Novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijedan 175 milijuna eura uz posebnu skrb za najpotrebitije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je na današnjoj sjednici Vlade 9. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva od rasta cijena, vrijedan 175 milijuna eura. Uz horizontalne mjere, usvojit će se i one za ugrožene kupce energenata. Iako krećemo u postupno otpuštanje mjera zbog, prije svega stabilizacije cijena energenata na tržištu, i dalje će cijene prosječnih računa biti niže nego što bi bile bez Vladinih subvencija, poručio je predsjednik Vlade.  

Uvodno je pojasnio da tržišna cijena plina presudna u određivanju cijena električne energije.

Podsjetio je da je u vremenu prije energetske krize prosječna cijena megawat sata bila 20 eura. Krajem 2021. dolazi do rasta cijena energenata da bi svoj vrhunac doživjele tijekom 2022., kada je cijena plina rasla za čak 17 puta.

Nakon odgovarajućih odluka Europskog vijeća, kada je ograničena cijena plina na burzama, došlo je do stabilizacije stanja na tržištu i vraćanja u novo razdoblje stabilizacije cijena energenata, kada je prosječna cijena plina iznosila oko 42,5 eura po megawat satu.

Postupno otpuštanje mjera i vraćanje na tržišne uvjete

I ovaj 9. paket mjera, kazao je premijer, odnosi se najprije na cjenovno pristupačnu energiju, a za to će se izdvojiti 115 milijuna eura. Riječ je, dodao je, o troškovima struje, plina i toplinarstva.

Naglasio je da se mjere odnose na sva kućanstva, kao što je to bilo i do sada, te na javni neprofitni sektor - vrtići, škole, fakulteti, muzeji, bolnice, domove za starije, vjerske zajednice, općine, gradovi, županije i tako dalje.

U ovom trenutku, kazao je premijer Plenković, krećemo u postupno otpuštanje mjera, te naveo razloge za to.

Prvi je stabilizacija cijena energenata na tržištu, a drugi je da se kao i sve druge članice Europske unije postupno vraćamo na tržišne uvjete.

Uz ove horizontalne mjere, istaknuo je, usvojit će se i neke koje se odnose na one koji su posebno ugroženi.

Mjere subvencioniranja cijene električne energije

Dosadašnje mjere, podsjetio je, građanima su donijele otprilike 112 eura uštede po kućanstvu godišnje po prosječnoj potrošnji, jer su račun koji bi bio 50 eura, plaćali 40,65 eura.

Nakon 1. studenog, pojasnio je, račun koji je danas prosječno, hipotetski govoreći, 40,65 eura  biti će 43,65 eura.

Od 1. siječnja, kada se tome pridodaju i trošarine, doći će 45,61 euro prosječno.

Naglasio je da se još uvijek nastavlja subvencioniranje jer bi, da nema nikakvih mjera, taj račun bio 50 eura.

Kada je riječ o poduzetništvu, osobito o mikro, malim i srednjim poduzetnicima, podsjetio je da su prosječni računi bili smanjeni za oko 35 posto.

Nakon 1. studenoga sva poduzeća koja u pola godine potroše do 250 tisuća kWh i dalje će imati pravo na povoljniju cijenu struje.

Primjerice, naveo je, poduzetnik koji danas plaća godišnji račun za struju prosječno 2.740 eura, a da proteklih godina nije bilo subvencija Vlade to bi ga koštalo 4.215 eura. Nakon 1. studenoga plaćat će 3.088 eura.

Mjere subvencioniranja cijene plina

Kada je riječ o plinu, vrijednost mjera je 18 milijuna eura.

Naveo je da se račun za plin, koji bi se bez vladinih mjera plaćao 50 eura, danas plaća 42 eura, što je godišnja ušteda od gotovo 100 eura. Nakon 1. listopada taj će račun iznositi 46 eura.   

Što se tiče toplinarstva, istaknuo je da je zahvaljujući vladinim mjerama danas prosječni mjesečni račun od 47 eura snižen za 18,4 posto te iznosi 37,75 eura, što je godišnja ušteda od 102 eura po kućanstvu.

Nakon 1. listopada, taj će prosječni račun iznositi 41,53 eura, što znači da će i dalje biti gotovo 5 eura ispod tržišne cijene zahvaljujući subvencijama Vlade.

Za ugrožene kupce energenata naknada od 70 eura mjesečno

Vlada je predvidjela i naknade za troškove energije u iznosu od skoro 51 milijun eura za ugrožene kupce energenata.

Riječ je o mjesečnoj naknadi od 70 eura za troškove električne, plinske i toplinske energije.

Podsjetio je da je taj vaučer prije iznosio 26 eura te ga je Vlada već ranije podigla na 70 eura.

Na ovu naknadu ima pravo 117 tisuća osoba sa statusom ugroženog kupca energenata. Njime su obuhvaćeni korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici inkluzivnog dodatka prve, druge i treće razine potpore kojima nije osigurana usluga smještaja, korisnici nacionalne naknade za starije te novčane naknade za nezaposlene branitelje i civilne stradalnike Domovinskog rata.

Tu su i naknade za pružatelje socijalnih usluga, a riječ je o 70 eura pružateljima usluge u udomiteljskoj obitelji, 80 eura pružateljima usluge pomoći u kući te od 140 do 150 eura pružateljima usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka.

Ovom mjerom obuhvaćeno je 520 pružatelja usluga i više od 2.330 udomiteljskih obitelji.

Potpora studentima i nezaposlenim hrvatskim braniteljima

Nastavlja se i s potporom studentima, pa će tako za 102 tisuće studenata cijena obroka ostati nepromijenjena i iznositi 0,86 eura.

Ukupna vrijednost te mjere je 8 milijuna eura, naveo je predsjednik Vlade.

Također, nastavlja se s mjerom naknade nezaposlenim hrvatskim braniteljima. Ova mjera vrijedna je 1,5 milijuna eura, a obuhvatit će više od 15 tisuća osoba koje će imati pravo na jednokratnu naknadu u iznosu od 100 eura.

Uz sve navedene mjere, još uvijek traje mjera potpore javnom prijevozu koja vrijedi do kraja ožujka iduće godine.

Premijer je naglasio da su ove mjere predstavljene socijalnim partnerima.

„Ovaj paket mjera smatramo primjerenim i sveobuhvatnim u ovom trenutku“, poručio je premijer Plenković.

Oporba nastavlja polarizirati hrvatsko društvo forsiranjem takozvane ustašizacije

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na nekoliko drugih tema i aktivnosti u proteklim danima.

Jučer je započela nova sjednica Sabora Aktualnim prijepodnevom, a premijer Plenković ocijenio je da su članovi Vlade dali sadržajne odgovore na sva postavljena pitanja zastupnika.

U političkom smislu, kazao je, iz pitanja koja su mahom postavljali predstavnici oporbe moglo se razabrati da je njihov cilj, u smislu medijskog odjeka, bila daljnja podjela i polarizacija u hrvatskom društvu forsiranjem tema takozvane ustašizacije i povijesnog revizionizma.

Poručili smo im da taj ljetni blues očito traje i do početka jesenjeg zasjedanja Sabora, dodao je.

„Pojasnili smo i njima i hrvatskoj javnosti ključne političke odrednice naše vlade i koalicije, i kada je riječ o vrijednostima na kojima je utemeljena Hrvatska, od Ustavnih vrijednosti i zakonskih odredbi pa do provođenja zakona, kao i o činjenici da je u Republici Hrvatskoj danas demokratski sustav i da bilo kakve zabrane neće pridonijeti dobrim rješenjima, nego naprotiv“, naglasio je.

Izrazio je žaljenje što oporba, osobito lijeva, nastavlja dehumanizirati svoje političke protivnike, u konkretnom slučaju predstavnike vladajućih, osobito HDZ.

Hrvatski birači, siguran je, dobro vide tko što i iz kojih razloga radi, a da se Vlada bavi važnim pitanjima poput, primjerice, danas predstavljenih mjera za zaštitu standarda građana i gospodarstva. Jučer je upalo u oči, istaknuo je, kako nitko iz oporbe jučer baš ništa nije imao za pitati na tu temu.
Premijer je jučer u Saboru predstavio i Izvješće o sastancima Europskoga vijeća koji su održani tijekom prve polovice 2025.

Smatra kako je dobro nastaviti na taj način senzibilizirati javnost i zastupnike o ključnim europskim temama, osobito u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima, kao i u pripremama za pregovore o novom sedmogodišnjem europskom proračunu.

Ocjena kreditnog rejtinga potvrda ključnih odrednica vladine politike  

Od ostalih tema izdvojio je da je agencija Standard & Poor's potvrdila hrvatski kreditni rejting razine A-, uz pozitivne izglede.  

U tom je kontekstu ponovio jednu od ključnih odrednica vladine politike - odgovorno upravljanje javnim financijama, provođenje reformi i snažna politička stabilnost.

To, dodao je, itekako primjećuju financijski i ekonomski analitičari.

Hrvatska spremna opskrbiti rafinerije nafte u Mađarskoj i Slovačkoj

Jučer je u intervjuu za CNN premijer Plenković govorio o politici sankcija prema Rusiji te o položaju Hrvatske kao energetskoga čvorišta za ovaj dio Europe.

Tom je prigodom ponovio da je Hrvatska spremna kapacitetima Jadranskog naftovoda u potpunosti opskrbiti rafinerije nafte u Mađarskoj i Slovačkoj.

Ta poruka je važna za stratešku ulogu Hrvatske u našem okruženju, a o toj temi razgovaramo s našim europskim i američkim partnerima.

Od ostalih aktivnosti izdvojio je i sudjelovanje na obilježavanju 30. obljetnice oslobođenja Jajca u Bosni i Hercegovini i Vojno-redarstvene operacije Maestral, koja je uslijedila nakon Oluje.

Ta je operacija, istaknuo je, bila izrazito važna za okončanje rata u BiH i stvaranje preduvjeta za Daytonski mirovni sporazum.

Izrazio je sućut zbog smrti umirovljenog generala Ante Rose, zahvalivši na njegovom doprinosu u Domovinskom ratu.

Otvaranje druge scene HNK-a u Zagrebu

Od sportskih događaja, izdvojio je Svjetsko prvenstvo u hrvanju, koje je otvoreno u Zagrebu, a radi se o još jednom velikom sportskom događaju koji Vlada podupire i financijski.

Od važnih projekata u kulturi, izdvojio je današnju primopredaju građevinskih radova u ulici Božidara Adžije na izgradnji druge scene Hrvatskog narodnog kazališta.

Projekt je vrijedan 40 milijuna eura, dodao je te najavio da je otvaranje predviđeno 3. studenog izvedbom opere Nikola Šubić Zrinski.

Na kraju svog obraćanja najavio je da putuje u posjet Japanu, gdje će se u Tokiju susresti s predsjednikom Vlade Japana, drugim dužnosnicima i gospodarstvenicima, a sudjelovat će i na Nacionalnom danu Hrvatske na EXPO 25 u Osaki. 



Pisane vijesti