- Objavljeno: 12.04.2016.
Ministar Tolušić za Novi list: Novac je bitan - ulaganje od 500 milijuna eura diže BDP za jedan posto
Nama Komisija daje 85 posto novca za plaće ljudi koji rade na EU fondovima. Ako želimo povući određeni iznos, trebamo određeni broj ljudi. To nije izmišljotina ni moja, ni HDZ-a, niti SDP-a. Do kraja godine Hrvatska bi trebala potrošiti novac iz europskih fondova koji joj je bio na raspolaganju iz europskog proračuna za razdoblje od 2007. do 2013. godine.
Ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislava Tolušića pitali smo stoga koliko će novca, od ukupno 1,3 milijarde eura, iz tog razdoblja ostati nepotrošeno.
- To još ne znamo, ali nadamo se malo. U razdoblju od 2007. do 2013. godine imali smo na raspolaganju 1,29 milijardi eura, a do kraja prošle godine potrošili smo 57 posto, odnosno 738 milijuna eura. To je, po meni, poražavajući rezultat.
No, sustav je trebalo najprije postaviti, akreditirati...
- Da, ali svejedno. Nije ovo prigovor bivšoj Vladi, jer govorimo o razdoblju od 2007. godine. Ali, stvarno smo u sve to ušli nepripremljeni. Nadam se da ćemo do kraja godine ipak dogurati na puno ozbiljniji postotak od onoga koji nam predviđa Europska komisija. Oni kažu da ćemo vratiti barem 20 posto sredstava. Nadam se da to neće biti tako.
Bit ćete zadovoljni ako bude iskorišteno iznad 80 posto, odnosno oko milijardu eura?
- Ja bih volio da bude sto posto, tad bih bio zadovoljan. No, postoje problemi koje rješavamo u hodu. Problem je što se nije radilo na projektima kao takvima. Na papiru oni postoje, ali u naravi, nažalost, sve ostaje na papiru.
Što to znači?
- Recimo, dio pruge Koprivnica - mađarska granica, za koju slušamo da je sve gotovo: taj projekt nema niti jednu građevinsku dozvolu od 18, koliko ih treba imati. To je razina spremnosti naših velikih projekata i to je loše. To nije moja krivnja, ja sam ovdje dva i pol mjeseca. Vrlo je slična situacija sa svim velikim projektima. Velika je odgovornost i na krajnjim korisnicima, HŽ Infrastruktura, Hrvatske vode, nacionalni parkovi, općine, gradovi, županije... Svi pomalo i svaki u svom segmentu. Moglo se i moralo puno više.
Koliko je novca iz novog financijskog razdoblja (2014. - 2020.) dosad potrošeno?
- Od 10,7 milijardi eura, dosad smo potrošili 300 milijuna eura. To je manje od tri posto. A da bismo povukli 10,7 milijardi eura u deset godina, trebali bi povlačiti milijardu, milijardu i pol eura godišnje.
Jesu li ti iznosi glavni pokazatelj uspješnosti? Odnosno, je li važnije da smo sto milijuna u plusu ili daje otvoreno sto radnih mjesta?
- Mislim da bi pokazatelj trebao biti kvaliteta projekata i njihov učinak. Ipak, nije isto 300 milijuna eura ili milijardu i tristo. Novac je bitan - ulaganje od 500 milijuna eura diže BDP za jedan posto.
Najavili ste nova zapošljavanja zbog EU fondova?
- Da, nama nedostaje ljudi. Trebamo pametne i sposobne ljude koje ćemo naučiti da rade s EU fondovima. Nisu EU fondovi nuklearna fizika, nije to nešto što trebate učiti 17 godina.
Vi ćete ih naučiti, oni će dobiti bolju ponudu iz privatnog sektora i opet ćete biti na početku.
- Nećemo. Odljev kadrova je oko 15 posto. Na sto novozaposlenih, 15 ode iz sustava. Nama EK daje 85 posto novca za plaće ljudi koji rade na EU fondovima. Komisija kaže da, prema njihovim proračunima, ako želimo povući određeni iznos novca, trebamo određeni broj ljudi. To nije izmišljotina ni moja, ni HDZ-a, niti SDP-a.
U programu Vlade piše da ćete »uvesti model stimuliranja službenika koji sudjeluju u EU procedurama isključivo na temelju uspješnosti povlačenja EU sredstava«. Što to znači?
- Ne trebamo svi biti isto plaćeni, nego prema učinku. Učinak mog ministarstva je vrlo mjerljiv. Mjeri se u kunama koje su uplaćene u državni proračun u odnosu na ono što je trebalo biti uplaćeno. Ako smo podbacili, netko je odgovoran, a ako smo prebacili normu, ja nemam problema da nagradim neke službenike. Nadam se da će ministrica uprave pronaći rješenje. Po meni je to već trebalo biti riješeno. Uključujući i olakšavanje novog zapošljavanja, da ne zapošljavamo ljude po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, nego da donesemo propise koji će olakšati zapošljavanje u EU sektoru. Da zaposlimo ljude na određeno, ali na dulje vrijeme, da možemo zapošljavati ljude na ugovor o radu. Jer oni nisu tipični državni službenici. A onda ih možemo kroz sve to više ili manje platiti. Ako je cilj povući milijardu eura, a povučemo 1,1 milijardu, odlično. Svima je u interesu da ova država povuče više novca. Ako će zbog toga 200 ljudi biti više plaćeno, a tu ne mislim na sebe, nego ljude koji »rudare« na terenu, ja to prvi podržavam. Očekujem od ministrice uprave da to u vrlo kratkom roku stavi u propise.
Najavili ste da će se opet razmatrati indeks razvijenosti. Namjeravate uvesti novu formulu za izračun tog indeksa?
- Indeks razvijenosti je odlična stvar, ali se treba još modificirati jer ima dosta nelogičnosti. Postojeću formulu nadogradit ćemo novim elementima. To radimo zajedno s Ekonomskim fakultetom u Rijeci i vjerujem da ćemo do kraja lipnja imati novu formulu. No, ni novim indeksom neće svi biti zadovoljni.
Koje kriterije ćete još uvesti u izračun?
- To smo prepustili stručnjacima. Ali, primjerice, prometna povezanost, koja sad nije kriterij, dnevne migracije stanovništva, količina i kvaliteta infrastrukture, broj škola, dostupnost visokoobrazovnih ustanova, dostupnost zdravstvene zaštite... Sve bismo to stavili u novi način izračuna indeksa razvijenosti. Uzmimo za primjer moju županiju: ne postoji autobusna linija niti vlak iz Orahovice. Autobusna linija nije isplativa koncesionaru, a pruge nema. Na papiru je to grad koji je u trećoj skupini razvijenosti, a to uistinu nije baš tako.
Zvučite kao da je to sve jednostavno, ali što to znači, da bivša vlada to nije htjela ili nije znala?
- Možda i ja griješim, možda sam prenaivan ili preambiciozan. Ali, na projektu indeksa razvijenosti radimo i za dva mjeseca trebali bismo imati novi indeks. Smatram da prošla vlada nije imala gazdu u ovom ministarstvu i da je to bio glavni problem loše učinkovitosti.
Gospodin Grčić nije bio gazda? Što to znači, da nije lupao šakom o stol?
- Ne, nego je bio i potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja, a ovo je preodgovorna funkcija. Nitko od nas nije tako sposoban da može obnašati šest funkcija. Osim toga, nije bilo apsolutno nikakve koordinacije s ostalim ministarstvima. A ovo je kratkoročno najhitnije ministarstvo za razvoj Hrvatske. Dugoročno je to ministarstvo znanosti i neka druga ministarstva, ali sad, kad želimo neke brze efekte i novac, to je ovo ministarstvo,
Sjećate li se ovih projekata: izgradnja nove dvokolosječne pruge na dionici Goljak - Skradnik; nova luka Istok Vukovar; regionalni vodoopskrbni sustav Koprivničko-križevačke županije... Poznat vam je taj popis?
-Ne.
To je bio preliminarni popis projekata za tzv. Junckerov plan, odnosno Investicijski plan za Europu.
Gdje je s time zapelo?
- »Junckerov« plan provodi HBOR. Hrvatska ima zasad šest izglednih projekata, nešto javnog, nešto privatnog karaktera. Podržavam Junckerov plan, ali to je kredit po povoljnijim uvjetima, ništa drugo. A imamo 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava od kojih smo potrošili 300 milijuna. Moj primarni cilj je potrošiti taj novac, a ne ulaziti u zaduživanje. »Junckerov« plan je idealna priča za velike projekte u privatnom sektoru koji su malo rizičniji, a kroz jamstva EU-a i banaka, mogu dobiti financiranje.
Razgovarala: Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ
Novi list, 12. travnja 2016.