Nacionalni dan Hitne medicinske službe: Veliki doprinos HMS-a u epidemiji

Nacionalni dan Hitne medicinske službe je zbog nepovoljne epidemiološke situacije obilježen u petak, drugu godinu zaredom, videokonferencijom na kojoj je istaknuto da su djelatnici HMS-a dali veliki doprinos u pandemiji koronavirusa i drugim krizama.
 
"U okolnostima epidemije koronavirusa i svih izazova s kojima se zdravstveni sustav susreće, posebno pohvaljujem nova postignuća u sustavu hitne medicinske službe u Hrvatskoj. Važna je to karika u našem zdravstvenom sustavu, a posebno u svjetlu buduće reforme te pozicioniranja Hrvatske kao turistički sigurne destinacije u zbrinjavanju hitnih pacijenata", rekao ministar zdravstva Vili Beroš u povodu obilježavanja.
 
Današnji podaci govore da tim HMS-a na mjesto događaja dolazi u roku od 10 minuta od poziva u urbanim mjestima, a u roku od 20 u ruralnim područjima u 80 posto slučajeva, naveo je.
 
"Posebno bih istaknuo činjenicu da je HMS u okolnostima epidemiološke ugroze, kao i potresa na području Sisačko-moslavačke županije svojim dodatnim angažmanom iz drugih županija pokazala mogućnost brze prilagodbe i organizacije u zbrinjavanju pacijenata", rekao je Beroš, dodavši da je HMS pokazala važnost i u velikim poplavama 2014. te u migrantskoj krizi 2015. godine.
 
Usprkos svim turbulencijama koje je uzrokovao covid-19, zdravstveni sustav uspješno odolijeva svim iskušenjima i svakodnevno pokazuje svoju snagu, poručio je.
 
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević istaknula je kako su se djelatnici HMS-a posebno istaknuli u toj beskompromisnoj borbi za zdravlje i svaki život.
 
"Globalna epidemija istaknula je nedvojbenu važnost naše plemenite djelatnosti kao prve i najvažnije karike u lancu zbrinjavanja hitnih pacijenata. Pred nas je postavila izazov na koji smo odgovorili jedino onako kako i znamo - brzo, profesionalno, koordinirano i učinkovito", rekla je Grba-Bujević.
 
Ova prigoda, dodala je, prilika je i za čestitke djelatnicima HMS-a kako bi se vidjelo koliko je služba napredovala.
 
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Grba-Bujević podsjetila je također da je 2009. započela reorganizacija HMS-a kojom je Hrvatska dobila jedinstven sustav, a pacijentima osigurana ujednačena, brža, dostupnija i učinkovitija hitna skrb, a zdravstvenim djelatnicima bolji uvjeti rada i stručno usavršavanje.
 
Ostvaren napredak u 12 godina
 
Kao rezultat, danas imamo 21 Zavod za hitnu medicinu s pripadajućom medicinskom prijavno-dojavnom jedinicom 194 , a mrežu hitne medicine čini 709 timova s liječnikom, 205 timova s medicinskim sestrama i tehničarima i 31 tim pripravnosti na izoliranim područjima, dodala je.
 
Između ostalog, djelatnicima izvan bolničke HMS-a obnovljen je vozni park, standardizirana su vozila, oprema i postupci zbrinjavanja, a uz njih građanima je na raspolaganju i  helikopter u bazama na tri lokacije Divulje, otok Krk i Dubrovnik.
 
Također, Grba-Bujević je istaknula kako veseli što će uz pomoć europskih sredstava HMS dobiti pojačanje u vidu šest brzih brodica, a ponose se time što je uvedena specijalizacija iz hitne medicine koju je dosad završio 81 liječnik u punom programu, dok ih se 117 nalazi na specijalizaciji.
 
Središnje obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a svake se godine održava u drugom gradu, ali uslijed nepovoljne epidemiološke situacije drugu je godinu zaredom održana videokonferencija. Grad domaćin je trebao biti Slavonski Brod, stoga je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije Branko Godić tom prilikom predstavio županijski Zavod i naveo kako pokrivaju 2043 četvorna kilometra županije te 158.000 stanovnika.
 
Specifični su po tome što pokrivaju i 100 kilometara autoceste A3 te dio A5. Imaju 35 timova i 100 zaposlenih djelatnika, a godišnje imaju 25.000 intervencija.
 
Župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić rekao je kako se njihov Zavod može pohvaliti razinom usluge koju pruža, što je dokaz, ističe, kontinuirane skrbi Županije o razvoju zdravstva i zdravstvenih ustanova na njezinom području.
 
Tijekom prošlog mandata, za nabavu nova četiri vozila s opremom uloženo je oko tri milijuna kuna, a ulagalo se i u opremu, stručna usavršavanja, ali i u znanstveno-edukacijske aktivnosti. Projekt koji sve to objedinjuje je Simulacijsko-edukacijski centar za upravljanje rizicima od katastrofa radi jačanja kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama (SIMED), naveo je.
 
Izvor: Hina

Pisane vijesti