Ministar Mrsić za Jutarnji list: Preko HZZ-a smo u prvih pet mjeseci ove godine zaposlili 107.000 ljudi

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u svom prvom intervjuu nakon teške operacije govori o tome kako se oporavio, o čišćenju mirovinskog sustava, novim mjerama koje je Vlada pokrenula za spas radnih mjesta, ali i o nadolazećim izborima te o prijatelju Ivi Josipoviću.

Imali ste zdravstvenih problema, završili na hitnoj operaciji pa nakon toga ponovno u bolnici zbog upale pluća. Što se zapravo dogodilo, kako je prošlo i kako ste danas?

- Sve je prošlo u redu. Zbog bolova u trbuhu javio sam se na Rebro, gdje sam podvrgnut hitnom zahvatu zbog priraslica u području tankog crijeva. Kako se to već može dogoditi tijekom oporavka, dobio sam i upalu pluća te je stoga taj period trajao nešto dulje.

Stalno se govori da ste vi ministar koji je dobio najnezahvalniji resor. Međutim, brojke su u tom dijelu napokon pozitivne. Koliko su na to utjecale Vladine mjere, a koliko okruženje i ulazak u EU?

- Nakon što smo uveli red u državi, stvorili smo preduvjete da možemo krenuti dalje, za rast BDP-a, rast izvoza, otvaranje radnih mjesta i rast ekonomije. Država je uređenija i bilo je samo pitanje vremena kada će doći do oporavka. Vidimo da je 15.000 zaposlenih više u svibnju, i to nije samo vezano uz sezonsko zapošljavanje. Bilježi se porast zaposlenih u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji, i to u onim županijama koje su primarno vezane uz malo i srednje poduzetništvo.

S kojom brojkom nezaposlenih, odnosno zaposlenih biste do kraja godine bili zadovoljni?

- Nisam nikada volio prognozirati. U ovom je trenutku 260.700 nezaposlenih i pitanje je dana kada će se ta brojka spustiti ispod 260.000.Trendovi su definitivno pozitivni. Preko HZZ-a smo zaposlili 107.000 ljudi u prvih pet mjeseci i ako se taj trend nastavi, premašit ćemo 2014. Sve govori u prilog tome da se u Hrvatskoj otvaraju radna mjesta i da zapošljavamo. To nije samo posljedica ulaska u EU jer kada je EU izlazio iz recesije, mi smo i dalje ostajali tamo, a ovo je prva godina da bilježimo pozitivne trendove.

Koliko bi se sezonaca na jesen moglo ponovno vratiti na burzu?

- Dio će se vratiti, ali dio će ući u mjeru stalni sezonac koja omogućava sezoncima da ostaju zaposleni kod poslodavca kod kojega su godinama radili na sezonskim poslovima. Taj ugovor ima obilježja ugovora na neodređeno vrijeme i kao takav je sve više prihvaćen, čak i u bankarskom sektoru. Politika ove Vlade jest da što više naših radnika, posebno mladih, dobije ugovor na neodređeno vrijeme. Stoga je ova Vlada od 1. siječnja krenula s fiskalnom olakšicom gdje poslodavce pet godina oslobađamo plaćanja doprinosa na plaću, tzv. bruto dva, ako mladoj osobi do navršene 30. godine života daju ugovor na neodređeno. U prvih pet mjeseci tu mjeru koristi oko 18.000 mladih. Ako se tako nastavi, do kraja godine imat ćemo više od 30.000 zaposlenih mladih koji će ostati u Hrvatskoj.

Jesu li sve te mjere naš proizvod ili ste to vidjeli negdje u Europi?

- To je isključivo naš proizvod. Europska komisija pokrenula je mjeru stručnog osposobljavanja sličnu našoj, samo je razlika u iznosu sredstava. EK sufinancira mlade sa 400 eura, a mi sa 2400 kuna. No za razliku od EK, Hrvatska plaća i
troškove prijevoza te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Od EK smo ocijenjeni kao zemlja koja je donijela izvrstan program Garancije za mlade.

A kako riješiti problem iseljavanja mladih? Granice su otvorene, što je dobro, ali kako natjerati te mlade da se nakon školovanja ili posla vrate u Hrvatsku?

- To je popularna tema, posebno u izbornoj godini. Iz perspektive društva ulazak u EU omogućava slobodan protok ljudi, što u konačnici omogućava stjecanje novih znanja. Ali ako ste prisiljeni na to zbog nedostatka posla, to nikako nije dobro. Država, bez obzira na politička uvjerenja, mora raditi i radi na tome da mladi ostaju. Ako gledamo na tu istu temu s demografskog aspekta, ovih dana identične poruke uputila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i kardinal Josip Bozanić. Dobro je da se stvara klima u društvu o potrebi zajedničkog djelovanja kada se govori o demografskoj obnovi. Postajemo staro društvo i ako ne napravimo iskorak, nestat ćemo. Ako igdje, onda tu svakako trebamo postići nacionalni konsenzus.

Treba li to možda biti glavna točka buduće kampanje svih stranaka?

- Kada je riječ o budućnosti Hrvatske, tu nema stranačkih boja nego odlučnost svih nas građana da se stvari promijene. Bez te volje za ključnim promjenama teško ćemo održati mirovinski i zdravstveni sustav i socijalnu državu. Mi moramo imati od 1,6 do 2 milijuna zaposlenih kako bi sustav bio održiv, kako se ne bismo svake godine zaduživali za mirovine i zdravstvo. Sada smo u omjeru jedan umirovljenik na 1,14 zaposlenih, a trebali bismo doći na 1:1,6. To je jedino održivo.

Da, ali su nam i mirovine male. Trebaju li se one usklađivati s porastom troškova života?

- Pozitivna činjenica je da je ova Vlada odmrznula mirovine i one se usklađuju s porastom plaća i troškovima života. U proteklih godinu i pol zbog recesije nije bilo porasta troškova života dok su plaće minimalno rasle te stoga nije bilo usklađenja mirovina. S obzirom na trendove, očekujemo da će doći do porasta plaća i troškova života, što će nam omogućiti usklađenje mirovina u drugom polugodištu. Ako se to dogodi, mirovine će rasti od 1. srpnja, no za definitivnu odluku i izračun potrebno je pričekati službene podatke DZS-a.

Počeli ste vrlo ozbiljno čistiti mirovinski sustav. Nedavno ste otkrili da je 50.000 ljudi bez OIB-a primalo mirovinu, a da su one u inozemstvu isplaćivane i mrtvima. Tko je odgovoran za to?

- Mirovine nisu bile strateški prioritet prijašnjih politika jer godinama se nije ulagalo u mirovinski sustav niti se gledalo koliki su troškovi. Ova Vlada je odlučna da uvede red i zakonitost. Primjerice, racionalizacijom poslovanja HZMO-a u proteklom smo razdoblju uštedjeli oko 500 milijuna kuna. Uveli smo i sustav kontrole i sada znamo na koji račun i gdje se isplaćuju mirovine u inozemstvu. Na temelju toga došli smo do 276 mirovina koje su se isplaćivale na nepostojeće ili ugašene račune s kojih su se sredstva transferirala na neke druge nepoznate račune. Utvrdili smo da je na taj način isplaćeno 6,5 milijuna kuna. Već smo sada vratili 4 milijuna kuna i u tijeku su postupci za povratak ostalih isplata. Lani smo krenuli i u kampanju s OIB-om i otkrili da se 50.000 mirovina isplaćivalo bez OIB-a. Zašto se to godinama toleriralo, treba pitati one koji su osam godina prije nas bili na vlasti. Otkrili smo i ljude koji su umrli, a njihove obitelji primale su mirovine, neke i više od 10 godina.

Najavili ste i izmjene Zakona o osiguranju radničkih potraživanja. Što će taj zakon donijeti radnicima, a što poslodavcima?

- Neprihvatljivo je da danas u Hrvatskoj postoje radnici, obitelji kojima je zbog neisplate plaće ugrožena egzistencija. Godinama se toleriralo da se ne isplaćuju plaće i doprinosi. Uvođenjem JOPPD obrasca više se ne može isplatiti plaća bez uplate doprinosa, uveli smo neisplatu plaća kao kazneno djelo, objavili smo listu tvrtki koje ne isplaćuju plaće. Međutim, i sve to pokazalo se još uvijek nedostatnim te je bilo potrebno napraviti dodatni iskorak. Izmjenama Stečajnog zakona prvi put je uvedeno da je neisplata plaća razlog za pokretanje stečaja. Izmjenama Zakona o osiguranju radničkih potraživanja proširujemo zaštitu radnika. U slučaju da se radniku ne isplati plaća, Inspektorat rada po obavijesti Porezne uprave nalaže poslodavcu da odmah isplati plaću. Ako u roku od 30 dana poslodavac ne isplati radnicima plaće, dolazi do blokade računa i tada Agencija umjesto poslodavca isplaćuje najviše do tri minimalne plaće. U slučaju da ne dođe do redovite isplate plaća, u 120 dana pokreće se postupak stečaja.

Zadnje ankete Kukuriku koaliciji prvi put nakon dugo vremena daju prednost pred HDZ-om i partnerima. Kako to komentirate?

- Ovaj trend pokazuje da su prepoznati naš uporan rad i uvođenje reda kakav imamo u modernim demokratskim državama, ali najvažnija anketa ipak su izbori. Izbore ne možete dobiti na podjeli ustaša i partizana, to su neka prošla vremena. Okrenimo se boljem sutra. Ljudi žele vidjeti mogućnost za bolji život, posao i veću plaću. Mi smo se othrvali pritisku drastičnih rezova koji su Grčkoj i Španjolskoj donijeli probleme uz neizvjestan oporavak. Politika umjerene štednje uz poticanje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta daje rezultata. Građani to honoriraju i bit će još dobrih rezultata Vlade.

SDP-ovci su očito zbili redove, više nema svađa u stranci...

- Premijer je istaknuo svoje liderske kvalitete, posebno kod prosvjeda branitelja na Markovu trgu, u rješavanju problema s francima i kod svega ostalog. S druge strane, svi su shvatili da nam svađe ne koriste i da se svi trebamo upregnuti za jedan cilj, a to je boljitak države i još jedan mandat da bismo završili projekte koje smo započeli.

Poslije izbora održat ćete i izbornu konvenciju. Ako dobijete, Milanović će vjerojatno ostati šef. Treba li otići ako izgubite?
- Idemo prvo dobiti izbore.
Do 11. srpnja trebao bi definirati i novi koalicijski sporazum. Hoće li Kukuriku koalicija biti u istom sastavu plus Laburisti i što s ORaH-om i Josipovićevom strankom?

- Očekujem da će koalicija biti sastavljena od sadašnjih stranaka i Laburista. Nakon izbora, ako bude potrebe, razgovarat ćemo sa svima koji budu u poziciji s nama sastaviti vladu.

Biste li htjeli ponovno biti ministar rada ili imate neke druge afinitete?

- Treba prvo dobiti izbore, a onda će premijer odlučiti tko će biti u njegovu timu.

Razgovarao Goran Penić
 

Vijesti iz medija | Rad i mirovine