- Objavljeno: 28.05.2016.
Ministar Miro Kovač za Jutarnji: Gospodarstvo ide ruku pod ruku s diplomacijom, takva sinergija je potrebna i dobitna
Za šefa hrvatske diplomacije Miru Kovača bio je ovo buran tjedan. Prvo su iz Bruxellesa stigle vijesti da je postignut politički dogovor između Hrvatske i Europske komisije za otvaranje poglavlja 23. između EU i Srbije, što bi značilo odustajanje Hrvatske od blokade, a onda je Zagreb pojasnio da je povjerenik Johannes Hahn požurio to priopćiti. Kovač je ovaj tjedan bio i u Parizu gdje je mogao konstatirati da su hrvatsko-francuski odnosi više nego zadovoljavajući, a kao jedan od najbližih suradnika Tomislava Karamarka budno je pratio i sve turbulencije na domaćoj političkoj sceni. Dr. Kovač je i kandidat za jednog od potpredsjednika HDZ-a na današnjem izbornom Saboru stranke.
Razgovarali smo u danu kada je ministar vanjskih poslova imao drugu press konferenciju u samo dva dana, i to kako bi objasnio međunarodni položaj Hrvatske i odnose sa Srbijom, potom glasao na telefonskoj sjednici Vlade za ostanak Karamarka u Oreškovićevu kabinetu i sudjelovao na sjednici Predsjedništva HDZ-a.
Ova će Vlada opstati, rekao mi je optimistično, ne želeći ulaziti u bilo koju drugu kombinatoriku.
Kako komentirate ovo što se događa s prvim potpredsjednikom Vlade i predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i doživljavate li to kao sukob interesa? Može li to sve imati i posljedice za zemlju na vanjskom planu?
- Gospodin Tomislav Karamarko je o tome već sve jasno rekao. Sam je tražio da Povjerenstvo za sukob interesa provede istragu. Uvjeren sam da će se nakon objave zaključaka Povjerenstva ambijent u javnom prostoru promijeniti. Ove stvari koje se događaju su političke igre u koje je uključena oporba koja time prikriva svoju neefikasnost i bezidejnost, ali i određene skupine - to je tako u životu, ne samo u Hrvatskoj - koje imaju konkretne financijske interese. Sve je to već viđeno. Pratim aktivno međunarodni tisak i razne slične igre i u drugim zemljama. Ništa neobično.
Što očekujete, kakav će biti stav Povjerenstva i rezultat glasanja u Saboru?
- Vjerujem u opstanak Vlade, u kojoj će Hrvatska demokratska zajednica s Domoljubnom koalicijom predvođeni Tomislavom Karamarkom biti glavni dioničar i time glavni čimbenik.
Dođe li do uskraćivanja podrške gospodinu Karamarku, može li sadašnja Vlada opstati?
- Odgovarati na ovakvo hipotetsko pitanje je gubitak vremena.
HDZ čeka nastavak izbornog procesa, a mediji stalno špekuliraju o sukobu Tomislava Karamarka i Milijana Brkića. Postoji li stvarno sukob ili razmimoilaženja dvojice čelnih ljudi stranke?
- Tračevi i konstrukcije me ne zanimaju. Dođite na današnji Opći sabor i uvjerite se u snagu i jedinstvo Hrvatske demokratske zajednice. Mi smo najjača stranka s daleko najbrojnijim članstvom. To ćete osjetiti ako dođete.
Problemi ove Vlade, čini se, traju predugo. Može li jesen ili proljeće sljedeće godine donijeti jače turbulencije, pa čak i izvanredne izbore?
- Dobili smo mandat od svojih građana da Hrvatsku gospodarski i društveno preporodimo. Neki dan je Europska komisija svojom ocjenom Nacionalnog programa reformi dala potvrdu kvalitetnog rada hrvatske Vlade. To potvrđuje da smo na pravom putu, da radimo dobro. Nema straha, reforme će se provesti i rezultati će uskoro biti vidljivi. Potrebna nam je politička stabilnost. Stoga nisam za nove izbore. Ali ako do toga dođe, HDZ će opet pobijediti. U to sam uvjeren.
Hrvatska i dalje, bez obzira na neke reakcije iz Bruxellesa, nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23. u pregovorima EU i Srbije. Postoje li kontakti sa srpskom stranom i kako na situaciju reagiraju hrvatski partneri unutar EU?
- Mi smo u tijesnom kontaktu s nizozemskim predsjedništvom Europske unije, sa zemljama članicama i, naravno, s Europskom komisijom. Želimo pomoći da se pronađe rješenje. A u tom rješenju moraju, to se podrazumijeva, biti zastupljeni hrvatski interesi koji su i europski interesi. Ti naši interesi su poznati hrvatskoj javnosti. O napredovanju kandidatkinje prema članstvu u Europskoj uniji odlučuju zemlje članice, znači i Hrvatska. Ako nekoga primamo u svoju obitelj, mi moramo bdjeti nad tim procesom. To i činimo. Ako Srbija želi u Europsku uniju, a očito želi, što mi pozdravljamo i podupiremo, morat će se prilagoditi standardima Europske unije. Na kraju krajeva, sve ovisi o Srbiji i njezinoj spremnosti da primjenjuje načelo vladavine prava, što, dakako, uključuje i punu suradnju s Haaškim sudom, konkretno priznavanje njegovih presuda i odluka.
Može li se očekivati da će tijekom nizozemskog predsjedanja biti otvoren pregovarački proces za Srbiju? - Može se očekivati, jasno pod uvjetom da naši interesi budu prikladno zastupljeni u pregovaračkom okviru. Čini se da smo blizu raspleta. Kakav ugled danas Hrvatska uživa u Europi i svijetu?
- Nakon više od 16 godina Hrvatska konačno opet ima jedinstvenu vanjsku politiku. Hrvatsku pozicioniramo kao aktivnu, samosvjesnu i konstruktivnu državu, čvrsto ukorijenjenu u europskoj i atlantskoj obitelji. A jedan od primjera da nam to uspijeva jest naša značajna uloga u izbjegličkoj i migrantskoj krizi, konkretno u zatvaranju tzv. balkanske rute. Udružili smo se nekoliko manjih i srednjih država i time pokazali da možemo promijeniti stvari, da imamo određenu težinu. Suradnja, dijalog, konstruktivno partnerstvo, njegovanje odnosa i aktivno djelovanje otvaraju mnoga vrata. Na tom tragu ćemo nastaviti raditi. A svađalački dani sa susjedima su daleko iza nas. Jeste li primijetili da nema više vrijeđanja i nadvikivanja kada su susjedi u pitanju? Lažni heroizam koji je završavao raznim kapitulacijama bio je uža specijalnost naših prethodnika. Vikali su, vrijeđali su - i na kraju nekoliko puta kapitulirali.
Jesu li neki događaji o kojima su pisali i strani mediji - a spominjale su se i teške riječi poput fašizacije - ostavili posljedice za vanjskopolitički ugled zemlje?
- Strogo odbacujem takve interpretacije o ugledu Hrvatske. Svima onima u Hrvatskoj koji se takvom rabotom bave poručujem uzalud vam trud svirači. Hrvatska je visoko tolerantno društvo, budimo na to ponosni i širimo to postignuće. Međutim, moramo biti budni i aktivno štititi i njegovati svoje temeljne vrednote zapisane - pod palicom HDZ-a i predsjednika Tuđmana - u hrvatskom Ustavu već od 1990. godine, a među kojima su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Na nama je u izvršnoj vlasti da svaku ozbiljnu pojavu dovođenja u pitanje svojih temeljnih vrednota javno osudimo i aktivno suzbijamo. Možda su naši prijatelji u zapadnoj Europi na tom planu, na planu javnog općenja, efikasniji od nas, ali što se tiče tolerancije u društvu, u mnogo smo slučajeva napredniji od mnogo njih. Na kraju krajeva, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se u preambuli Ustava izričito određuje protiv svakog totalitarizma, i desnog i lijevog - protiv fašizma i komunizma.
Bilo je različitih komentara prolongiranja vašeg susreta s američkim državnim tajnikom Kerryjem. Što je prava istina svega što se događalo?
- Zajedno smo službenim priopćenjima svoje javnosti obavijestili o tome da je sastanak odgođen jer smo obojica imali neodložne obveze. Vidjeli smo se inače prošlog tjedna u Bruxellesu na ministarskom sastanku NATO-a i dogovorili da ćemo uskoro održati bilateralni sastanak u Washingtonu. Na tome sada rade naši kabineti i naša veleposlanstva.
Kada je riječ o hrvatsko-američkim odnosima kako biste ih ocijenili i koliko je Amerika zainteresirana za ovaj dio svijeta, prije svega kada je riječ i energetskom aspektu?
- Kada sam prije tri tjedna telefonski razgovarao s gospodinom Kerryjem o hrvatsko-američkim odnosima, ustvrdili smo zajedno da su naši odnosi prijateljski i vrlo tijesni. Posebno smo se dotakli suradnje na području energetike u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Tu postoji velik potencijal. Naravno, razgovarali smo i o intenzivnoj suradnji na stabilizaciji prilika u našem jugoistočnom susjedstvu.
Što je s gospodarskom diplomacijom?
- Naš je moto u službi vanjskih poslova The economy, stupici. To je bio i lajtmotiv Billa Clintona u predsjedničkoj kampanji 1992. godine. Ponosan sam da smo prvi od svih ministarstava napravili preustroj. Formirali smo posebnu upravu za gospodarske poslove. Gospodarstvo ide ruku pod ruku s diplomacijom, takva sinergija je jednostavno potrebna i dobitna. A u svakom razgovoru koji vodim sa svojim kolegama razgovaram, u prvom redu, o gospodarstvu. Služba vanjskih poslova mora biti u potpunosti u funkciji razvoja Hrvatske, mora aktivno promicati naše gospodarske interese u inozemstvu.
Posljednjih dana mnogo se govori o našim odnosima s Mađarima, prije svega MOL-om. Imali ste razgovore s mađarskim šefom diplomacije, koliko se spominjao MOL i arbitraža?
- Na relaciji Zagreb-Budimpešta znatno smo promijenili klimu. Ponovno smo uspostavili željeznički promet, prijateljski komuniciramo. Ostaje, naravno, vrlo složeno pitanje odnosa između Ine i MOL-a. Dogovorili smo se da ćemo u tišini raditi na rješenju.
Smatrate li da arbitražu treba nastaviti?
- Arbitraža se nastavlja. Hrvatska ima svoje nacionalne interese, Mađari svoje. Uvjeren sam da ćemo pronaći rješenje za Inu, ali ne preko javnih glasila nego u direktnim razgovorima između dviju vlada.
Uskoro slijedi imenovanje novih hrvatskih veleposlanika, možete li, bez obzira što je riječ o procesu koji nije u niti jednoj zemlji otvoren za medije, nešto pobliže reći? Hoće li biti opoziva prije kraja mandata veleposlanika koji su po političkoj Uniji postavljeni od prošle vlasti?
- Na ljeto će doći do redovne zamjene šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda. Svatko tko je odradio tri godine mandata može biti redovno - zamijenjen. Mi smo uređena zemlja, a ova hrvatska Vlada sa mnom kao ministrom vanjskih poslova dat će doprinos daljnjem uređenju odnosa u Hrvatskoj. Inzistirat ću da sve ide prema pravilima i procedurama sukladno poznatim kriterijima - učinkovitost, profesionalnost i, podrazumijeva se, odanost državi.
Razgovarao Jurica Körbler
Jutarnji list, 28. svibnja 2016.