Ministar Marić: Rasterećenje gospodarstva u smislu poreznih stopa i smanjivanje poreznog opterećenja

Ministar financija Zdravko Marić danas je u Hrvatskom saboru predstavio Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.

Kazao je kako je vidljivo rasterećenje gospodarstva u smislu poreznih stopa i smanjivanje poreznog opterećenja, povećanje određenih izdvajanja kako za mirovine i zdravstvo tako i za javne odnosno državne službe.

„Godine 2017. ostvaren je rast BDP-a od 2,9 posto kao što je bio slučaj godinu prije toga, a mogu reći i kao što je slučaj i ove godine. Najveći doprinos dolazi od domaće potražnje, dok je pojedinačno najveći rast zabilježen na izvozu roba i usluga, realni rast od nešto preko šest posto”, rekao je Marić.

Napomenuo je kako i dalje postoji poprilično visoka razina uvozne ovisnosti, kako izvoza, tako i općenito domaće potražnje, pa je i uvoz roba i usluga, zabilježio rast od osam posto.

Pohvalio je rast i oporavak građevinskih aktivnosti te naglasio kako je 2017. tada bila povijesno najbolja godina i po pitanju turističkih pokazatelja.

"Zabilježen je i pozitivan saldo tekućeg računa platne bilance 3,9 posto BDP”, rekao je Marić.

U 2017. godini, ističe, imamo suficite, kako na platnoj bilanci tako i u proračunu.

"Prihodi su u 2017. ostvareni u iznosu 122,7 milijardi. Porezni prihodi su u 2017. izvršeni u iznosu 75,2 milijarde kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje od pet posto i također tih 0,2 posto u odnosu na prvotni plan”, naveo je ministar Marić koji je u izlaganju posebno apostrofirao učinke porezne reforme.

U porezu na dobit, kazao je, smanjena je stopa sa 20 na 18, a za male i srednje koji imaju promet do 3 milijuna kuna godišnje, na 12 posto, što, rekao je, znači da 85 posto obveznika poreza na dobit, plaća porez po stopi od 12 posto.

PDV i dalje najizdašniji prihod

„PDV je i dalje najizdašniji prihod. On je izvršen u iznosu od 47,6 milijardi kuna, što je također povećanje u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je Marić.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina, naveo je, iznose 15,1 milijardu kuna, što je također porast od 2,6 na međugodišnjoj razini.

„Što se tiče prihoda od pomoći, oni su ostvareni u iznosu od 8,5 milijardi kuna, a najveći dio tih pomoći se odnosi na europske fondove. Europski fondovi prošle godine negdje su na razini oko 7,5 milijardi kuna. Ostatak u ovoj 2017. godini odnosi se i na neke kompenzacijske mjere koje kada su davane prema državnim bolnicama, u smislu transfera prema sustavu zdravstva su između ostaloga knjiženi na prihodima od pomoći”, kazao je Marić.

Što se tiče rashodne strane, ukupni rashodi izvršeni su, rekao je, u iznosu od 125 milijardi kuna, što je 98,6 posto planiranog proračuna.

Na ukupne rashode, podsjetio je, djelovale su i kompenzacijske mjere za jedinice lokalne područne samouprave.

"Financijski rashodi Državnog proračuna izvršeni su u iznosu 9,7 milijardi kuna što je ispod plana. Naravno da je proračun taj koji gro ukupnih rashoda ili financijskih rashoda plaća, ali 2017., kada se zbroji 2016. i 2017., imamo smanjivanje od preko dvije milijarde kuna ukupnih troškova kamata, dakle ne malo smanjivanje”, rekao je ministar financija.

Podsjetio je pri tome kako je u jednoj godini, 2015., plaćeno gotovo 12 milijardi kuna kamata, što je te godine bio gotovo kompletni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministar Marić kazao je da je 2017. godine suficit proračuna opće države 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a. "Javni dug na kraju godine završio je na razini 77,5 posto BDP-a što je dodatno smanjivanje u odnosu na godinu prethodnu za nešto preko tri postotna boda BDP-a”, naglasio je.

Izvor: Hina / Vlada
 

Pisane vijesti