- Objavljeno: 11.10.2015.
Ministar Lorencin za Novi list: Raduje nas povratak domaćih turista. To govori o oporavku cjelokupnog gospodarstva
Ministar turizma Darko Lorencin nedavno je predstavio rezultate turističke sezone i time dao veliki plus aktualnoj vladi uoči izbora. Neki i dalje smatraju da sezona i nije bila dobra kao što je u skladu s hrvatskim resursima mogla biti i da su »sunce i more« još uvijek glavni hrvatski aduti.
- Ova sezona je bila odlična, što je rezultat sinergije javnog i privatnog sektora, ali i programa Hrvatska 365, jer velik napredak vidimo u pred i u posezoni. Rezultati prihoda za prvih šest mjeseci su odličnih 7,5 posto bolji u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, što je izvrstan indikator za daljnji rast do kraja godine ukoliko gledamo proporcionalno s povećanjem broja turista u noćenjima, koja su rasla 6,5 posto u istom tom razdoblju.
Možemo li već kvantificirati otprilike ukupan prihod?
- S velikom sigurnošću već sada možemo reći da će prihodi od stranih turista iznositi više od 8 milijardi eura i bit će najmanje 1,3 milijardi eura prihoda od domaćih turista. Time ćemo dosegnuti prolazno vrijeme koje smo si zadali Strategijom razvoja turizma za 2015.
Dobro, što je najviše pridonijelo boljim rezultatima? Je li to strategija Vlade, odnosno ministarstva ili se tu poklopilo malo mora i sunca koji su svakako išli na ruku turističkoj sezoni?
- Vjerujem daje prije ovako uspješan rezultat, rezultat suradnje javnog i privatnog sektora. Prošlu smo godinu analizirali, vidjeli gdje se mogu napraviti poboljšanja, koja su i učinjena. Primjenom programa Hrvatska 365 svakako smo ojačali i bokove sezone, iako je tu dalek put pred nama. U promotivnom smislu pristupili smo promociji konkretnih proizvoda na konkretnim tržištima u vremenskom razdoblju kad to tržište bookira. Osim toga, ne smijemo zaboraviti da je ove godine otvoreno 25 novih velikih hotela, čime je svakako povećana ponuda hotelskog smještaja, ali su otvorene i nove atrakcije, čime su dodatno ojačani motivi dolaska u destinaciju.
Vaš mandat je praktički pri kraju. Jeste li zadovoljni postignutim u svom mandatu?
- Uvijek se može bolje, uzimajući u obzir da sam mandate preuzeo na sredini, činjenica da je u mandate ove Vlade za sektor turizma dosta pozitivnog napravljeno. Prije svega smanjena je stopa PDV-a na ugostiteljske djelatnosti sa 25 na 10 posto, te kasnije korigirana na 13 posto. Usvojena je Strategija razvoja turizma do 2020. godine, čime je stvoren konkretan dugoročni plan za razvoj i prvi put su postavljeni jasni ciljevi kuda želimo ići u turizmu.
Kuda želimo ići?
- Na temelju Strategije napravljeno je desetak akcijskih planova za razvoj konkretnih turističkih proizvoda, kao što su zdravstveni turizam, kulturni turizam, cikloturizam, nautika, ruralni i zeleni turizam, razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, razvoj obiteljskog smještaja te malih i obiteljskih hotela. Na temelju činjenice daje turizam uvršten u Zakon o poticanju investicija te pomoću kreditnih linija HBOR-a stvoreni su preduvjeti za investicijski ciklus u turizmu. Gotovo svaki, bilo veliki ili mali turistički projekt financiran je povoljnim kreditnim linijama HBOR-a. Konačno su se otvorili i EU fondovi za privatni sektor i relativno veći broj obiteljskih hotela povukao je europski novac. Sam Glavni ured HTZ-a i sustav predstavništva u svijetu je racionaliziran i reorganiziran, s naglaskom na podizanje njihove efikasnosti, u skladu s novim potrebama na tržištima. Napravili smo rebrending Hrvatske kao turističke destinacije te je kampanja Hrvatska, puna života ovih dana ugledala svjetlo dana.
Kakvi su komentari?
- Više nego odlični. Novi krovni komunikacijski koncept daje jedan zaokret u percepciji na našu zemlju, u kojoj Hrvatska više nije samo zemlja za ljetni odmor. Upravo promocijom proizvoda tijekom cijele godine i na području cijele Hrvatske želimo povećati prosječnu potrošnju, što je i naš krajnji cilj.
U travnju 2013. godine Sabor je prihvatio Strategiju razvoja hrvatskog turizma 2014 – 2020. Jeste li zadovoljni provedbom Strategije? Što je od bitnoga provedeno, a što nije?
- Implementacija ide svojim tokom i u tijeku je rad na svim mjerama koje su predložene strategijom, uključujući promjenu zakonodavnog okvira, što radimo u koordinaciji s drugim ministarstvima, poboljšavanje investicijske klime, povlačenje sredstava iz Fondova EU, s naglaskom na obrazovanje, te u konačnici izrada akcijskih planova. Prolazno vrijeme koje smo si zadali za ovu godinu je ispunjeno u svim segmentima, uključujući porast investicija, na ukupno 1,4 milijarde eura u mandate ove Vlade, te prihode koji će dosegnuti 9,3 milijarde eura u ovoj godini.
Smatrate li da će odlučujući čimbenik u pogledu ostvarenja većeg prihoda planiranog Strategijom biti investicije, dok će obim investicija u značajnom djelu biti uvjetovan našom sposobnošću da koristimo sredstva EU? U Ministarstvu djeluje i poseban sektor koji pokriva spomenutu problematiku?
- Investicije su sigurno ključ razvoja, u sprezi s jakim destinacijskim menadžmentom. Drugim riječima, moramo biti svjesni kakav proizvod imamo i nudimo. U hotelskom sektoru nalazi se svega 13 posto naših smještajnih kapaciteta, dok 50 posto ležajeva imamo u obiteljskom smještaju. Moramo biti svjesni da ta činjenica ima i gospodarsko-socijalnu komponentu, a fondovi EU mogu se koristiti za male i srednje poduzetnike u turizmu. Aktivnim sudjelovanjem u radu radnih skupina podijeljenih prema tematskim ciljevima, u gotovo sve operacijske programe su uvršteni projekti ključni za turizam, a naše ministarstvo osim funkcije posredničkog tijela razine 1, sudjeluje i kao sektorski nadležno tijelo u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija u pripremi i provedbi integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine te podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela.
Koliko smo do sada sredstava za razvoj turizma i turističke infrastrukture mogli koristiti i koliko smo ih doista iskoristili, kolika je vrijednost projekata koji su trenutno u postupku?
- U sklopu projekta dodjele bespovratnih sredstava Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, koji je financiran u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007-2013, 28 poduzetnika postali su prvi korisnici bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije, od čega je devet iz turizma s projektima ukupno vrijednim 641,5 milijuna kuna. Ova shema dodjele bespovratnih sredstava odnosi se na poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva dodjelom bespovratnih sredstava za poboljšanje tehnološke strukture poduzeća te na poboljšanje konkurentnosti turizma dodjelom bespovratnih sredstava za ulaganja u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih hotela, uključujući prateće sadržaje koji služe poboljšanju turističke ponude i produženju sezone. Domaćim poduzetnicima iz sektora turizma koji žele podići svoju konkurentnost na tržištu Ministarstvo poduzetništva i obrta na raspolaganje će staviti čak 300 milijuna kuna iz fondova Europske unije. Natječaj se provodi u sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koji se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Ovim sredstvima moći će se financirati investicije u hotelima, aparthotelima, turističkim naseljima, hotelima baštine i difuznim hotelima koji uredno posluju u Hrvatskoj kao mala i srednja poduzeća.
Protekle je dane obilježio štrajk prosvjetara i profesora. U tom kontekstu nametnula se tema i o neusklađenosti i deficitarnosti obrazovnih programa u našim školama i fakultetima s potrebama tržišta. Kako ocjenjujete stanje u tom segmentu kada je u pitanju turizam?
- Privatni sektor, turističke i ugostiteljske tvrtke već niz godina ukazuju na taj problem. Sustav uvodi promjene u cilju usklađivanja obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.
No, te su promjene još uvijek prespore za živi organizam kao što je turizam.
- Točno. Prespore su. Trendovi koje definiraju potrošači-turisti dirigiraju prilagodavanje, obogaćivanje, uvođenje inovativnih rješenja kao i druge aktivnosti na razvoju turističke ponude i to na, moglo bi se reći, dnevnoj bazi. U tom smislu potrebno je jačanje suradnje obrazovnog sustava i gospodarskog sektora u području turizma već u procesu obrazovanja, kreiranja obrazovnih programa i provedbe istih uz uvođenje kvalitetnije praktične nastave. Na tragu ovakvih zaključaka, Ministarstvo je i Strategijom razvoja Republike Hrvatske do 2020. definiralo kao jedan o ciljeva jačanje konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu te je izrađen i akcijski plan Program jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu, koji se temelji na uspostavi regionalnih centara kompetencija, za što je Ministarstvo osiguralo i sredstva iz ESI fondova, i zauzelo položaj Posredničkog tijela razine 1. Natječaji za koje je Ministarstvo turizma nadležno u okviru operativnog plana Učinkoviti ljudski potencijali usmjereni su na jačanje ljudskih potencijala u cilju stjecanja znanja, vještina i kompetencija za rad u turizmu, kako u redovnom obrazovnom sustavu, tako i kroz programe cjeloživotnog obrazovanja s naglaskom na ranjive skupine, u konačnici stvaranja preduvjeta za njihovo zapošljavanje i samozapošljavanje.
Ovoga tjedna počinju Dani hrvatskog turizma. Lani je težište i poruka skupa bila na EU fondovima na turizmu. Na čemu inzistira ovogodišnji sumit turističkih radnika?
- Na Danima hrvatskog turizma trudimo se biti što aktualniji, s obzirom na to da tradicionalan turistički skup okuplja više od tisuću turističkih djelatnika. Ove godine tema Hrvatskog turističkog foruma je Sharing economy, kao jedna od tema koje su trenutno vrlo aktualne u svijetu. Google će predstaviti na koji način dostupnost pristupa informacijama mijenja turizam, a predstavit ćemo i cijelom turističkom sektoru novi brend Hrvatske – Hrvatska puna života. Održat će se i susret s predstavnicima Vlade RH, a paralelno će se predstaviti i akcijski planovi za cikloturizam, socijalni turizam te malo i srednje poduzetništvo, uključujući i male obiteljske hotele te privatni obiteljski smještaj. Ove smo godine izmijenili i sustav nagrada, učinili ih atraktivnijima i u skladu sa Strategijom razvoja.
Jesu li moguće značajnije implikacije krize u Siriji, a i šire, na hrvatski turizam?
- Mi pratimo situaciju s migrantima i u svakodnevnoj smo komunikaciji s nadležnim MUP-om. Putem sustava predstavništva HTZ-a u inozemstvu komuniciramo s potencijalnim turoperatorima koji imaju upite na ovu temu. Za sada nemamo informacije o otkazivanjima organiziranih putovanja u nekoj većoj mjeri, no svakako izražavamo zabrinutost ukoliko situacija potraje. Od dizanja tenzija i panike nema koristi, važno je da se migranti ne kreću turističkim destinacijama te da se iz zemlje u svakom trenutku neometano može izaći. Ovo je vrlo kompleksan slučaj čije se okolnosti mijenjaju iz dana u dan i koji je zahvatio veći dio Europe. Samim time percepcija europske javnosti ne može i nije fokusirana samo na Hrvatsku. S ovim pitanjem se susreću i zemlje u okruženju, ali i naši turistički konkurenti na istoku.
Dobivate li i vi, osim veleposlanstva, upite turista o sigurnosnom stanju?
- Pitanja najčešće dobivamo od turista s dalekih tržišta, dok, primjerice, turisti iz Njemačke ne postavljaju takva pitanja. Za imidž naše zemlje je najbitnije da slike koje odlaze u svijet ne sadrže ograde, nemire i kaos.
Dobrih devet mjeseci je iza nas, ali turistička godina još nije gotova.
- Odličnih devet mjeseci. Izvrsni rujan s povećanjem od 10 posto u noćenjima sve više ulazi u glavni dio sezone, a raduju i dobre najave za listopad. Ukupno smo u prvih devet mjeseci ostvarili više od 13 milijuna dolazaka i više od 75 milijuna noćenja, što je 8,4 posto više dolazaka i 7 posto više noćenja. Time smo u prvih devet mjeseci ove godine nadmašili rezultate iz cijele 2014. godine. Ono što nas još raduje jest povratak domaćih turista, koji ipak govore o oporavku cjelokupnog gospodarstva.
Ako i u sljedećem mandatu dobijete priliku voditi MT, na čemu će inzistirati? Što možemo očekivati?
- Prije svega ću inzistirati na daljnjoj implementaciji Strategije koja nikako ne smije ostati slovo na papiru te daljnjoj razradi programa Hrvatska 365, jer vjerujem da je to pravi put kojim treba u promotivnom smislu ići u daljnji razvoj. Zasigurno je glavna motiv vodilja razvoja turizma implementacija destinacijskog menadžmenta i njegova zakonodavna regulacija, pri čemu turističke zajednice trebaju prerasti u DMO , te imati i tjesniju suradnju s jedinicama lokalne samouprave. U ovom mandatu pripremili smo Kupare, a upravo po ovom modelu mogu se pripremati i daljnji projekti, kao što su Muzil, Sacorggiana, Pineta, Duilovo i drugi.
A promet? Turizam uvelike ovisi o prometoj povezanosti.
- Možemo reći da će gotovo dvije miljarde kuna biti uloženo u projekt kojim će se smanjiti prometna izoliranost, pokrenuti razvoj i omogućiti sloboda kretanja ljudi i roba na izoliranom teritoriju Hrvatske i Europske unije i zadovoljiti šengenski uvjeti, primjerice, zagrebački Glavni kolodvor u vrijednost 87,78 milijuna kuna, Most Čiovo u vrijednosti 231 milijun kuna ili Zračna luka Dubrovnik u vrijednosti 1,84 milijardi kuna. U arheološki park Vučedol, koji je prvorazredna turistička atrakcija, uložit će se još dodatnih 130 milijuna kuna i tako dalje.
Predstečajne nagodbe zahvatile su i turističku djelatnost. Koliko ih je?
- Ministarstvo turizma je u okviru svoje nadležnosti koordiniralo aktivnosti u predstečajnim nagodbama u svrhu restrukturiranja ukupno 13 društava iz sektora turizma, od čega 11 društava u većinskom vlasništvu i dva društva od posebnog interesa za RH, na što smo jako ponosni, s obzirom na to da je na taj način spašeno 10.814 kreveta u hotelima i turističkim naseljima te 9.626 u kampovima, a broj stalno zaposlenih u tim društvima je 968 te barem još toliko zaposlenih sezonskih radnika koje društva zapošljavaju u punoj sezoni. Predviđeni iznos ulaganja u imovinu društava predložen od strane strateških partnera u postupcima predstečajnih nagodbi iznosi 861.400.000,00 kuna u razdoblju od 1 do 5 godina.
Razgovarala Biljana Savić