Ministar Vrdoljak za Novi List: Zakon o strateškim investicijama donijet će brzu realizaciju projekata

Mi smo dovoljno odgovorna Vlada da kažemo - dosta je! Ali isključivo na način da spasimo ono što je u brodogradnji zdravo. Neka se cijena mora platiti! Maksimalan mogući broj će ostati na svojim radnim mjestima! Ali koliki je, zaista ne mogu reći

Preuzeli ste Ministarstvo gospodarstva naglo, preko noći. Što je novo s obzirom na dosadašnji rad u Vladi, s kojim ste se preprekama prvo susreli?

- Ništa mene nije posebno impresioniralo, ni šokiralo ni iznenadilo. Manje više smo svi znali što nas čeka, i koje je stanje, i koji su prioriteti. A prepreke - svi dobro znamo koje su prepreke za razvoj našeg gospodarstva. U prvom redu to je konkurentnost Hrvatske. Ako znamo da je Hrvatska 81. na listi konkurentnosti - treba li onda nešto tome dodati?! To nisu prepreke koje su nastale preko noći niti u posljednjih godinu dana od kada smo preuzeli vođenje naših resora. To je rezultat višegodišnjeg nečinjenja.

Kakva je vaša ocjena rada Vlade godinu dana od izbora? Već i sami članovi koalicije, HSU i IDS, kritiziraju i kažu: moglo se puno više.

- Subjektivno, dobro je da svi očekuju više, pa i članovi koalicije. No, moj je vrlo čvrsti stav da smo mi napravili jako puno, s obzirom na okvir u koji smo došli i uvjete koje smo zatekli. E sad, potpuna transformacija vođenja politike, pa i gospodarske, ne može se dogoditi u jednoj godini. To je posao za puno duži period.

Doslovno prva stvar kojom ste se morali baviti već u prvim danima dolaska u ovo ministarstvo jest brodogradnja - najvažnija stvar za Rijeku. Uljanik je prošao drugu fazu dokapitalizacije, i očekuje se ponuda za preuzimanje 3. maja. Čiji je zapravo bio taj plan, da se u priči pojavi Adris, osiguravajuća društva, FGS-ovi? Hoće li to uspjeti?

- Ja ne volim kad se traži jednog Pedra kojeg će se spaliti na lomači kad nešto pođe krivo niti mislim da jedna osoba može imati jedina zasluge i nositi barjak uspjeha kad se ovaj plan ostvari. Cijela Vlada radi na tome. Zasad to s Uljanikom ide ok. Uspjeli smo dogovoriti i riješiti drugi krug dokapitalizacije Uljanika, i iskazali su interes za 3. maj. Traju pregovori oko programa restrukturiranja, ali sada je loptica na Uljaniku. Ono što je Vlada u tom procesu činila, ide dobro. Plan se ostvaruje. Ono što je najosjetljivije u priči je tajming. Nema vremena. To sada mora biti proces "strogo kontroliranih brodova", da se tako izrazim. Znamo da nas Europska komisija jako pažljivo prati, znamo da žele da se država povuče iz brodogradnje i subvencija, znamo da nam je rok 1. srpanj 2013., inače ide likvidacija. Ne stečaj, nego likvidacija. Dakle, svjesni smo odgovornosti. Ako imalo zaspemo, ako se u mjesec, mjesec i pol ne odradi Uljanikov iskaz interesa i prvi koraci koji iz toga slijede, tada smo već u rokovima da nas zaskoči 1. srpnja. To dobro znamo, ne brinite. Ali pogledajte kako smo uspješno riješili Brodosplit sa DIV-om. Uspjeli smo u 10 dana, otkako sam došao u ministarstvo, parafirati ugovor s kupcem, poslali smo sve već u EK, sad čekamo odgovor koji će sigurno biti pozitivan. I Brodotrogir ide prema planu, dogovara se tekst ugovora i svi uvjeti. To je to.

Bojite li se negativnog mišljenja Europske komisije za Brodosplit?

- Ne. Dobili smo vremena da završimo proces. Iako je bilo kritično s rokovima i, priznajem, moglo je biti problema.

Možete li reći kakva će biti budućnost 3. maja sa ovim aranžmanom sa Uljanikom? Znamo da je Uljanik zainteresiran za kupnju osnovne djelatnosti, brodogradilišta, a ne cijelog holdinga. To znači da će ostatak, TIBO itd., na tržište. Kakva je njihova sudbina, tih radnika?

- Hajdemo prvo vidjeti službenu ponudu Uljanika, da vidimo što ljudi žele i na koji način. Onda će Vlada pregovarati o tome.

Vlada je svjesna svoje političke odgovornosti koju ima za tisuće ljudi u Rijeci?

- Naravno, i ne samo za 3. maj, nego i za Varteks, Brodosplit, svu drvnu industriju...

Molim vas malo konkretnije - ako Uljanik bude želio samo Brodogradilište, hoćete li vi u Vladi preuzeti odgovornost da riješite i budućnost ostalih dijelova 3. maja?

- Molim vas pričekajmo iskaz interesa. Mi se zaista trudimo oko svakog radnog mjesta. Dat ćemo sve od sebe. Ali pričekajmo još malo.

Objasnite riječkoj javnosti što Uljanik ima od kupovine 3. maja? Pa knjiga narudžbi 3. maja je potpuno prazna. Osim što je to politička odluka, kakve su stvarne garancije da će oba brodogradilišta opstati i uspješno raditi?

- A ima li Uljanik praznu knjigu narudžbi? Nema, ljudi rade. Onda će vjerojatno, kako pune svoju knjigu, puniti u budućnosti i knjigu narudžbi 3. maja. Vjerujem da je tako.

Što sada konkretno još predstavlja rizik u toj priči, što može omesti planove?

- Pa ako ne nađemo kupca. Ako Uljanik odustane, recimo.

A kakva je opasnost da se to dogodi?

- Pitajte njih. Oni su na potezu. Privatni su vlasnici, sami donose odluke.

Jasno da iza svega stoji akcija Vlade. Sigurno ste radili analize isplativosti takvoga scenarija. Koliko ljudi viška može biti u 3. maju? O tome ovisi doslovno budućnost Rijeke.

- Sve je jasno navedeno, u planu restrukturiranja, tamo sve piše. No dopustite da nešto istaknem : 15 godina svi u Hrvatskoj gledaju brodogradnju kako propada, kako svi građani ove države, od Zagreba preko Varaždina do Slavonije, uplaćuju subvencije za brodogradnju, upravama koje su više-manje neuspješne, a sve redom su bile neuspješne. I sad je došao trenutak da kažemo – dosta! Mi smo dovoljno odgovorna Vlada da kažemo - dosta je! Ali isključivo na način da spasimo ono što je u brodogradnji zdravo. Neka se cijena mora platiti! Platit će je država iz proračuna još stotinama milijuna kuna i jamstvima, a sve u cilju da se spasi što je zdravo. I sad, poslije svih tih 15 godina, vi tražite da netko u jednom intervjuu točno kaže broj ljudi koji bi trebali otići? Gledajte, maksimalan mogući broj će ostati na svojim radnim mjestima! Ali koliki je točno taj broj, ja sada zaista ne mogu reći. Reći će oni koji će na kraju upravljati brodogradilištima. Europska komisija nam sjedi za vratom, što je ok, jer tako je dogovoreno, ali ne zaboravite najvažniju stvar: mi za 3. maj imamo ponuđača. Imamo ga. To je uspjeh.

Ok, idemo dalje. Koji su kapitalni državni projekti prioritet na kojem ćete prvo raditi? Istaknite dvije-tri najveće kapitalne investicije, molim.

- Naravno da imamo cijeli niz kapitalnih projekata na kojima ova Vlada radi, svi i znamo koji su to. Ali, svatko tko misli da će tri državne investicije presudno promijeniti situaciju, dignuti BDP u plus, taj se vara. Ovoj zemlji treba promjena sustava vođenja gospodarstva. Nama trebaju na stotine manjih, privatnih investicija, a država je tu da olakša kapitalu da pronađe svoj interes i ljudima da radna mjesta. Nemojte sav fokus stavljati na dva-tri državna projekta. Oni su super, trebaju, ali ne mogu biti jedini.

Pa evo, ministar Linić prozvao je poslodavce da su sami krivi za krizu, jer ne žele ulagati. Tim teže za vas u Ministarstvu gospodarstva.

- Ja mislim da svako od sudionika u GSV-u mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Privatnici se boje ulagati, sindikati ne popuštaju, a Vlada ne može sve sama. Ne možemo napraviti dobar posao ako svi u njemu ne sudjeluju. Utoliko je jako važan prijedlog Zakona o strateškim investicijama koji smo upravo poslali na mišljenje drugim ministarstvima.

Da, taj se zakon dugo čekao. A on će omogućiti ulaz investitorima, no i suspenziju lokalnih prostornih planova, brzopotezna izvlaštenja privatne imovine i slične procese. Sigurno će biti prijepora.

- Taj zakon će donijeti brzu realizaciju projekata koje Vlada ocijeni strateškima za RH. Svi će ga prihvatiti bez problema. Uvjeren sam.

Je li popis tih strateških projekata dovršen?

- Ma kakvi, on možda nikada neće biti gotov. No, najvažnije je da zakon vrlo precizno utvrđuje kriterije po kojima bi netko ušao na tu listu: veličina investicije, broj novih radnih mjesta koje otvara, razvoj tehnologija, doprinos društvenoj zajednici... Napokon kreće ubrzavanje projekata.

Da, uz iznimno sužavanje ovlasti lokalne samouprave. Odluka Vlade bit će ključna na određenom terenu.

- Da, to se odnosi i na imovinsko-pravne odnose, i na dodjelu koncesija, izdavanje građevinskih dozvola, prostorne planove, granice šumskog i poljoprivrednog zemljišta, pomorskog dobra...

Država će moći potezom pera izvlašćivati zemljište.

- Tako je. Dok čekamo mišljenja drugih ministarstava, paralelno je u tijeku i promjena Zakona o gradnji i prostornom uređenju. Ukida se lokacijska dozvola, smanjuje administriranje. Jako sam ponosan na taj zakon. Pisali smo ga još dok sam bio u Ministarstvu graditeljstva. To pojednostavljeno znači sljedeće: Vlada utvrdi da je neki projekt, primjerice LNG, strateški za Hrvatsku, i krećemo! Dobivamo brzinu, sigurnost, transparentnost... Sve što nam sada nedostaje.

A lokalna zajednica, tko nju pita za zdravlje?!

- A lokalna zajednica dobiva ono što danas najviše fali - kruh, posao, novac. Nitko ne misli bilo koga preskočiti ili zaobići u bilo čijem interesu.

Tko će o tome odlučivati u Vladi? Postoji li opasnost od pogodovanja privatnicima, od privilegiranja?

- Vlada će utvrđivati listu na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Možda će netko u lokalnoj upravi i reći: zašto se mene tu ništa ne pita. Ali vjerujte, svatko dobronamjeran to će na kraju prihvatiti. Legitimno je da dolazi novi biznis, a još je više legitimno i poželjno da ljudi imaju gdje zaraditi kruh. Osigurat ćemo lakše procedure, a onda raspravljajmo tko će sve na Vladinu listu. Zato postoji javna rasprava. Gledajte, danas je stanje u gospodarstvu loše. Sad kad se borimo za svaki posao, svako radno mjesto, svaku isplaćenu plaću, za punjenje proračuna, za standard građana - pa ne možemo se praviti da se ništa ne događa, da je sve u redu! Moramo pripremiti jedan ovakav zakon, ovakvo oružje, alat, da osiguramo ljudima posao, rast BDP-a.

Evo jednog konkretnog primjera: TE Plomin 3 sigurno je projekt od strateškog interesa za Hrvatsku. Istarska županija, međutim, želi gradnju na plin, a Vlada na ugljen. Iz toga je već izbio sukob IDS-a sa SDP-om i HNS-om, župan Jakovčić je već podnio dvije tužbe protiv Vlade, tvrdi da je suludo graditi na ugljen kad Hrvatska dobiva LNG terminal... Svaki strateški projekt može tako završiti...

- Prije svega treba reći da mogu razumjeti dio političke elite Istarske županije pa i dio građana koji se protive gradnji Plomina. Uvijek se može postaviti pitanje „Zašto baš u mom dvorištu?“. Ali u tom istom dvorištu u Istri otvorit će se stotine novih radnih mjesta, isplaćivat će se deseci milijuna kuna za eko rentu, a cijena struje će svim građanima Hrvatske biti niža nego danas. A, idu i lokalni izbori, znamo. Ali treba podsjetiti: lokalna zajednica je podržala gradnju na ugljen. Općina Kršan, na čijem teritoriju je Plomin, bila je stranka u postupku i dala suglasnost na izdavanje lokacijske dozvole za gradnju na ugljen. Posao županije nije opskrba energenata, niti to ona može ugovoriti, niti može o cijeni energenata pregovarati, niti može odlučiti. Uopće nije stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Dakle, niti bih se ja volio petljati u to koje boje će biti fasada u nekom gradu u Istri, niti tko će biti pročelnik u županiji, pa se tako ne treba niti Istarska županija baviti odlukom o energentu. To nije njihov posao. A naravno da dolaze lokalni izbori, da se svaka investicija može iz političkih razloga osporavati. No, naš je posao spasiti radna mjesta i spasiti BDP. Vlada donosi odluke, uz sve rizike i svu političku odgovornost. Spremni smo na to.

U Istri se može čuti da zainteresirani investitori za ugljen imaju dileme, da Japanci najavljuju odlazak...

- Zašto?

Pa zbog loše unutarnje klime prema projektu Plomina 3.

- Ne vjerujem da će biti presudno što pišu mediji. Kao što to neće biti presudno ni oko LNG terminala, za koji su u Kataru zainteresirani.

Je li proces odgođen ili narušen zbog sporosti Vlade?

- Nažalost, mediji su objavili potpunu laž oko toga da je LNG na Krku upitan i da ljudi iz Katara ne dolaze u Hrvatsku. Pa u trenutku kad je taj tekst objavljen, mi u ministarstvu smo tek napisali pismo, službeni dopis kojim ih pozivamo u Hrvatsku. Taj čas još ga nismo bili ni uputili - pa kako onda može netko pisati da ljudi iz Katara odbijaju doći?! To je laž. U pitanju su procesi, diplomatski, treba vremena za sve. U međuvremenu nam je stiglo pismo iz Katara s prijedlogom energetske suradnje i to na projektima LNG-a i elektrana, kao i nacrt sporazuma između dviju država o osnivanju zajedničkog ministarskog trgovinskog odbora s ciljem daljnjeg snažnog jačanja bilateralne i gospodarske suradnje.
Ne znam zašto netko želi stvarati negativnu atmosferu, koja uopće nije loša. Pitajte ljude kojima se otvara mogućnost zapošljavanja u Kataru jesu li željni da im netko neodgovornim tekstovima piše neistine oko njihove egzistencije! Potpuno nepotrebno se stvara negativna klima.


Molim vas recite konkretno: u kojoj je fazi je dogovor s Katarom oko LNG terminala na Krku? Je li posao dogovoren?

- Ne još, polako, ima još niz točaka... Ljudi iz Katara iskazali su volju da počnemo pregovore, sad treba postići ugovor o isporuci plina za razdoblje od 25 godina, u 2013. smo osigurali sredstva da HEP kupi zemljište od Dine, pa treba naći partnere za gradnju samog terminala, što također može biti Katar, ali i drugi, nakon toga moramo naći tržište za 4 milijarde kubika plina, naravno i izvan Hrvatske jer to premašuje naše potrebe... Još je niz koraka da se vidi je li to fizibilan projekt, nije to nešto za što se može reći: evo nama ugovora do Božića. Dajte nam razuman rok za pregovore, jer to je jako, jako važan projekt za diverzifikaciju plina u Hrvatskoj. A ako se u išta razumijem, to je energetika, vjerujte mi. Kad spojimo dva kraka plinovoda, na sjeveru i na jugu, Hrvatska će postati jedan od najvažnijih opskrbnih pravaca Europe. Tada smo sigurni i mirni. Dajte nam vremena. Ali da će proces trajati pet godina, neće. Brzo ćemo mi to riješiti.

Tržište za katarski plin van Hrvatske još nemate riješeno?

- Prvi korak je ugovor o isporuci.

Imate potencijalne investitore za gradnju terminala?

- Ne, ali pogledajte listu deset glavnih dobavljača plina za EU, i budite sigurni da će ih se bar pet javiti.

Svi tvrde da ste ministar na daljinskom upravljaču Radimira Čačića?

- Način upravljanja u ministarstvu, način komunikacije, način donošenja odluka - sve se već promijenilo. Vjerojatno je već sama moja prisutnost donijela nove uvjete rada. Ali Vaša izrečena tvrdnja nije točna.

Ostaje li zamjenica Tamara Obradović-Mazal?

- Upravo ona vodi pregovore o brodogradnji i jako puno radi. To je to.

Kakva bi ubuduće trebala biti uloga Radimira Čačića? Nije više u izvršnoj vlasti, a šef je stranke. Koliko on treba utjecati na donošenje politika i odluka Vlade?

- Mislim da će se Čačić sada posvetiti pripremi izbornog Sabora HNS-a i lokalnim izborima. A što se Vlade tiče, pa nije Vlada promijenila svoj smjer odlaskom Čačića! Mi u HNS-u imamo svoje sjednice Predsjedništva, našeg da tako kažem užeg kabineta stranke, tamo raspravljamo o svim političkim temama koje se nađu na dnevnom redu Vlade, i imamo svoje iste, poznate stavove.

Koalicija sa SDP-om opasno se rasklimala zbog poreza na nekretnine. Dajte da to riješimo: zašto je HNS sad protiv, kad to jasno piše u Planu 21?

- Prvo: koalicija sa SDP-om nije rasklimana. Drugo: Naš je stav da nije trebalo sada ići s time. Danas nije trenutak za novi porez. BDP nije prešao u plus. Jednostavno zato. A uz to, za nas je porez na imovinu neupitan, ali - na imovinu, ne na nekretnine. To je bitna razlika. Znači, netko će imati 10 milijuna kuna na štednji i dizati kamatu od 4 posto, a onaj koji ima nekretninu će plaćati porez?! To su dva bitna razloga i itekakav argument za raspravu. Jasno smo rekli da nismo zadovoljni tajmingom, a sadržaj nismo ni mogli komentirati kad ga nismo vidjeli!

Ma nemoguće! Pa kakva je to Vlada u kojoj HNS nije vidio sadržaj porezne reforme?!

- Ovdje ne govorimo o ukupnoj poreznoj reformi nego o Zakonu o porezu nekretnine. HNS taj prijedlog jednostavno nije vidio, a sad kad traje javna rasprava, rekli smo svoj stav. To je to. A medijski napisi su otišli u krivom smjeru. Pa nije svako različito mišljenje kriza koalicije i vlasti, to javnost mora shvatiti. Normalno je da raspravljamo, čak i da se ne slažemo. Moram vam reći: ovo je jedna od ozbiljnijih, čvršćih i stabilnijih koalicija koja je ikad postojala u povijesti demokratske Hrvatske. Sve raspravimo, nema nikakvih udara ni šokova. Samo što se i najmanji šum u kanalu tumači kao kraj, pada Vlada! Ma ne pada! Mi ćemo ovaj mandat završiti u korist naših ljudi, naših građana.

Zadovoljni ste svojom komunikacijom s premijerom?

- Da.

Hoćete li se kandidirati za predsjednika HNS-a?

- To će odlučiti stranačka tijela kad dođe vrijeme.

Zar nećete odlučiti vi sami?

- Nisam sklon tome da o budućnosti stranke odlučujem sam. To mora biti raspravljeno u stranci.

Znači, ako se Vesna Pusić kandidira za predsjednicu, vi nećete?

- To će odlučiti tijela stranke. Tako je mudro, a mi smo dovoljno homogeni i mudri da zajedno odlučujemo. Ako se sjećate, na svakom izbornom saboru stranke kod nas su u prvom redu sjedili bivši predsjednici, Savka, Ratko, Vesna, svi zajedno. To je HNS. Tako će biti i sada.

Nemojte negirati da postoji sukob tehnomenadžerske i liberalne struje u HNS-u?

- A gdje biste mene svrstali? U jedne i u druge? Znači, ja sam jedan tipičan HNS-ovac.

Kako planirate popraviti rejting HNS-a, koji je loš?

- Jačanjem stranke, rezultatima Vlade i rezultatima resora koje vodimo. I organizacijskom snagom koja se dokazuje na lokalnim izborima. Cilj je rast od 20 posto broja vijećnika, načelnika itd. A u većini mjesta ići ćemo sa SDP-om.

Računate li da će rejting automatski porasti sad kad je Čačić otišao? Znamo da je bio negativno percipiran?

- Nakon prve godine rada Vlade, rezultati postaju vidljivi. Rejting će zato rasti. Prvu godinu držali smo vodu, nije nam bio najvažniji rejting stranke nego život naših građana. Još se stignemo baviti stranačkim rejtingom.



Vijesti iz medija