Ministar Željko Jovanović za Aktual: "U visokom školstvu prioritet nam je studentski standard uz gradnju novih studentskih domova i poboljšanje sustava stipendiranja"

Razgovarala: Orhidea Gaura Hodak

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u posljednje vrijeme daje malo odmjerenije izjave, ali još uvijek je ostao onaj stari borac koji je na početku svog mandata obećao isušivanje močvare, no ono po čemu će ostati zapamćen sigurno će biti zdravstveni odgoj. Taman kad se situacija na tom polju smirila, iskrsnuli su novi problemi s huliganima na stadionima i prijetnja studentskim prosvjedima zbog povećanja cijene hrane u menzama. No, on kaže da za huligane ima dovoljno mjesta u zatvorima, a studentskih prosvjeda se ne boji jer kaže da su studenti cijelo vrijeme uključeni u proces odlučivanja.

AKTUAL: Bojite li se studentskog prosvjeda zbog poskupljenja hrane u menzama?

Posebno sam osjetljiv na sve što se tiče studentskog standarda. Na neki način svoju današnju političku karijeru počeo sam graditi kao studentski lider, predsjednik saveza studenata riječke medicine, obnovitelj rada studentskog zbora u Rijeci i studentski prorektor Sveučilišta u Rijeci krajem 80-ih. U prvi višestranački Hrvatski sabor izabran sam upravo kao predstavnik saveza studenata 1990.I danas u ministarstvu, u visokome školstvu smo si kao prvi prioritet zadali upravo studentski standard uz gradnju novih studentskih domova i poboljšanje sustava stipendiranja. Stari Pravilnik nije se mijenjao od 2002. godine, cijene menija bile su iste već 15 godina, a svi ulazni troškovi su osjetno narasli. Prijetilo je potpuno urušavanje rada SC-a i potpuni slom studentskog standarda. Neki su prije donošenja novog Pravilnika plaćali svoju prehranu i višestruko više nego studenti u Zagrebu. Pa, 6,50 kuna što plaća student za kompletan meni od 22,60 kn sigurno ne ugrožava studentski standard, nego osigurava kvalitetniju prehranu i ekonomsku održivost rada studentskih restorana. Ali, u sva tijela vezana uz implementaciju Pravilnika uključeni su opet primarno studenti koji će imati glavni utjecaj na osiguranje navedenih ciljeva, sve do mogućnosti otkazivanja ugovora onim pružateljima usluga prehrane koji neće moći ostvariti obećano i ugovoreno. Cilj nije nikakva ušteda nego dobrobit studenata. Za studentski standard iz proračuna se izdvaja pola milijarde kuna. Dijalog sa studentima moguć je 24/7 i zajednički ćemo sigurno osigurati da studentski standard bude bolji nego posljednjih godina.
AKTUAL: Zašto ste se tek sada, nakon gotovo dvije godine mandata, odlučili na oštrije mjere prema huliganima na stadionima, iako neredi nikad nisu prestali?


Niste u pravu. MZOS je samo dio, jedna karika u lancu suzbijanja nereda na stadionima. I to uglavnom preventivna karika. Represija je u nadležnosti policije i pravosuđa. Uređivanje nereda u sportu je bila jedna od prvih mjera koju sam najavio. Istina, nažalost, stvaranje institucionalnih pretpostavki za to je potrajalo malo dulje nego što smo se nadali. Sport moramo osloboditi od prljavih menadžera koji sportaše drže poput robova s doživotnim lihvarskim ugovorima i šačice huligana koji teroriziraju većinu istinskih ljubitelja sporta. Huliganima smo najnovijim potezima koje je iniciralo moje ministarstvo, a provode ih prije svih MUP, prekršajni sud, ali i klubovi sa savezom, osigurali mjesto ne na stadionima nego u zatvoru. Istovremeno kroz zdravstveni i građanski odgoj osiguravamo da buduće generacije imaju nultu toleranciju na nasilje.
AKTUAL: S druge strane, optužuju vas da ćete represijom izazvati još više problema.


Naravno da cilj nije i ne može biti samo represija. Mjere jesu i bit će puno šire te dogovorene sa sportskim udrugama i klubovima navijača. Ali prema kriminalu i huliganizmu imat ćemo nultu stopu tolerancije. Želimo stadione na kojima će se navijati strastveno, ali bez ekscesa. Pa pogledajte hokejaše Medvešćaka, vaterpoliste Juga i Primorja, ili košarkaše Cedevite i njihove navijače. Ako to mogu oni, zašto ne bi mogli i svi nogometni klubovi. Uostalom, u razočaravajućoj maksimirskoj predstavi zaista sam se divio belgijskim navijačima koji su očitali lekciju iz sportskog ponašanja i navijanja našim navijačima. Nadam se da su kao i Štimac od svog belgijskog kolege i navijači nešto naučili za buduće utakmice.
AKTUAL: Jeste li zadovoljni što je protiv Zdravka Mamića podignuta optužnica jer vas je vrijeđao na nacionalnoj osnovi i jeste li mu spremni oprostiti ako vam se ispriča?


Kao što sam višekratno javno već istaknuo, taj čovjek ne zaslužuje ni sekundu mog vremena, kao ni medijskog prostora, odnosno redak novinskog teksta.

AKTUAL: Jeste li se već kandidirali na unutarstranačkim izborima u SDP-u?

Kandidirao sam se za potpredsjednika GO SDP-a Rijeka i vjerojatno ću predati kandidaturu, kada se pokrene postupak za predsjedništvo SDP-a PGŽ. Uz trenutačno obnašanje dužnosti ministra te člana predsjedništva SDP-a na državnoj razini, to je maksimum angažmana kojega mogu imati na lokalnoj razini. Ja sam jedan od osnivača riječkog i županijskog SDP-a, jedini sam u riječkoj organizaciji neprekidno od prvog dana u predsjedništvu, ne pripadam nikakvom lobiju ni struji, već izvornoj riječkoj socijaldemokraciji koju je utemeljio Vladimir Šepčić, od kojeg sam sve što znam o stranačkom radu i naučio. Želim i osigurati bolju suradnju gradske i županijske organizacije, jer sve te priče o netrpeljivostima riječke i PGŽ organizacije ili pojedinih viđenijih SDP-ovaca su besmislene i beskorisne. To su najbolje vidi po ogromnom broju apstinenata na zadnjim izborima. U Rijeci i PGŽ-u prevelik broj građana odbio je izaći na izbore i time svim političarima pokazao žuti karton. Želim da SDP svojim radom potakne građane da u što većem broju izlaze na izbore. To vam je kao i u nogometu, ako klubovi igraju loše nitko ne dolazi na utakmice. Ako stranke rade loše nitko ne izlazi na izbore.

AKTUAL: Kako komentirate izbacivanje Aleksandre Kolarić iz SDP-a zbog „verbalnog delikta“?

Mislim da je Aleksandra Kolarić, s punim pravom izražavajući svoje mišljenje, ipak pretjerala. Kao iskusna PR-ovka to nije napravila slučajno ili greškom, nego smišljeno. Probleme treba prvenstveno pokušati rješavati u svojoj kući, a ne kroz medije. To je kao kad se netko svađa ili „rastaje preko novina“. Nije mi se to svidjelo, ako što mi se uopće nije svidjela ni kampanja mojih kolega za predsjedničko mjesto u Zagrebu. Umjesto da pokažemo kako imamo tri sjajna kandidata i na taj način pošaljemo svim drugim strankama poruku o snazi SDP koji je svjetlosnim godinama ispred HDZ-a i ostalih, naša trojka se u Zagrebu iscrpljuje u međusobnim prepuacavanjima.


AKTUAL: Stiče se utisak da je ova Vlada potpuno nekoordinirana. Vi šaljete doktore znanosti u mirovinu sa 65, a ministar rada Mirando Mrsić planira uvesti radni vijek do 67. godine života. Linić blokira obrtnike zbog 2000 kuna, Maras to saznaje iz novina. To su samo dva primjera.

Gledajte rezultate našeg rada, a ne redakcijsku opremu novinskih tekstova! Probajte vidjeti, primjerice, od kada ministar Mrsić planira povećavati dob za odlazak u mirovinu, ali i činjenicu da smo mi za one vrsne i sustavu potrebne znanstvenike i nastavnike ukinuli bilo kakvu dobnu granicu za odlazak iz sustava. Ali, samo po jasnim i transparentnim kriterijima izvrsnosti. Isti cilj dijele i kolege Linić i Maras: jasna i transparenta pravila, jednaka za sve.

AKTUAL: Čini se da najtemperamentniji ministri dolaze iz Rijeke.

Kamo sreće kada bi u Hrvatskoj imali više stručnih i energičnih ljudi poput ministra Linića. I više ljudi koji su stvari spremni nazvati pravim imenom. Bez obzira dolaze li oni iz Rijeke ili nekog drugog kraja lijepe naše. Mnogi nam zamjeraju odlučnost i hrabrost, ali kad Linić u svom resoru ili ja sa svojim suradnicima u sustavu obrazovanja, znanosti i sporta krenemo raščišćavati nered i kaos koji nam je ostao iz HDZ-ova vremena onda nas se naziva svađalicama i drugim pogrdnim imenima. Ali kako bi to rekao Linić ponovit ću i ja: Krepat ma ne molat. I zato ćemo uspjeti u našem cilju, uređivanju Hrvatske koja će biti ugodna zemlja za život svih građana koji u njoj žive bez obzira na bilo kakvu stranačku, nacionalnu, rodnu ili drugu pripadnost, pisanje latinicom ili ćirilicom.

AKTUAL: Kako gledate na ovu situaciju s ćirilicom?

Kao berači kestenja nekada ili bukači sa splitske rive u Sanaderovo doba, ni razbijači ćiriličnih dvojezičnih vukovarskih ploča ne razmišljaju o dobrobiti građana nego imaju samo jedan cilj, nedemokratsko rušenje demokratski izabrane vlasti koja provodi zakone i odluke Sabora te štiti prava svih građana Hrvatske, uključujući i prava nacionalnih manjina. Niti jedno pismo nikoga ne ugrožava, pa tako n m ni ćirilica W neće nikoga ugroziti -u Vukovaru, Zagrebu, Rijeci, Udbini ili Vojniću, svejedno. Ali građane lijepe naše i njihov život ugrozit će svi oni koji ne razumiju jezik suživota i kojima ni latinica, ni ćirilica, ni glagoljica ne mogu pomoći jer ne razumiju što čitaju i govore ljudi koji žele samo jedno - da ljubav i mir jednako vrijede bez obzira jesu li napisani latinicom, ćirilicom ili kineskim pismom.

AKTUAL: Možete li otvoreno reći jeste li pogriješili s prvom verzijom zdravstvenog odgoja s obzirom da su teme vezane uz homoseksualnost, transrodnost i manjinske spolne orijentacije iz osnovnoškolskog prebačene su u srednjoškolski kurikulum?

Ni u čemu nismo pogriješili, jer bi onda Ustavni sud trebao preispitati ponovo način kako je u četverogodišnje strukovne škole uveden nastavni plan i program katoličkog vjeronauka na primjer. Ispoštovali smo sve iz odluke Ustavnog suda i osigurali sve organizacijske, proceduralne, edukacijske, metodičke i tehničke preduvjete za provođenje zdravstvenog odgoja u svim školama. Uvijek smo ponavljali da ćemo program nadograđivati i prilagođavati na osnovu iskustava iz prakse. Ovakvim pristupom osigurana je visoka kvaliteta provedbe za ostvarenje ciljeva zdravstvenog odgoja za koji se ogromna većina slaže da je izuzetno opravdan jer je utemeljen na znanstvenim i stručnim spoznajama o ljudskom zdravlju i spolnosti, jer promiče vrijednosti koje su primjerene i prihvatljive za demokratsku zajednicu i njezinu javnu školu, potičući kod učenika kritički stav, osobnu autonomiju, odgovorno ponašanje, toleranciju i poštivanje prava drugih osoba.

AKTUAL: Koliko sam shvatila. Crkva vas vidi kao prauzrok svih ovozemaljskih zala. Kako ste se uspjeli pomiriti s njima?

Ja nemam nikakvih problema s Crkvom. A vjerujem ni istinski vjernici sa mnom. Godinama sam vrlo uspješno surađivao s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, riječkim parohom Mićom Kostićem, ili s fra Serafinom Sabolom, s kojim bar jednom mjesečno popijem kavu na Trsatu. S predstavnicima riječke Islamske zajednice veselio sam se na otvaranju riječke džamije, pomagao Židovskoj zajednici u Zagrebu oko problema sa školom, kao ni jedan ministar prije pomogao katoličkom sveučilištu u Zagrebu i da se dalje ne opravdavam, jer za to zaista nema nikakve potrebe. Imam, međutim, problema sa novootkrivenim instant vjernicima koji se u svom stvarnom životu ne ponašaju ni približno prema uputama Deset Božjih zapovijedi i socijalnom nauku Crkve, ali se u javnosti prikazuju svetijim od pape, te dogmatskim stavovima dijela našega klera koji ne samo da bi držali našu djecu u neznanju i ne bi im pružili informacije utemeljene na znanstvenim činjenicama, nego, kako pokazuju sve relevantne ankete, ne korespondiraju niti sa stavovima velike većine građana ove zemlje. Znanje i znanost ne mogu biti pitanje nikakvog svjetonazora, nego samo na znanosti utemeljenih dokaza. Svi koji misle da se odgoj djece može temeljiti na uskraćivanju prava djeteta na informacijama, rade i protiv interesa djece i hrvatskog društva. Uvjeren sam da će generacije koje će nakon 12 godina slušanja zdravstvenog odgoja biti zdravije generacije i bolji roditelji nego što su to roditelji djece koji se danas protive zdravstvenom odgoju.

AKTUAL: Roditeljima je malo nezgodno razgovarati s djecom o spolnosti, a pretpostavljam da je djeci jednako neugodno o tome slušati od roditelja. Jeste li vi o tome razgovarali sa svojim roditeljima?

Nažalost, za moju je generaciju to bila još uvijek tabu tema, pa se u obiteljima o tim temama nedovoljno razgovaralo i znanja smo uglavnom stjecali od svojih vršnjaka te, tada još vrlo ograničeno dostupnih, informacija iz medija. Naprimjer, pitajući Lastana u Modroj lasti. U školama se u svih osam razreda o temama spolnosti razgovaralo samo jedan sat i to tako da su nas razdvojili na muški i ženski dio razreda. Danas kada su djeca svakodnevno putem televizije, interneta i drugih medija izloženi, ponekad i u neprimjerenom obliku, temama o spolnosti, nedopustivo je da u školi o tome ne mogu saznati ništa. A rad u školi je onda poticaj da se i u obitelji o tome više, otvorenije i utemeljenije razgovara. Naš koncept zdravstvenog odgoja potiče djecu da traže razgovor sa svojim roditeljima o svim temama, ne samo spolnosti, nego i o zdravoj prehrani, nasilju, ovisnostima. Na taj način jača se i obiteljski odgoj i društvo u cjelini.

AKTUAL: Jeste li vi o spolnosti razgovarali i sa svojim sinom Filipom i kada?I što vam je on rekao na cijelu tu zbrku i strku oko zdravstvenog odgoja?
Meni kao liječniku i supruzi kao ljekarnici vjerojatno je puno lakše, nego nekim drugim roditeljima razgovarati o svim temama zdravstvenog odgoja. Imam jednu anegdotu. Tijekom jednodnevnog štrajka u školama prošle godine, rekao sam Filipu da se ne zeza i da ode u školu, jer štrajk nije opravdan. A on mi je odgovorio da je ravnateljica za sve koji dođu taj dan, kada je najavljen štrajk, osigurala nastavu iz zdravstvenog odgoja. Filip je zadovoljan i kao i većina učenika i učenica, temeljem objektivne ankete koju je proveo NCWO, daje dobru ocjenu zdravstvenom odgoju.


AKTUAL: Upravo je on postao žrtva napada na vas zbog zdravstvenog odgoja jer je netko na Facebooku objavljivao laže vijesti poput one: Filip, sin ministra Jovanovića promijenio spol.

O tome je Filip vrlo duhovito na svom FB profilu napisao baš je lijepo biti žensko. Kao maturant riječke gimnazije, moj sin je već dovoljno velik da zna kako moj trenutačni posao nosi i odgovornost suočavanja s nerazumijevanjem, pa i nekulturan dijela javnosti. Često razgovaramo i ne slažemo se uvijek oko nekih poteza mog ministarstva ili Vlade. Zna biti vrlo analitičan i kritičan. Ovi i slični slučajevi i razgovor o njima su me samo približili sinu.

AKTUAL: U Hrvatskoj se stalno ističe da želimo zemlju znanja, a ulaganja u znanost su se s 1,05 posto 2004. danas smanjila na 0,76 posto BDP-a, stoje trećina europskih ulaganja. Vi ste najavili da nam je cilj do 2020. doći na 1,4 posto BDP-a. Znači li to da nikad nećemo dostići Europu?

Naša izdvajanja jesu relativno mala, ali smo uspjeli zaustaviti opadajući trend, a to je zalog plana Vlade da ona do 2020. narastu na 1,4 posto BDP-a. To su realne procjene. Povećanje za gotovo dva puta u sedam godina i imajući u vidu ekonomsku situaciju kod nas su sve samo ne mala. Tu će nam važna poluga biti europski strukturni fondovi, ali je ključno da naša znanost počne privlačiti i veća sredstva iz gospodarskog sektora. Naime, dok gotovo dvije trećine ulaganja u zemljama EU dolazi iz gospodarstva, kod nas oko 55 posto ulaganja dolazi iz državnog proračuna. Samo za projekte koje financiraju MZOS i Hrvatska zaklada za znanost se ove godine izdvaja 100 milijuna kuna, dodatnih 50 milijuna za znanstvenu djelatnost prepustili smo samim institucijama u sustavu, gotovo 300 milijuna se izdvaja za znanstvene novake, pa za stručne časopise i knjige. Iz EU fondova gradimo na Borongaju BioCentar vrijedan oko 18 milijuna eura, financiramo projekte preko Fonda za znanost i inovacije vrijedne više od 11 milijuna eura, financiramo tehnološki razvoj kroz projekt sa Svjetskom bankom ... Ima toga jako puno. Samo to neki ne žele vidjeti.

AKTUAL: Koliki će biti budžet vašeg ministarstva iz EU fondova u razdoblju 2014.-2020.?

Što se samo okvirnih programa za znanost tiče, dosad smo iz FP7 programa povukli više od 70 milijuna eura ili čak 40 posto više nego što smo u taj program uplatili. Iz programa Horizon 2020 povući ćemo toliko novaca za koliko budemo spremni izboriti u konkurenciji s najboljim znanstvenicima EU. Ukupno očekujemo da ćemo za znanost, istraživanje, inovacije i obrazovanje u razdoblju 2014.2020. kao država imati na raspolaganju više od 1,5 milijarde eura.

AKTUAL: Ministar Linić je najavio reforme i u vašem resoru. Znači li to da će biti otpuštanja i koje kadrove ćete rezati?

Kao što je poznato iz posljednjih javnih prezentacija potpredsjednice Opačić, potpredsjednika Grčića, ministara Linića i Mrsića te drugih vladinih dužnosnika, u tijeku su analize koje bi trebale poslužiti kao podloga za racionalnije raspolaganje resursima u državnim i javnim službama. MZOS će sa svojih 90-ak tisuća zaposlenika i proračunom na razini od 10-ak posto cjelokupnog državnog proračuna RH tu dati svoj doprinos, ali uštede ne znače manje novca za obrazovanje i znanost već racionalnije i više novca za bolje obrazovanje i znanost jače povezanu sa gospodarstvom, bolji položaj učitelja i nastavnika, više stipendija. Ići će se na outsourceing nekih nenastavnih djalatnosti u sustavu obrazovanja i znanosti, a dinamiku i oblik će odrediti analize. Svima u državi je jasno, na što nas ministar Linić višekratno upozorava, a što će nam uvjetovati i EU, da državni proračun moramo uravnotežiti i da ne možemo trošiti više od onoga s čim raspolažemo. Vika Stipića iz Preporoda samo pokazuje da je taj čovjek izgubljen u svojim brojkama koje uopćene razumije. Obrazovanje je za hrvatsku vladu na prvom mjestu i to će se vidjeti i u proračunu.



Vijesti iz medija