri tome trebamo promijeniti strukturu smještaja – povećati ukupan udio hotela s 4 i 5 zvjezdica te unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja. Posebne mjere kreirali smo i već primjenjujemo za privatni smještaj koji nužno mora podignuti razinu kvalitete i količinu usluga , u čemu i leži odgovor na prethodno pitanje.
S druge strane moramo raditi na razvoju turističkih proizvoda te stvoriti razlog više zašto bi netko došao na odmor u našu zemlju.
Koliko se osjeća nedolazak tradicionalnih gostiju - onih iz Bosne i Hercegovine kojima sada trebaju vize ili biometrijska putovnica?
Prije svega moram napomenuti kako je uvođenje viza jednostavno bila naša obaveza pri ulasku u Europsku uniju, a ne naša želja. Iz BIH za prvih šest mjeseci bilježimo znatan porast dolazaka (13%) te noćenja (14%). Vjerujemo da se Hrvatska dokazala kao destinacija, ne samo za turiste iz BiH, već i za sve ostale, te da će se unatoč uvođenju viznog režima, odlučiti za odmor u našoj zemlji.
Ima li manje ruskih turista zbog promjena viznog režima?
Kao i u svim drugim zemljama u kojima je uveden vizni režim, turista iz Rusije ima manje. Prosjek opadanja turista iz Rusije nakon uvođenja viznog režima bio je između 10 i 20 posto te se mi sa 10% manje noćenja držimo europskog prosjeka. Iako nismo direktno zaduženi za ova pitanja, kontinuirano smo u kontaktu s konzulatnim uredima i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, u čijoj se nadležnosti vizni režim nalazi, te su već izvršena neka poboljšanja kako bi proces izdavanja viza bio što jednostavniji i brži.
Domaći gost - je li preživio krizu?
Veseli nas što u predsezoni, dakle u prvih šest mjeseci, bilježimo porast noćenja domaćih turista od 5,6%, a samo za lipanj od preko 6%. Nadamo se da će se taj pozitivni trend nastaviti i u samoj visokoj sezoni.
Kakve su prve prognoze o uspjehu sezone: hoće li doista podbaciti ili smo na tragu novog rekorda?
Moramo biti realni i reći da su dvije rekordne sezone po pitanju rezultata dolazaka i noćenja iza nas. Za ovu sezonu očekujemo i bili bismo zadovoljni s ponavljanjem rezultata od prošle, po podacima turističkog prometa, rekordne godine, uz lagani rast prihoda od 2 do 3%.
Što ste vidjeli u recentnom posjetu Irskoj, a da biste željeli isto to i u Hrvatskoj? Dolaze li Irci na Jadran?
Prvenstveno cilj posjeta bio je vidjeti na koji su način ustrojene njihove nacionalne turističke organizacije te na koji način funkcioniraju. U razgovoru s njihovim ministrom koji pokriva turizam i čelnicima institucija zaduženih za turizam izmijenio sam dragocijena iskustva koja će nam sigurno biti od koristi u reorganizaciji naših institucija. Od posebnog nam je interesa bilo i upoznavanje s Failte Ireland, koja je destinacijska management organizacija zadužena za razvoj turizma, destinacija u cjelini i turističkih proizvoda.
Također, održali smo niz sastanaka, između ostalog i s njihovim avioprijevoznicima te sa ekipom iz Googlea. Mislim da je posjet bio vrlo koristan, s obzirom da su turisti iz Irske zabilježili porast u predsezoni od gotovo 30%. Vjerujem da će nakon ovog posjeta i susreta s irskim medijima i visoka sezona bilježiti dobre rezultate posjeta irskih turista.