Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030. unaprijedit će se praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti

Na otvorenom dijelu današnje, 26. sjednice Vlade, raspravljeno je 18. točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030.

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o aktualnom stanju u Hrvatskoj vezanom za koronavirus. Kazao je da je u proteklih tjedan dana broj hospitaliziranih s Covidom-19 porastao za 18 posto u odnosu na tjedan ranije te najavio donošenje odluke o dodatku na plaću zdravstvenim radnicima koji skrbe o zaraženima.

"Sve je više oboljelih kojima je potrebna bolnička skrb. U proteklih tjedan dana u usporedbi s tjednom ranije postotak hospitaliziranih je porastao za 18 posto", rekao je Beroš.

Istaknuo je da se intenzivno prati rad bolničkog sustava te potrebe za liječnicima i medicinskim djelatnicima, respiratorima i drugom opremom.

Dodatak na plaću zdravstvenim radnicima

Na bolničkom liječenju trenutno je 2501 osoba, od kojih je 258 na respiratoru, 1516 je aktivnih slučajeva među zdravstvenim djelatnicima, a njih 1032 je u samoizolaciji.

Trenutno je angažirano 74,44 posto stacionarnih kapaciteta i 44,87 posto respiratornih kapaciteta u primarno-respiratornim intenzivističkim centrima s daljnjom mogućnošću prilagodbe.

Beroš je najavio da Ministarstvo zdravstva priprema odluku o dodatku na plaću zdravstvenim radnicima koji pružaju zdravstvenu skrb pacijentima oboljelima o Covida-19.

"Održani su sastanci s predstavnicima sindikata i do kraja tjedna, po primitku mišljenja nadležnih tijela državne uprave, očekujemo završni tekst odluke", rekao je.

Dosad je 14.000 antigenskih testova distribuirano županijskim zavodima za javno zdravstvo radi pokretanja antigenskog testiranja, a u subotu, 5. prosinca, kreće i dodatna distribucija 125.000 brzih antigenskih testova.

Beroš je naglasio da je smisao izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima se uvode kazne za nepridržavanje epidemijskih mjera, prevencija, a ne penalizacija.

Izdano 76 upozorenja

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da su inspektori ravnateljstva Civilne zaštite od 30. studenog obavili ukupno 1023 nadzora poslovnih subjekata i javnih okupljanja, pri čemu su izdali 76 upozorenja.

"Inspektori ravnateljstva Civilne zaštite od 30. studenog izvršili su ukupno 1023 nadzora poslovnih subjekata i javnih okupljanja te su izdali 76 upozorenja kojim su otklonjeni nedostaci tijekom nadzora. Dio nadzora obavljen je u suradnji s policijskim službenicima i inspektorima Državnog inspektorata", rekao je Božinović.
 
Dodao je da su od 30. studenog mobilizirani pripadnici Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite iz Rijeke, Zagreba, Splita i Osijeka.

"Sve skupa oko 100 mobiliziranih pričuvnika koji su zadnjih tri dana proveli ukupno 1424 nadzora te utvrdili 165 nepravilnosti. Inspekciji je na daljnje postupanje upućeno šest službenik zabilješki, a najčešće su se odnosile na neisticanje obavijesti o dozvoljenom broju kupaca u objektu, nepridržavanja propisanog fizičkog razmaka na blagajnama, korištenje zaštitnih maski kod zaposlenika i kupaca", kazao je.

Obavljen nadzor nad 3808 objekata i događaja

Obavljen je nadzor nad 3808 objekata i događaja, pri čemu su u četiri objekta utvrdili kršenje mjera te će se podnijeti četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu kazne od 120 tisuća kuna.

Zbog kršenja mjere izolacije utvrđeno je jedno kazneno djelo.

Božinović je izvijestio i da je Nacionalni stožer Civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade donio jednu odluku, i to na prijedlog županijskog stožera Krapinsko-zagorske županije.

"Odnosi se na zabranu posjeta korisnicima pružatelja socijalne usluge smještaja starijih i nemoćnih osoba te odraslih osoba s invaliditetom, korisnicima stacionara, ustanova za zdravstvenu njegu, uz iznimke posjete jedne osobe od 15 minuta te na zabranu izlaska korisnika, osim u iznimnim slučajevima", naglasio je ministar.

Božinović je rekao i da je ravnateljstvo Civilne zaštite izdalo 495.000 artikala zaštitne opreme, ili oko 50 tona.

"U logističkom centru u Jastrebarskom, te regionalnim skladištima, ima oko 11 milijuna različitih artikala zaštitne opreme, što potvrđuje da se zaštitna oprema i sredstva izdana korisnicima redovito zanavljaju", dodao je.

Smanjenje parafiskalnih davanja radi rasterećenja poduzetnika

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac obrazložila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama . Predlaže se smanjenje stope za obračun i plaćanje tih članarina za 12 posto, počevši od 1. siječnja 2021. godine.

Brnjac je istaknula da se smanjenjem otvara mogućnost smanjenja mjesečnog predujma članarine s obzirom na značajan pad poduzetničke aktivnosti zbog posebnih okolnosti.

Propisuje se i način plaćanja članarine u slučaju kad osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na OPG-u prvi puta ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini.

Izmjenama se zakona omogućava Poreznoj upravi da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti, kao i da se uredi obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na OPG-u prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

"Cilj ovog prijedloga zakona je smanjenje parafiskalnih davanja radi rasterećenja poduzetnika i stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja, što je u skladu s akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja programom vlade u mandatu 2020.-2024.", kazala je ministrica.

Vlada je prvi put izmjene zakona u Sabor slala 12. studenoga, a s obzirom da je prijedlog zakona već bio u Saboru na raspravi 20. studenoga, Brnjac je objasnila da je u odnosu na prvo čitanje u tekstu konačnog prijedloga izmjena i dopuna tog zakona prihvaćen prijedlog saborskog Odbora za zakonodavstvo koji se odnosio na nomotehničku doradu.  

Reguliranje prijave boravišta državljana Ujedinjene Kraljevine

U Sabor je poslan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji. Propisuju se postupci za prijavu privremenog/stalnog boravka te izdavanje nove boravišne isprave za državljane Ujedinjene Kraljevine  i članove njihovih obitelji, kao i pravila o ograničenju prava na boravak/ulazak s obzirom da, temeljem Sporazuma povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, 31. prosinca 2020. ističe prijelazno razdoblje tijekom kojeg se na UK primjenjivalo pravo Europske unije.

„Jedno od temeljnih prava koje Sporazum jamči jesu prava građana povezana s boravkom, kao i izdavanje boravišnih isprava. Ovim prijedlogom zakona propisani su odgovarajući postupci za prijavu privremenog ili stalnog boravka te izdavanje nove boravišne isprave za državljane Ujedinjene Kraljevine i članove njihovih obitelji“, kazao je potpredsjednik Vlade Božinović.

Izvijestio je da se upućuju se državljani Ujedinjene Kraljevine i članovi obitelji na odgovarajuće postupke za prijavu boravka ovisno o tome jesu li ili nisu na dan 31. prosinca 2020. godine imali izvršenu prijavu boravka u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskoj 1103 državljana UK-a ima prijavljen privremeni (747) odnosno stalni boravak (356).

Objedinjene mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije

Također, Saboru je upućen Prijedlog nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. , kojim se želi unaprijediti sveobuhvatno praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti.

Dokument sadrži objedinjene mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te optimizaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike.

„Strateški cilj dokumenta usmjeren je poboljšanju zdravlja građana tijekom cijelog života, smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka u Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja“, rekao je ministar zdravstva Beroš.
 
Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, upozorio je Beroš.

Broj oboljelih od raka u svijetu i Hrvatskoj u stalnom je porastu - Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će svjetski broj novooboljelih porasti s 18 milijuna u 2018. na 29,5 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 na 16,4 milijuna godišnje.

Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovoran je za 27 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2018. godini, vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca.

U izradi dokumenta okupljeno 135 dionika organiziranih u 21 radnu skupinu

Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena rak dojke, a može se očekivati da će u skoroj budućnosti rak prostate postati najčešći oblik raka kod muškaraca.

Beroš je istaknuo da se epidemiološka situacija povezana s malignim bolestima može poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te da u liječenju individualnog bolesnika često treba primijeniti različite oblike terapija uz suradnju multidisciplinarnog tima stručnjaka.

"Pristup na razini populacije treba biti ujednačen uključivanjem stručnjaka različitih profila, kao i tijela državne uprave te upravljačkih tijela pri Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, uz doprinos udruga bolesnika. Samo zajedničke intervencije mogu pridonijeti pozitivnim iskoracima na području liječenja malignih bolesti i time osigurati dulji i kvalitetniji život građanima", naglasio je.

Premijer Andrej Plenković rekao je da dokument upućuju u Hrvatski sabor jer žele da i Sabor, odnosno zastupnici daju doprinos raspravi o strateškom okviru za borbu protiv raka u idućih 10 godina.

Pri izradi dokumenta okupljeno je 135 dionika organiziranih u 21 radnu skupinu, a izrađen je nakon tri godine konzultacija, istraživanja i rasprava te sadrži 12 poglavlja, 143 cilja i podcilja i 302 mjere/aktivnosti.

Ugostitelji oslobođeni plaćanja dijela naknada

Prihvaćena je Odluka o oslobađanju obveze plaćanja zakupnine i naknade za korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske za zakupnike i korisnike kojima je obustavljen rad temeljem Odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.   

Kako je rekao ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, odlukama stožera od 20. i 27. studenog obustavljen je rad ugostiteljskih objekata.

"Stoga je potrebno poduzeti dodatne aktivnosti pomoći poduzetnicima i obrtnicima u cilju održavanja gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti", rekao je.

Horvat je pojasnio da se Odlukom ovlašćuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i trgovačko društvo Državne nekretnine da zakupnike i korisnike poslovnih prostora u državnom vlasništvu oslobodi obveze plaćanja zakupnine i naknade za korištenje poslovnih prostora u cijelosti za razdoblje u kojem im je bio obustavljen rad i djelatnost.

Također, zakupnici kojima nije obustavljen rad i obavljanje djelatnosti, ali su imali pad prihoda od 60 i više posto u razdoblju od 1. prosinca ove godine pa sve dok su na snazi odluke stožera o obustavi rada i djelatnosti, oslobodit će se obveza plaćanja zakupnine razmjerno padu prihoda ostvarenog u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pod uvjetom da su zadržali radnike.

Horvat je podsjetio i da je Vlada odlukom o otpisu potraživanja po računima za poslovne prostore u državnom vlasništvu od 2. srpnja ove godine poduzetnicima već otpisala račune za travanj i svibanj ove godine u iznosu nešto malo većem od 5,8 milijuna kuna.

„Uslijed žurnog postupanja u provedbi ove odluke, njezino stupanje na snagu planirano je objavom u Narodnim novinama“, rekao je.

Izgradnja Memorijalnog centra „Josip Jović“

Također, prihvaćena je Odluka o sudjelovanju u financiranju izgradnje Memorijalnog centra „Josip Jović“. Odluka je donesena temeljem zahtjeva Općine Cista Provo za sufinanciranje izgradnje Centra za koji je ukupna procijenjena investicijska vrijednost 4,5 milijuna kuna.

„Vlada je odluku donijela uvažavajući činjenicu da je izgradnja Centra u Aržanu, iz kojega je rodom prvi poginuli hrvatski redarstvenik i prva žrtva Domovinskog rata, od značaja ne samo za Općinu Cista Provo i Splitsko-dalmatinsku županiju, već i za državu“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Donacija 10.120 medicinskih kompleta prve pomoći

Vlada je donijela i odluku o donaciji Hrvatskom Crvenom Križu 10.120 medicinskih kompleta prve pomoći, u vrijednosti nešto manjoj od četiri milijuna kuna.

Ti su kompleti prve pomoći već dva puta sterilizirani pa bi kod ponovnog postupka sterilizacije moglo doći do umanjenja kvalitete proizvoda. Stoga ih treba što prije upotrijebiti, a proizvedeni su po specifikaciji i za potrebe Ravnateljstva za robne zalihe i zato se ne mogu prodavati na tržištu.

Koristit će se za edukaciju građana za pružanje prve pomoći u društvima Hrvatskog Crvenog križa diljem Hrvatske, kao i za održavanje gradskih, županijskih i nacionalnog natjecanja u pružanju prve pomoći.
 
Pomoć Libanonskoj Republici

Usvojena je Odluka o upućivanju financijske potpore za provedbu reformi, oporavak i obnovu u Libanonskoj Republici. Hrvatska će uputiti 100.000 eura financijske pomoći Libanonskoj Republici za provedbu reformi, oporavak i obnovu u povodu međunarodne konferencije za pomoć i podršku stanovništvu Libanona, u organizaciji Ujedinjenih naroda i Francuske Republike.

Također, usvojena je i Odluka o imenovanju EU koordinatora i njihovih zamjenika.  Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da je cilj ove odluke osiguranje kontinuiteta u koordinaciji europskih poslova između tijela državne uprave i drugih tijela.

„EU koordinatori se u pravilu imenuju iz redova državnih dužnosnika, a njihovi zamjenici iz redova državnih službenika“, kazao je.

Ministarstvo turizma i sporta Vlada je ovlastila da objavi javni poziv za prijavu kandidata za jednog člana Nacionalnog vijeća za sport, budući da 15. veljače 2021. istječe mandat za šest članova Nacionalnog vijeća, od kojih je jedan imenovan na prijedlog Vlade.

Također, Ministarstvo turizma i sporta zaduženo je za upućivanje poziva Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, Hrvatskom sportskom savezu gluhih te Kineziološkom fakultetu da dostave svoje prijedloge za ostalih pet članova Nacionalnog vijeća.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 150. obljetnice Rakovičkog ustanka, kao i poslovnom konferencijom "The Economist: Svijet u 2021."    


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti