Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš za Slobodnu Dalmaciju

Autor: Jadranka Matić

Predajte zahtjev za legalizaciju!
Nećemo produžiti rok za predaju zahtjeva. Svi koji su zainteresirani i odlučili su ući u postupak legalizacije mogu do 30. lipnja 2013., što je krajnji rok, predati i nepotpun zahtjev ako sva dokumentacija ne bude do tog roka izrađena
S približavanjem isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, a to je 30. lipnja, raste zanimanje javnosti za konačni rezultat – broj onih koji su odlučili ozakoniti na divlje sagrađene objekte, kao i za sankcije koje slijede onima koji ne iskoriste ovu mogućnost. O tome, te o dosadašnjem tijeku primjene zakona razgovarali smo s ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak-Taritaš.
Govori se o 100.000 podnesenih zahtjeva za legalizaciju. S obzirom na procjenu o puno većem broju bespravno sagrađenih objekata, koliko prijava se može očekivati do isteka roka?
Podaci koje imamo do kraja ožujka govore o 120.000 podnesenih zahtjeva. Nezahvalno mi je davati bilo kakve prognoze, no neka dinamika nam pokazuje da otprilike imamo više od 10.000 zahtjeva mjesečno. No, iskustvo prvog roka, koji je bio do 31.12. 2012., pokazuje nam da građani velikim dijelom u zadnji tren predaju zahtjeve, pa je moguće da brojka bude znatno veća od naših predviđanja. U svakom slučaju, zadovoljni smo dosadašnjim tijekom legalizacije. Mislim da smo svi osvijestili važnost činjenice da moramo imati čiste papire i nekretnine koje su legalne. Alternative jednostavno – nema.
Na koje su teškoće u provedbi Zakona o legalizaciji građani i nadležni uredi najčešće upozoravali?
U početku je bilo manjih nesnalaženje i puno pitanja, ali smo pojačanom komunikacijom prema upravnim odjelima koji provode postupke, izrađivačima dokumentacije i najširoj javnosti uspjeli riješiti sva otvorena pitanja. Ipak je ovaj zakon drugačiji od svih koje smo do sada imali, pa je stoga i malo duže vrijeme uhodavanja bilo očekivano. Dosta smo posla imali oko objašnjavanja legalizacije bespravne rekonstrukcije zgrada izgrađenih prije 1968. te obnove u ratu oštećenih kuća. Važno je reći da su kuće koje su obnovljene u sklopu projekta obnove legalne i nije ih potrebno legalizirati. Naravno, ako nakon obnove na njima nije bilo nelegalne dogradnje ili nadogradnje. Ako se to dogodilo, tada je potrebno legalizirati te dijelove koji su nelegalno naknadno izgrađeni.
Vratimo se 1968. godini.
Manje-više sada svi znamo da se građevina građena prije 15. veljače 1968. smatra legalnom bez obzira je li za njezinu gradnju bila izdana dozvola ili nije, što znači da se takve građevine ne legaliziraju. Ako je nešto na takvoj građevini nakon 1968. dograđivano ili nadograđivano bez odobrenja, to je potrebno legalizirati. U jednom se postupku legalizira bespravna dogradnja, odnosno nadogradnja, i dokazuje da je dio zgrade izgrađen prije 1968. Bilo je dosta specifičnih situacija, ali vjerujem da smo ih uspješno sve rasvijetlili i uspjeli postići manje-više ujednačeno postupanje.
Naviknuti na dosadašnju praksu produženja zakonskih rokova, ima i onih koji očekuju da bi se isto moglo dogoditi i kod legalizacije. Što im poručujete?
Nećemo produžiti rok za predaju zahtjeva jer za to nema potrebe. Svi koji su zainteresirani i odlučili su se ući u postupak legalizacije mogu do 30. lipnja 2013., što je krajnji rok (!), predati i nepotpun zahtjev ako sva dokumentacija ne bude do tog roka izrađena. Najvažnije je do navedenog roka predati zahtjev jer se zahtjev dan nakon njega više neće moći predati. Zakon o općem upravnom postupku propisuje mogućnost nadopune zahtjeva. Nakon što zahtjev dođe na red za rješavanje, upravni odjel koji ga rješava pisanim će putem od podnositelja zahtjeva zatražiti da ga dopuni. Ponavljam, krajnji je rok za predaju zahtjeva propisan zakon i neće se produživati ni sekunde.
Bespravni graditelji mogu podnijeti zahtjev bez prateće dokumentacije, što je s jedne strane dobro, ali neće li se okončanje procesa legalizacije razvući unedogled? Ili postoje rokovi u kojima to moraju obaviti?
Nikome nije u cilju da se postupci razvlače unedogled. Svaki ured koji rješava zahtjeve ima mogućnost, budući da od novaca od naknade dobiva 20 posto, dodatno se ekipirati, zaposliti veći broj ljudi kako bi se ubrzalo rješavanje. Osim toga, 30 posto novaca od naknade ide i gradovima i općinama na području kojih se građevina koja se legalizira nalazi. Oni će s tim novcem moći raditi na poboljšanju komunalne infrastrukture. Jedan dio novaca ide i državi za uvođenje e-dozvole i drugo. Onaj tko uđe u postupak uglavnom je vrlo zainteresiran da se taj postupak što prije okonča. Puno je vlasnika bespravnih građevina koji ih nakon legalizacije žele staviti u funkciju i s nestrpljenjem očekuju izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
Jesu li bageri krajnje ishodište onima koji ne podnesu prijavu. Ako jesu, u kojem vremenu nakon isteku roka?
Uklanjanje bespravne gradnje krajnja je mjera. Nadamo se da će većina onih koji imaju uvjete za legalizaciju iskoristiti mogućnosti koje zakon pruža i urediti pravni status svoje nekretnine. I nama je u Ministarstvo drago kada možemo konstatirati da se netko uskladio sa zakonom i da stoga možemo okončati postupak. To je uvijek dobra vijest za obje strane. U situacijama u kojima do toga ne dođe morat ćemo, na žalost, primijeniti krajnju mjeru. Rokova nema. Uklanjanja se, kao što i sami možete vidjeti, provode konstantno, dinamikom koju omogućavaju prije svega meteorološke prilike, a potom i drugi organizacijski faktori. Vlasnici bespravnih građevina uglavnom sami pristupe uklanjanju, što je daleko financijski povoljnije za njih.
Odvija li se prema planu rušenje bespravnih objekata za koje je rok za prijavu završen 31. prosinca 2012., a vlasnici nisu reagirali?
Uklanjanja se odvijaju po planu. Trenutačno se primarno bavimo tim situacijama i bespravnom gradnjom nastalom izvan građevinskog područja, odnosno u zonama u kojima gradnja nije dozvoljena, a nastala je nakon 21. lipnja 2011. Takve se građevine ne mogu legalizirati niti po jednom zakonu, pa je, na žalost, ostalo samo uklanjanje. Trenutačno smo više koncentrirani na obalno područje jer ćemo se tijekom turističke sezone privremeno povući u kontinentalne krajeve. Najvažnije je u cijeloj priči da ljudi prihvate činjenicu da se bespravna gradnja ne tolerira, da se ona ne isplati jer će sankcije stići. Većina ljudi je poruku shvatila i možemo reći da je pojava nove bespravne gradnje više eksces nego pravilo, ali se još uvijek događa. Nadam se da će i Hrvatska jednom postati zemlja u kojoj ćemo se čuditi toj pojavi.




Vijesti iz medija