Ministar Vrdoljak za Jutarnji list: Vlastitom smo proizvodnjom napunili skladište plina, opskrba domaćinstava osigurana

Intenziviranje sukoba između predstavnika hrvatske Vlade i MOL-a oko Ine, uključujući i upravo održana prva ročišta pred arbitražnim sudovima u Ženevi i Washigtonu, zatim nove smjene na čelu Hrvatske elektroprivrede, treće po redu u tri godine, onda donošenje industrijske strategije,dokumenta koji Hrvatska nije imala punih četvrt stoljeća, sve te teme iz resora gospodarstva čine ministra Ivana Vrdoljaka vrućom medijskom robom. Četrdesetdvogodišnji Osječanin, potpredsjednik Hrvatske narodne stranke, govori i o tome hoće li se Hrvatska ove zime smrzavati ako Moskva zavrne slavine s plinom, što selektivno već počinje prakticirati, ili barem u tom pogledu od silno pogoršanih geostrateških odnosa ne moramo strahovati.

• Točno je godinu dana kako su otvoreni pregovori između hrvatske Vlade i MOL-a o Ini. Rezultat je, čini se, nula. Možete li, kao vođa hrvatskog pregovaračkog tima, reći jeste li se uopće pomakli od početka?

- Mislim da jesmo. Barem smo razjasnili pozicije. Prije godinu dana nismo znali ni što u tom pogledu možemo očekivati. Pregovori su bili prilika da se predstavnicima MOL-a stavi do znanja da moraju poštovati hrvatske zakone i da nas strateško partnerstvo obavezuje na dogovor i suradnju. Nažalost, nije se ostvarilo moje očekivanje da će MOL te stavove akceptirati.

• Koja je hrvatska, a koja danas mađarska pozicija?

- Hrvatska je pozicija utvrđena na početku, Vladinim okvirom za pregovore. Po njemu, postojeći se model upravljanja Inom mora promijeniti. Prije svega zato jer je međudioničarski ugovor rezultat kriminalnih aktivnosti bivšeg premijera Ive Sanadera. Hrvatska Vlada mora zajedno s MOL-om upravljati tvrtkom, sukladno dioničarskim udjelima. Međutim, druga strana inzistira na zadržavanju postojećeg stanja. MOL ni za milimetar ne odustaje od svog modela upravljanja Inom koji, po našoj ocjeni, nije sukladan hrvatskim zakonima i usto rezultira velikim padom poslovanja i vrijednosti.

• Kako na pregovore utječe činjenica da je presuda Sanaderu u slučaju Ina-MOL postala pravomoćna?

- Tijek pregovora nije se bitno promijenio. Stav je MOL-a ostao isti. No,uvjeren sam da će nam pravomoćna presuda Ivi Sanaderu poslužiti kao snažan argument u otvorenim arbitražnim postupcima.

• A kako utječe proces koji se pred hrvatskim sudovima vodi protiv čelnog čovjeka MOL-a Zsolta Hernadija?

- To nema nikakvog utjecaja ni na pregovore ni na arbitražni postupak. Kao što se može vidjeti, Hernadi je pomalo nestao iz bilo kakve komunikacije, navodno je na više mjesečnom odmoru...

• Ovoga su ljeta održana prva ročišta u arbitražnim postupcima koje su MOL i hrvatska Vlada uzajamno pokrenuli pred međunarodnim sudovima. Kako ste zadovoljni dosadašnjim tijekom postupaka?

- Potpuno uvažavam zanimanje i novinara i javnosti za te procese koji su za Hrvatsku jako važni, ali zbog sudskih pravila o tajnosti postupka ne smijem o njima detaljnije govoriti. Ženevski je sud, kao što je poznato, donio za hrvatsku stranu dvije bitne odluke. Prvo, da MOL ne može raditi ništa na štetu Ine, čak ni ako to koristi MOL-grupi, kako se to unazad pet godina znalo događati. Drugo, da će potencijalni kupac MOL-ovih udjela u Ini morati preuzeti arbitražni postupale i sve njegove posljedice. Smatram to uspjehom našeg odvjetničkog tima, dobrodošlim, ali ne presudnim. Presudno je zaštititi se od tužbe MOL-a kojom se od Hrvatske traži više od 2,5 milijarde kuna zbog neispunjavanja ugovora o plinskom biznisu. Točno je, mi te ugovore nismo ispunili. Nismo jer ugovore koji su štetni za hrvatske interese, a rezultat su korupcijskog dogovora smatramo nevažećim. Dakle, naš je osnovni motiv za pokretanje arbitraže zaštita hrvatske države od MOL-ove tužbe protiv Hrvatske i štetnih posljedica korupcije.

• Znači li to da bi Hrvatska mogla odustati od arbitraže ako bi MOL povukao svoju tužbu? Navodno je MOL spreman da umjesto 2,5 milijardi od Hrvatske uzme adekvatan iznos dionica?

- Možda je to otpočetka bila ideja, da MOL na taj način dobije još petnaestak posto dionica i tako ostvari većinski udjel u Ini. Ali, Hrvatska ne može odustati od arbitraže. Ne može jer je drugi korak utvrđivanje štete koja je nastala MOL-ovim upravljanjem Inom. Tim međunarodnih stručnjaka precizno je kvantificirao minuse koje je Hrvatska zbog MOL-ova neispunjenja preuzetih obveza u Ini dosad pretrpjela. Prema njihovoj analizi, svi su Inini pokazatelji u padu.

• Ali iz MOL-a tvrde da su Inini rezultati danas bolji nego prije njihova dolaska? A da su ovi problemi koje spominjete posljedica globalnih recesijskih uvjeta?

- Kad bi to bilo točno, onda se nikako ne bi moglo dogoditi da MOL raste istodobno dok Ina pada.

• Znači li to da nikakav dogovor s MOL-om više nije ni moguće očekivati?

- I dalje mislim da je dogovor najbolje rješenje. Najbolje za MOL, naravno i za Inu. Ali ne po cijenu žrtvovanja nacionalnih interesa. Bez drugačijeg modela upravljanja, odnosno podjele upravljačkih odgovornosti između MOL-a i hrvatske Vlade, nikakvo sporazumno rješenje spora nije moguće. Hrvatska želi dogovor, ali ne može odustati od sudjelovanja u odlučivanju o radu svoje naftne kompanije.

• Upravo se dramatizira situacija s hrvatskim rafinerijama. U javnost su procurile najave o njihovom zatvaranju, što je uprava Ine i potvrdila priznajući da su sve opcije otvorene. Što Vlada u tom slučaju može i kani poduzeti?

- Situacija s rafinerijama još je jedan dokaz MOL-ova kršenja ugovornih obaveza i lošeg upravljanja Inom. MOL se, naime, kupujući Inu, čvrsto obavezao da će modernizirati rafinerijske kapacitete. Ali to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Šteta od izostanka modernizacije Ininih rafinerija, ugovorena s MOL-om, mjeri se u milijardama dolara. Nakon što Ina, kako je najavila, idućeg tjedna predstavi analizu rafinerijskog poslovanja, dogovorit ćemo daljnje korake.

• Ovih se dana otvorilo i pitanje preglasavanja hrvatskih predstavnika u upravi Ine.

- Da budem iskren, nisam iznenađen. Očekivao sam da će biti preglasani. Jer svi pokušaji s hrvatske strane da se stvari pomaknu s mrtve točke, na sličan se način odbacuju i onemogućavaju. Što sada? Ne mogu predvidjeti. Ali daljnji će koraci,vjerujem, biti sukladni nedavnom zaključku sa sjednice hrvatske Vlade da ćemo svim pravnim sredstvima braniti i zaštititi interes Republike Hrvatske u Ini. Svi hrvatski predstavnici u upravi tvrtke i Nadzornom odboru obavezni su se toga pridržavati.

• Znači li to da je Vlada ljetos na tajnoj sjednici usuglasila svoje stavove oko Ine? Jer, dosad su se znala događati velika i čudna razmimoilaženja. Gotovo da se moglo govoriti o dvostrukoj liniji zapovijedanja.

- Da, sada imamo čvrst i precizan, strateški važan dogovor. Ali mislim da je Vlada otpočetka imala jasan i jednoznačan stav, definiran pregovaračkim okvirom. Sve izvan toga nazvao bih razmjenom mišljenja. Naravno da smo razgovarali, bilo je različitih ideja i mišljenja, ali kad smo donosili odluke nije se iskakalo iz utvrđenih okvira, niti dovodilo u pitanje zadane ciljeve.

• Je li istina da Vlada traži reviziju poslovanja Ine?

- Nakon stručne studije koja je pokazala propadanje Ine, osobno ću kontinuirano tražiti odgovore na pitanje zašto se to događa. Provest ćemo reviziju pojedinih segmenata djelatnosti. Pokušati ustanoviti je li se dobit iz Ine prebacivala u MOL-grupu radi izbjegavanja poreznih obaveza ili je smanjenje vrijednosti Ine, uz povećavanje MOL-ove vrijednosti, bilo poslovni interes, u što je teško vjerovati.

• HDZ je napao Vladu stajući na stranu MOL-a. Optužio vas je da ste ušli u posve nepotreban sukob s Mađarima?

- HDZ-ov premijer Ivo Sanader prodao je Inu za 10 milijuna eura koje je spremio u džep. Upravljanje nad okosnicom hrvatskog gospodarstva izručio je MOL-u radi vlastite koristi i grabeža. Ništa više ne treba reći.

• Zagovarajući konsenzus oko energetske politike, spomenuli ste jednom da će svaka buduća vlada prema Ini i MOL-u morati biti na tragu vaših stavova. HDZ-ova izjava implicira da to ne mora biti točno.

- Ne vjerujem da bilo tko sebi više može dozvoliti politiku kakvu je HDZ vodio prijašnjih godina. Bez obzira tko će nakon idućih izbora formirati Vladu, obrana državnih interesa u Ini - uvjeren sam – neće doći u pitanje.

• Što je bilo s pričom da bi Hrvatska mogla otkupiti MOL-ove dionice u Ini?

- Nakon što sam četiri puta od MOL-a čuo isto: da će biti po njihovom ili će oni prodati svoj udjel u Ini, morao sam kao ministar razmotriti sve opcije, pa i mogućnost da Hrvatska otkupi MOL-ove dionice. Svjestan sam hrvatske situacije, ali, postoje modeli, čak nekoliko modela, da se takav scenarij isfinancira, bez povećavanja hrvatskog javnog duga. Razgovarao sam o tome s premijerom Milanovićem. Dogovorili smo da ćemo razgovor nastaviti kad dobijem ozbiljne ponude o mogućim načinima financiranja. Naravno da takvu financijsku konstrukciju nije jednostavno zatvoriti. Ali, ako postoji opcija da MOL kupi naše dionice, jednako tako ima načina da i mi kupimo njihove. Uvijek!

• Neki su vas kolege ministri ismijali?

- Namjerno ili ne, ali kontinuirano se pokušava ubaciti nemir u pregovarački postupak. Kolege me sigurno nisu ismijavale, samo su primijetili da bi se takva ideja teško realizirala. Naravno da je riječ o politički i financijski jako teškoj odluci. Ali siguran sam da takvo rješenje nije nemoguće.

• Jeste li u tome osigurali podršku Amerike?

- Hrvatska mora braniti prvenstveno vlastite nacionalne interese. Što se međunarodnih faktora tiče, imamo podršku prije svega u stavu da se sukob oko Ine ne smije proširiti na odnose između dvije zemlje te da ga treba što prije riješiti. Amerika podržava najbrže rješenje. Od kojih je jedno i to da Hrvatska kupi MOL-ove dionice.

• Pitam o stavu SAD-a jer ste, navodno, u Dubrovniku razgovarali o tome s nekim važnim američkim ljudima?

- Razgovarali smo ne samo u Dubrovniku, nego i u Zagrebu. Kako je Hrvatska postala vrlo bitna za energetsku opskrbu ovog dijela Europe, razgovori su kontinuirani i sveobuhvatni, od opskrbe susjednih zemalja plinom pa do Ine.

• Rusija je počela zavrtati slavine s plinom za Europu. Kakva je pozicija Hrvatske?

- Čak i u slučaju potpunog prekida isporuke plina iz Rusije za Europu, Hrvatska nije ugrožena. Vlastitom smo proizvodnjom napunili skladište, imamo plan da nam se veliki potrošači, poput Hrvatske elektroprivrede, u slučaju potrebe prebace na drugo gorivo. Za domaćinstva smo osigurali opskrbu i u slučaju produljene krize. Prije će pola Europe biti u mraku nego što se mi nađemo u problemima.

• Javnost je zaintrigirana novom smjenom na čelu HEP-a. Sve iz kadrovskog bazena vaše stranke?

- HEP se mora jako brzo transformirati. Od svih tvrtki u energetskom sektoru Vlada zahtijeva s jedne strane racionalizaciju, a s druge strane razvoj poslovanja i investiranje. Tko te zadatke ne može ostvariti mora otići.

• Povodom tih smjena u javnost su isplivali podaci o čitavim legijama stranačkih uhljeba u HEP-u. Stotine HNS-ovih ljudi koji su se, otkako ste na vlasti, ubacili u HEP, ne smatrate to prestrašnim?

- To je fama koja se očito želi nametnuti HNS-u. Uvjeren sam da je među 11.000 zaposlenika HEP-a ogroman broj članova HDZ-a, SDP-a i svih drugih stranaka. Trebam li ja danas kao ministar prebrojavati krvna zrnca i istraživati tko je čiji član? Ja tu analizu nisam radio, niti ću je ikad raditi. Zašto bi članstvo u HDZ-u ili HNS-u bilo diskvalinkcija za neki posao?

• Ali, zašto rukovodstva državnih i javnih firmi ne birate javnim natječajem?

- Teško da na taj način možemo doći do najboljih menadžera. U privatnom sektoru nude im se, naime, veća primanja. Tko bi od njih došao u HEP, firmu koja ima 11 milijardi kuna prihoda, a svoga predsjednika uprave ne smije platiti više od 2500 eura?

Razgovarala Jelena Lovrić
 

Vijesti iz medija | Ekonomija