- Objavljeno: 25.02.2017.
Ministrica Žalac za Slobodnu: Građanima svih krajeva Hrvatske omogućit ćemo život i rad u uređenoj i razvijenoj državi
Gabrijela Žalac ambiciozna je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a koja je na tu dužnost došla s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d. o. o., nakon što je od 2011. do 2015. bila pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije. Dakle, poznati su joj svi problemi i izazovi vezani za fondove EU-a, nije joj trebala ni minuta prilagodbe sektoru, ne traži za sebe nikakve izlike ni alibije, iznimno je ambiciozna kada su u pitanju planovi u njezinu sektoru i ističe kako je ponosna na premijera Andreja Plenkovića koji joj predstavlja jamstvo da će Vlada funkcionirati na visoko profesionalnoj razini.
U nastupnom intervjuu za Spektar Slobodne Dalmacije razgovarali smo o većini tema iz širokog sektora EU fondova i regionalnog razvoja, koje će zanimati sve koji se zanimaju za povlačenje sredstava iz europskih izvora...
Nedavno su objavljeni rezultati korištenja sredstava iz fondova EU-a za financijsko razdoblje 2007.-2013, zaključno sa 31. prosincem 2016. Koliko ste zadovoljni tim rezultatima, koja se iskustva iz toga razdoblja mogu izvući, te kakve su vaše procjene o konačnoj realizaciji tih sredstava do njegova formalnog kraja u 2018.?
- Hrvatska je tek ulaskom u EU, sredinom 2013., dobila pristup znatno većem iznosu raspoloživih sredstava iz EU fondova i većinu projekata trebalo je ugovoriti u samo tri i pol godine, stoje relativno kratko razdoblje za veće infrastrukturne projekte. Trenutna iskorištenost programa iz tog financijskog razdoblja je oko 85 posto, a kako će se isplate korisnicima provoditi i tijekom 2017., ta brojka će još rasti i zbog toga mogu reći da sam zadovoljna rezultatom, s obzirom na navedene okolnosti. Puno toga smo naučili, svjesni smo nedostataka koji su nas pratili u prethodnom razdoblju i zato smo krenuli u pojednostavljenje procedura i sustava upravljanja EU fondovima, izmjene zakonske regulative i mnoge druge promjene, kako bi iskoristili sav novac koji nam je na raspolaganju u novom financijskom razdoblju.
Je li u 2016. ostvareno ubrzanje ugovaranja i povećanje vrijednosti ugovorenih projekata u odnosu na 2015., koliko je u 2016. ugovoreno EU projekata, te koliko iz tih ugovorenih projekata otpada na financiranje iz sredstava 2007.-2013., a koliko na sredstva iz Financijskog razdoblja 2014.-2020.?
- U okviru financijskog razdoblja 2014.-2020., prošle godine potpisano je oko 2900 ugovora u vrijednosti od 1,16 milijardi eura, dok je 2015. ugovoreno oko 200 projekata ukupne vrijednosti 480 milijuna eura. Dodatno je još u 2016. ugovoreno oko 100 milijuna eura projekata iz razdoblja 2007.-2013. Prošle godine krenulo se u pojednostavljenje procedura kada je smanjen broj faza u postupku dodjele nepovratnih sredstava, uvedene su pojednostavljene mogućnosti financiranja za pojedine aktivnosti projektnih troškova, izmijenjene su procedure u području provjera postupaka nabave, a bilo je i dodatnih pojednostavljenja koja su se odnosila na male i srednje poduzetnike. Brojke sve govore i zato optimistično nastavljamo raditi na daljnjem pojednostavljenju i prilagođavanju sustava korisnicima kako bi osigurali što veću apsorpciju sredstava.
Koliko je sredstava na raspolaganju Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020., a koliko je do sada ugovorenih projekata, o kakvim projektima se radi?
- Na raspolaganju nam je 10,676 milijardi eura koje će nam pomoći da do 2023. osiguramo društvenogospodarski rast i održivi razvoj Hrvatske unutar EU-a. Do sada smo potpisali više od 3200 ugovora u vrijednosti od gotovo 1,7 milijardi eura, a samo u ovoj godini planiramo ugovoriti još barem toliko, odnosno oko 13 milijardi kuna. Većina ovih sredstava ulaže su u projekte iz područja poljoprivrede, prometa i zaštite okoliša, energetske obnove, informacijsko-komunikacijske tehnologije, zatim na razvoj poduzetništva, u obnovu studentskih domova, bolnica i domova zdravlja, projekte znanstvenih institucija, projekte kulturne baštine i mnoge druge.
Kakav rezultat povlačenja sredstava iz EU fondova bi za vas bio zadovoljavajući u cijelom mandatu, do 2020. godine?
- Osluškujući teren, shvatili smo da Hrvatska može i mora puno bolje i zato smo podigli letvicu u odnosu na prethodne godine. Očekuje nas ozbiljan posao, ali moj tim i ja odlučni smo u namjeri da iskoristimo sva raspoloživa sredstva i tako omogućimo građanima svih krajeva Hrvatske ono što i zaslužuju - da sa svojim obiteljima, prijateljima i bližnjima žive i rade u uređenoj i razvijenoj državi. Moram kazati kako ćemo i ovom prilikom imati mogućnost ugovaranja i realiziranja sredstava iz fondova EU-a po modelu „n plus 3“, što znači da ćemo sredstva za razdoblje od 2014. do 2020. moći realizirati do 2023. godine. Mislim da je realno prognozirati, u okviru sadašnjih uvjeta, da će realizacija biti na razini od 80 do 85 posto dostupnih sredstava, naravno, ako ne bude jačih negativnih ili pozitivnih šokova. Mi ćemo dati sve od sebe da uspostavimo dobar i učinkovit sustav upravljanja i kontrole EU fondova, jer to je jedini način da iskoristimo čitavu alokaciju do kraja financijskog razdoblja. Uz dobar sustav, kvalitetnu suradnju i koordinaciju na svim razinama, uvjerena sam da neće izostati ni dobar rezultat već i do 2020.
Možete li najaviti detaljnije poteze vezane za povećavanje apsorpcije sredstava iz EU fondova, pojednostavljivanje i ubrzavanje natječaja, te poboljšavanje sustava upravljanja i kontrole? Hoće li doći i do izmjena zakonske regulative?
- Pripremne aktivnosti na izmjenama i dopunama zakonske regulative već su započele i očekujem da ćemo već početkom 2018. imati kvalitetnu i funkcionalnu regionalnu razvojnu politiku i uređeniji sustav za upravljanje EU fondovima. Uz postojeći Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, osnovan je i Fond za regioonalni razvoj kojim je omogućeno predfinanciranje i priprema EU projekata, pokrenuli smo Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, a očekuje nas uskoro i izrada analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju. Održavamo i redovite sastanke s akterima regionalnoga i lokalnog razvoja kako bi upravo na terenu doznali kako funkcioniraju postojeće procedure i sustav te na vrijeme otklonili prepreke s kojima se korisnici susreću. Regionalni koordinatori, lokalne razvojne agencije i akcijske grupe ovdje su jako bitan čimbenik i vjerujem da će, kao i do sada, biti na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata. No u tom smislu je jako bitna novost to što Vlada sada svaka dva tjedna na zatvorenom djelu sjednice ima koordinaciju posvećenu rezultatima rada na fondovima EU, na kojoj osobno izlažem trenutne rezultate u svakom sektoru. Tako premijer Plenković i svi ministri mogu vidjeti koji se sektor zeleni, a koji je u crvenom i gdje se mora više zapeti kako bi se ostvarili zacrtani rokovi. To govori kako naše ministarstvo, ali i projekti fondova EU-a, imaju veliku potporu predsjednika Vlade, stoje ključno za uspjeh.
Smatrate li da treba provesti Izmjene operativnih programa i možete li navesti neke konkretne planove na tu temu?
- Operativni programi ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe koje imamo u Hrvatskoj i mi ćemo ići u izmjene i dopune operativnih programa kako bi bolje rasporedili sredstva koja su nam na raspolaganju i usmjerili ih u ravnomjerniji razvoj svih regija Hrvatske i u područja gdje već imamo spremne projekte. Takve izmjene ne možemo napraviti preko noći, ali mi već znamo gdje treba intervenirati i imat ćemo sve spremno čim te izmjene budu moguće, odnosno prema preporukama Europske komisije, nakon što dosegnemo određenu stopu iskorištenosti sredstava iz postojećih operativnih programa. Nadamo se da bi izmjene programa mogle doći na dnevni red 2018., nakon što dokažemo da smo sposobni u većoj mjeri koristiti sredstva fondova EU-a, a tada nam je cilj sredstva prebaciti u sektore izgradnje škola, bolnica, hospicija, te u gospodarstvo, kulturnu i prirodnu baštinu. Još jednom naglašavam kako sadašnji operativni programi nisu prilagođeni Hrvatskoj, nego su napamet donošeni, bez komunikacije sa situacijom na terenu. Mi ćemo to pokušati promijeniti, uz dogovor s Europskom komisijom, već za ovo financijsko razdoblje, a pogotovo za sljedeće razdoblje od 2021. do 2025. godine.
Možete li reći nešto više o programima vašeg Ministarstva za razvoj lokalnih zajednica?
- Ove godine osigurali smo gotovo 140 milijuna kuna za razvoj lokalnih zajednica kroz programe Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a. Prepoznali smo potrebe naših slabije razvijenih lokalnih zajednica i osigurali im gotovo tri puta više sredstava za projekte nego prijašnjih godina. Programom održivog razvoja lokalne zajednice ove godine osigurano je 73 milijuna kuna za jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti, Programom razvoja otoka osi gurano je 19,5 milijuna kuna, a tu je i dodatnih 45 milijuna kuna iz Programa podrške regionalnom razvoju.
Spomenuli ste projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Što kažete na kritike da je taj projekt zapravo samo novi naziv, novo brendiranje za već postojeće programe i one koji su ionako bili planirani?
- Kao Slavonka, svjesna sam teške situacije u tim krajevima i preuzimanjem odgovornosti ministrice najavila sam da ću napraviti sve što je u mojoj mogućnosti da osiguram oporavak istočne Hrvatske i zaustavim iseljavanje s tog područja. Naravno da se radi o već postojećim programima, jer ne možemo u tako kratkom razdoblju ispregovarati novi program, ali mi smo kroz te postojeće usmjerili 2,5 milijardi eura za ulaganja u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove i energetiku isključivo na području pet slavonskih županija. Mi smo uspostavom Projekta Slavonija, Baranja i Srijem omogućili projektima koji dolaze s tog područja prednost u sufinanciranju preko izravnih dodjela, kao i mogućnost da ostvare dodatne bodove prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele nepovratnih sredstava. Uvedene su i druge prilagodbe i mjere, a sve kako bi osigurali značajniji doprinos rastu i razvoju Slavonije, Baranje i Srijema.
Koji su krajnji ciljevi tog Projekta, koliko ste dosad ugovorili?
- Krajnji cilj nam je osigurati što veću apsorpciju sredstava iz ESI fondova, te znatno ojačati kapacitete dionika na razini lokalne i područne samouprave za pripremu i provedbu projekata u ovom financijskom razdoblju, kako bi se stvorili i preduvjeti za uvođenje posebnog regionalnog Operativnog programa za područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sljedećem financijskom razdoblju Europske unije (2021.-2027.). Do sada je u okviru ovog Projekta ugovoreno oko tri posto sredstava, odnosno više od 550 milijuna kuna. Poseban dio priče vezane za EU fondove odnosi se na kulturnu baštinu.
Koliko iznose ukupno predviđena sredstva za te projekte, koliko je do sada ugovoreno, koliko je uopće projekata?
- Važnost očuvanja kulturne baštine u Hrvatskoj najbolje se pokazala prilikom objave sad već zatvorenog EU natječaja Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine kroz koji je prvotno osigurano 380 milijuna kuna za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine na održiv način. Zbog iznimno velikog broja projektnih prijedloga, odnosno činjenice da je vrijednost traženih sredstava premašila raspoloživi iznos, odlučili smo u okviru ovog natječaja dodijeliti 900 milijuna kuna. Do zatvaranja ovog natječaja, sredinom 2016., zaprimljena su 82 projektna prijedloga, a do sada je potpisano 27 ugovora ukupne vrijednosti 560 milijuna kuna.
Koji su neki veći projekti u Dalmaciji?
- Ako govorimo o projektima na području Dalmacije, posebno bih izdvojila neke veće kojima su dodijeljena sredstva u okviru ovoga natječaja, kao što su stonski projekt Povijest na zrnu soli ukupne vrijednosti 61,6 milijuna kuna, projekt Sinj u sridu vrijedan 71,6 milijuna kuna, Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivan za koji će Grad Šibenik dobiti 50 milijuna kuna te Integrirani program Civitas Sacra - unaprjeđenje turističke ponude Šibenika temeljene na valorizaciji kulturne baštine Katedrale sv. Jakova i palače Galbiani u vrijednosti 36,4 milijuna kuna.
Možete li kazati nešto više na temu otočne politike Ministarstva i Vlade, stoje s Upravom za otoke?
- Ova Vlada prepoznala je razvoj otoka kao važan dio politike regionalnoga razvoja i zato smo još prošle godine predsjednik Vlade gospodin Plenković i ja najavili osnivanje Uprave za otoke. Od toga nismo odustali, ali zbog rokova kojima su vezane neke druge uredbe, osnivanje Uprave za otoke kasni. No, sigurno ćemo do kraja mjeseca već imati Uredbu koja će omogućiti osnivanje Uprave za otoke u okviru Ministarstva, a cilj za idući politički mandat je i fizički izdvojiti sjedište Uprave za otoke na Jadran...
Gdje na Jadranu, u kojem gradu?
- To još ne znamo, tek treba donijeti odluku, ali mislim da je to jedini ispravan model, ljudi koji žive na tom području najbolje znaju što ih najviše muči i kako te probleme riješiti. Mi ćemo s otočanima sustavno raditi na novom Zakonu o otocima i drugim pitanjima bitnim za njihov opstanak, jer u mom mandatu otočna politika kreirat će se prema potrebama otočana. Izmjene zakonske regulative ići će u smjeru održivog razvoja otoka, jačanja male obalne plovidbe za povezivanje otoka međusobno i s kopnom tijekom cjelogodišnjeg razdoblja, te poticanja male brodogradnje. Moramo uvažavati sve otočne proizvođače i ljude koji žive na otocima, a snažnom koordinacijom svih ključnih resora omogućit ćemo njihov ostanak i opstanak, ali i razvoj gospodarskog i turističkog potencijala naših otoka.
Jedan od važnijih aspekata apsorpcije sredstava iz EU fondova se odnosi i na projekte u zdravstvu, obnovu infrastrukture i opremanje bolnica u Hrvatskoj - koliko ih je uključeno u te projekte, o kojim se iznosima radi?
- U području zdravstva preko EU fondova planiramo do kraja ovog financijskog razdoblja uložiti dvije milijarde kuna kako bismo povećali isplativost i održivost zdravstvenog sustava. Početkom veljače potpisali smo već 12 ugovora vrijednih gotovo 600 milijuna kuna koje će bolnice iskoristiti za infrastrukturne radove, nabavu medicinske opreme i nadoknadu za administrativno provođenje projekata. Natječajem Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama osigurano je 725 milijuna kuna za 28 bolnica u Hrvatskoj, ali s obzirom na potrebe našeg zdravstvenog sustava, drago mi je da smo se dogovorili s Ministarstvom zdravstva da ćemo povećati ovu alokaciju kako bismo osigurali dovoljno novca za sve prijavitelje. Uz ovaj natječaj trenutno su otvorena još dva iz područja zdravstva čija je ukupna vrijednost oko 345 milijuna kuna, a to su Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja n potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini s ukupnim raspoloživim iznosom nepovratnih sredstava od gotovo 172 milijuna kuna i Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti s ukupnim raspoloživim iznosom nepovratnih sredstava od 173 milijuna kuna.
Prethodna Vlada je na prijedlog vašeg Ministarstva donijela smjernice za izradu novog indeksa razvijenosti na osnovi informatičkog sustava podataka i pokazatelja za izračun. U kojoj je fazi taj projekt?
- Jedna od ključnih izmjena koju je pokrenulo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je izmjena indeksa razvijenosti kako bi se osigurala veća apsorpcija sredstava iz fondova EU-ai omogućio ravnomjeran regionalni razvoj u Hrvatskoj. Modeli za izradu novog indeksa razvijenosti još uvijek se testiraju i on će uskoro biti odabran.
U kojoj je fazi izrada Prijedloga Strategije regionalnog razvoja za razdoblje do kraja 2020.?
- Strategija je poslana nadležnim tijelima državne uprave i ostalim dionicima na komentiranje, nakon što pristignu svi komentari, bit će poslana na Vladu na usvajanje. Strategijom su definirana tri strateška cilja politike regionalnog razvoja: povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti te sustavno upravljanje regionalnim razvojem. Niz aktivnosti, projekata i programa u Strategiji usmjereno je na pružanje potpore razvoju demografski, ekonomski i socijalno oslabljenim područjima odnosno potpomognutih područja.
Na što se još odnose programi iz Strategije?
- Strategijom se predlaže i znatan broj aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje kvalitete življenja i razvoj urbanih područja, stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima, u brdsko-planinskim područjima te održivom otočnom razvoju kao područjima s razvojnim posebnostima. Određene mjere odnose na jačanje lokalnih i regionalnih poduzetničkih potpornih institucija za razvoj lokalnoga i regionalnoga gospodarstva, pružanje kontinuirane potpore novim gospodarskim subjektima i novim oblicima udruživanja gospodarskih subjekata. Uz to, prošli tjedan održanje prvi sastanak Međuresorne radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, a prvi model strateškog planiranja očekuje se već krajem lipnja.
Kakva je situacija s programom energetske obnove u Hrvatskoj, pogotovo kada su u pitanju višestambene zgrade? Kada se kreće u obnovu obiteljskih kuća?
- Hrvatska je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurala 70 milijuna eura za obnovu višestambenih zgrada i mi ćemo tu alokaciju u potpunosti iskoristiti već kroz prvi natječaj na koji je pristiglo oko 650 prijava, a više od 600 će ih biti i prihvaćeno. Prvotno je natječaj bio objavljen u iznosu od 152 milijuna kuna, ali ukupna sredstva koja će biti zatražena na temelju prijavljenih projekata iznose više od 600 milijuna tako da ćemo znatno povećati alokaciju. Kao što je ministar Kuščević najavio ovih dana, za energetsku obnovu obiteljskih kuća osigurano je 30 milijuna eura iz fondova EU-a i trenutno se radi na izmjenama Uredbe Europske unije kako bi osigurali što povoljnije uvjete za građane kada natječaj bude objavljen. Čim pregovori s Europskom komisijom završe, mi ćemo u najkraćem mogućem roku objaviti natječaj i o tome pravovremeno obavijestiti javnost.
Kako ocjenjujete suradnju sa županima i regionalnim koordinatorima? Smatrate li da bi se županije trebale više povezivati kako bi lakše privukle sredstva iz fondova?
- Često naglašavam da su regionalni koordinatori produžene ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata i samim time bitan čimbenik regionalnoga razvoja. Mi smo tu da im svima zajedno pomognemo i osiguramo prijeko potrebnu koordinaciju i suradnju na svim razinama. Zato održavamo redovite sastanke sa županima i regionalnim koordinatorima koji će odigrati važnu ulogu u uspješnom povlačenju sredstava iz EU fondova i pomoći Hrvatskoj da se dobro pripremi za iduću financijsku perspektivu. Prošle godine potpisani su ugovori sa svim regionalnim koordinatorima, te im je na taj način osigurano gotovo 30 milijuna nepovratnih sredstva za provedbu savjetodavnih, edukativnih i informativnih aktivnosti0 EU fondovima. Pomoću tih sredstava oni mogu kvalitetno obavljati svoju osnovnu funkciju, odnosno svim potencijalnim prijaviteljima EU projekata pružiti pravovremenu pomoć potporu kako bi realizirali što više projekata i povukli sav novac koji nam je na raspolaganju.
Razgovarao Frenki Laušić
Slobodna Dalmacija, 25. veljače 2017.