Oblikovana žrtvom, obnovom i uspješnom europskom integracijom, Hrvatska pristupa izazovima s kojima se Europa suočava

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Saint-Vincentu na otvorenju 3. Grand Continent Summita, platforme za dijalog na visokoj razini unutar Europe te između Europe i ostatka svijeta, koja okuplja europske donositelje odluka, akademike i vodeće intelektualce posvećene trima glavnim transformacijama kontinenta, geopolitičkoj, zelenoj i digitalnoj, s ciljem rješavanja najhitnijih izazova našeg vremena. Svoj je govor usmjerio na temu Europe na prekretnici, koja teži izgradnji strateškog suvereniteta u više dimenzija i vođenju svojih građana prema sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti. Predstavio je hrvatsku perspektivu o ključnim područjima i izazovima s kojima se moramo zajednički suočiti te prilikama koje možemo zajednički iskoristiti.

Hrvatska je najnovija država članica Europske unije, i jedina s nedavnim, životnim iskustvom agresijskog rata zapanjujuće sličnog današnjem ruskom napadu na Ukrajinu, istaknuo je u uvodnom dijelu svog govora podsjetivši da je prije samo tri desetljeća četvrtina hrvatskog teritorija bila  okupirana, a morali smo brinuti i o 700. 000 izbjeglica - jednu od sedam osoba u našoj zemlji.
 
I morali smo podnijeti taj teret dok smo se branili pod nepravednim međunarodnim embargom na oružje, suočeni s daleko većom i teško naoružanom Jugoslavenskom armijom predvođenom Miloševićevom Srbijom, dodao je.
 
Uz tešku ljudsku cijenu, oslobodili smo većinu našeg teritorija 1995. godine, a ostatak mirno reintegrirali 1998. godine. Zatim smo obnovili zemlju u kojoj je 15% svih stambenih jedinica bilo uništeno, s ratnom štetom koja je, u odnosu na veličinu našeg gospodarstva, bila dvadeset puta veća od troškova tsunamija u Japanu 2011. godine, istaknuo je.
 
„Vratili smo stabilnost, ponovno izgradili prosperitet i u konačnici učvrstili svoju sigurnost pridruživanjem NATO-u, a svoju budućnost pridruživanjem Europskoj uniji - te, 2023. godine, ulaskom u eurozonu i schengensku zonu“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Govoreći o trenutnoj situaciji, istaknuo je da se Hrvatska nalazi na pragu članstva u OECD-u i ima kreditni rejting A kategorije, popevši se za pet stupnjeva u samo sedam godina, što je najbrži napredak od bilo koje europske zemlje.
 
„Danas smo samouvjerena europska demokracija: među tri najbrže rastuća gospodarstva eurozone u posljednje četiri godine, jedna od dvadeset najboljih turističkih destinacija na svijetu s preko dvadeset milijuna posjetitelja, sedma u Europskoj uniji po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja“, naveo je.
 
Upravo s ove točke, oblikovane žrtvom, obnovom i uspješnom europskom integracijom, Hrvatska pristupa izazovima s kojima se Europa sada suočava, dodao je predsjednik Vlade.
 
Energija kao temelj europskog suvereniteta
 
Govoreći o energiji, istaknuo je da je ona tihi temelj svake udobnosti, svake industrije i svake slobode u kojoj uživamo. Sve što trošimo putovalo je - obično kamionom ili brodom, gotovo uvijek zahvaljujući nafti, dodao je.
 
„Bez nafte nema prometa, a bez prometa nema gospodarstva. Ipak, količina energije dostupne po građaninu u Europi pada već dva desetljeća - ne zato što trošimo manje, već zato što Europa proizvodi daleko manje nafte i plina nego što je nekada proizvodila“, upozorio je. To, dodao je, djeluje poput skrivenog poreza na svakodnevni život, potičući nesigurnost i političke frustracije.
 
Premijer je kazao da je jedan od najpristupačnijih i najkorisnijih odgovora obnova zgrada jer otprilike 40% ukupne potrošnje energije u EU koristi se u zgradarstvu - za grijanje, hlađenje i električnu energiju - a svaki ušteđeni kilovat-sat jača kućne proračune.
 
Našu ranjivost povećava ovisnost o vanjskim dobavljačima: Europa uvozi 95% svoje nafte, gotovo 90% plina i dvije trećine ugljena. To nisu samo klimatski problemi - oni utječu na suverenitet i otpornost, istaknuo je.
 
U međuvremenu, intenziviranje konkurencije između Sjedinjenih Država, Kine i Europe pretvara energiju u strateško bojno polje.
 
„Zato energetska tranzicija nije samo zeleni imperativ, već i geopolitički. Europa mora izgraditi energetski sustav koji je čišći, učinkovitiji i daleko manje izložen vanjskom pritisku“, poručio je i dodao da moramo proširiti obnovljive izvore energije, primijeniti nove tehnologije, modernizirati infrastrukturu i povećati učinkovitost.
 
Hrvatska je ključna za diversifikaciju opskrbe u srednjoj i jugoistočnoj Europi
 
U Europskoj uniji otprilike trećina električne energije dolazi iz fosilnih goriva, četvrtina iz nuklearne energije, a nešto manje od polovice iz obnovljivih izvora.
 
Pritom je naglasio da je Hrvatska još uravnoteženija sa 54 % obnovljivih izvora, 26 % fosilnih goriva i 20 % nuklearne energije iz Nuklearne elektrane Krško.
 
Hrvatska smatra nuklearnu energiju ključnom za dugoročnu sigurnost i dekarbonizaciju. Također pomno pratimo male modularne reaktore kao buduću opciju za Europu, dodao je.

Svojom infrastrukturom, Hrvatska podržava diversifikaciju u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Jadranski naftovod ključna je alternativa za naše susjede bez izlaza na more, osim što zadovoljava potrebe Srbije, može u potpunosti opskrbiti i Mađarsku i Slovačku. Stoga ne postoji tehnički ili infrastrukturni razlog da se bilo koja država članica Europske unije oslanja na izuzeća od sankcija na rusku naftu, poručio je predsjednik Vlade.
 
Zelena tranzicija i klima - Usklađivanje ambicije s konkurentnošću i sigurnošću
 
Govoreći o zelenoj tranziciji i klimi, premijer je upozorio da se Europa suočava s oštrom stvarnošću jer klimatske promjene više nisu udaljena prijetnja, već poremećaj koji već mijenja naša gospodarstva, našu sigurnost i naš način života.
Od rekordnih toplinskih valova do teških suša i poplava, fizički utjecaji se ubrzavaju - i nigdje brže nego u južnoj Europi, gdje se Sredozemlje zagrijava 20% iznad globalnog prosjeka.
 
To stvara dvostruki izazov: Europa mora odlučno smanjiti emisije, a istovremeno ostati ekonomski konkurentna - i to mora učiniti na način koji je društveno pravedan i politički održiv, rekao je predsjednik Vlade.
 
Pritom sama tranzicija nije upitna već je pitanje je možemo li to provesti na način koji jača našu konkurentnost, štiti ranjive građane i pruža sigurnost ulagačima.
 
„To mora biti pravedno i izvedivo, s predvidljivom regulacijom i odgovarajućom podrškom za kućanstva i poduzeća. Glavna prepreka leži u našoj ovisnosti o uvozu kritičnih minerala i rijetkih minerala. Zelena i digitalna Europa ne može počivati ​​na krhkim opskrbnim linijama; moramo diverzificirati izvore, osigurati pouzdana partnerstva i izgraditi otpornost u cijelom lancu vrijednosti“, poručio je.
 
Sigurnost u doba revizionističke moći
 
Premijer Plenković govorio je i o pitanju sigurnosti u promijenjenim globalnim okolnostima.
 
Istaknuvši da se Europa danas suočava s najopasnijim sigurnosnim okruženjem od kraja Hladnog rata, podsjetio je da je Putin pokrenuo je šest velikih vojnih agresija otkako je došao na vlast - počevši od drugog čečenskog rata, nakon čega je uslijedila invazija na Gruziju, ilegalna aneksija Krima, rat koji je započeo u Donbasu, intervencija u Siriji kako bi podržao Assadov režim i konačno potpuna invazija na Ukrajinu.
 
Osim otvorenih vojnih agresija, Rusija je također provodila neprijateljske i destabilizirajuće akcije diljem Europe i šire. Izvela je kibernetičke napade na države Europske unije i SAD. Pokušali su državni udar u Crnoj Gori i sabotirali skladišta streljiva u Češkoj. Preko paramilitarne skupine potaknuli su nestabilnost u Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Maliju i Sudanu - i, nedavno, preko ruskog Afričkog korpusa, u Nigeru.
 
„Ovo nije niz izoliranih kriza, već namjerna strategija prisile i teritorijalnog revizionizma. To odražava jedan, koherentan strateški cilj: srušiti međunarodni poredak temeljen na vladavini prava i zamijeniti ga svijetom kojim vlada isključivo sila“, poručio je i dodao kako se u takvom svijetu granice mogu mijenjati silom, a slabije države se više ne mogu oslanjati na kolektivnu sigurnost ili na načelo da se teritorijalno osvajanje neće priznati.
 
Herojska otpornost, hrabrost i odlučnost Ukrajine
 
Predsjednik Vlade upozorio je da bi potkopavanje ovog temelja uništilo europsku sigurnosnu arhitekturu koja je desetljećima sprječavala agresivne ratove.
 
„I bili bismo naivni vjerovati da će invazija na Ukrajinu iz 2022. biti posljednji pokušaj prekrajanja granica silom“, dodao je.
 
U tom je kontekstu pohvalio izvanrednu otpornost Ukrajine poručivši kako je ona herojska jer se gotovo četiri godine Ukrajinci s iznimnom hrabrošću i odlučnošću odupiru daleko većem agresoru.
 
I unatoč naporima Rusije, njezin napredak ostaje ograničen, dodao je.
 
„Ukrajina je prva europska linija obrane. I važno je da je nastavimo podržavati. Ako se mirovni sporazum na kraju postigne, on mora biti prihvatljiv Ukrajini i mora uključivati ​​sigurnosna jamstva dovoljno snažna da spriječe Rusiju da ponovno pokrene rat nakon obnove svojih snaga“. Poručio je premijer Plenković dodajući da i Europa mora igrati središnju ulogu u svim budućim sigurnosnim aranžmanima te da ne može biti isključena iz odluka koje se tiču sigurnosne arhitekture našeg kontinenta.
 
Sankcije jedan od najučinkovitijih alata za ograničavanje ruskog ratnog stroja
 
Istodobno, Rusija nastoji ponovno steći legitimitet na međunarodnoj sceni, zalažući se za ukidanje sankcija obećavajući unosne ugovore stranim tvrtkama, rekao je premijer Plenković. 
 
„Sankcije ostaju jedan od najučinkovitijih alata za ograničavanje ruskog ratnog stroja, a svako ublažavanje mora biti uvjetovano istinskim, provjerljivim promjenama u ponašanju“, ustvrdio je.
 
Upozorio je da Putin izdvaja oko 40% saveznog proračuna, i više od 10% ukupnog ruskog BDP-a, za vojsku i širi sigurnosni aparat. Dodao je da procjene temeljene na obavještajnim podacima pokazuju da Rusija proizvodi između tri i četiri i pol milijuna topničkih granata godišnje, potencijalno tri puta više od ukupne proizvodnje Europske unije i Sjedinjenih Država.
 
I premda se njezina mornarica i zračne snage ne mogu mjeriti s NATO-ovim, istaknuo je, Moskva zadržava značajnu prednost: veliku, u borbi prekaljenu kopnenu vojsku i brzo rastuću industriju dronova kojoj se Europa mora prilagoditi.
 
Hrvatska postaje globalni lider u proizvodnji FPV dronova i strojeva za razminiranje
 
Dronovi su postali odlučujuća značajka modernog ratovanja, kazao je premijer Plenković i dodao, u tom kontekstu, da Hrvatska doprinosi otpornosti i strateškoj autonomiji Europe jer postaje globalni lider u proizvodnji FPV dronova proizvedenim bez kritičnih kineskih komponenti.
 
Također surađujemo s Nizozemskom i Latvijom u okviru nove Europske koalicije za dronove na zajedničkoj proizvodnji i nabavi FPV sustava provjerenih u borbi, dodao je.
 
Istaknuo je i da, zahvaljujući našim inovativnim tvrtkama, Hrvatska također drži 80% globalnog tržišta strojeva za razminiranje na daljinsko upravljanje, što je još jedna ključna sposobnost za moderne sukobe.
 
„Ovo pogoršano sigurnosno okruženje prisiljava nas da odvraćanje, obranu i otpornost stavimo u središte naših napora. To je i egzistencijalna i geopolitička nužnost ako Europa želi oblikovati vlastitu budućnost, a ne prilagođavati se strategijama drugih“, ustvrdio je predsjednik Vlade i dodao da otpornost danas obuhvaća upravljanje krizama, hibridne prijetnje, dezinformacije, kritičnu infrastrukturu i energetsku sigurnost te zahtijeva pristup cijelog društva - javnog, privatnog, akademskog i civilnog.
 
Utrostručili smo obrambeni proračun i ostajemo predani ciljevima NATO-a
 
Premijer je istaknuo hrvatsku podršku rastućoj odgovornost Europe za vlastitu sigurnost, i njezinu stratešku autonomiju, unutar okvira Europske unije i NATO-a, koji nam omogućuju udruživanje resursa, izbjegavanje dupliciranja i osiguranje interoperabilnosti.
 
Naglasio je da Europa također mora ispuniti svoje obveze u pogledu obrambene potrošnje.
 
U tom je kontekstu istaknuo da je Hrvatska  u posljednjem desetljeću utrostručila svoj obrambeni proračun i ostaje predana postizanju 2,5% BDP-a do 2027. i 3% do 2030.
 
Usporedno s tim, dodao je, moderniziramo naše oružane snage potpunim prelaskom na zapadnu tehnologiju navodeći, za primjer, nabavu borbenih zrakoplova Rafale, helikoptera Black Hawk i Kiowa Warrior, vozila Bradley, nosača zrakoplova Patria i bespilotne letjelice Bayraktar. Sada smo u procesu nabave tenkova Leopard, raketnih sustava HIMARS i haubica CAESAR kazao je i najavio ulaganja u mornaricu.
 
Dodao je je da je Hrvatskoj okvirno dodijeljeno 1,7 milijardi iz instrumenta SAFE.
 
„Naše borbeno zrakoplovstvo sada je najmodernije između Njemačke i Grčke“, ustvrdio je predsjednik Vlade.
 
Izvijestio je da se od siječnja uvodi obvezni dvomjesečni ubrzani program vojne obuke.

Sljedeći višegodišnji financijski okvir mora osigurati odgovarajuće financiranje za obranu, istraživanje i inovacije kako bi se zaštitio naš tehnološki suverenitet, kazao je premijer Plenković.
 
„Moramo ojačati Europu bez slabljenja NATO-a, koji ostaje temelj naše kolektivne obrane“, poručio je.
 
Hrvatska također dosljedno naglašava stratešku važnost stabilnosti na zapadnom Balkanu, dodao je.
 
Konkurentnost u fragmentiranom svijetu
 
Govoreći o konkurentnosti Europe, premijer Plenković istaknuo je da naši globalni suparnici brže inoviraju, više ulažu i učinkovitije se šire.
 
Primjer je vidljiv u novim tehnologijama, dodao je istaknuvši da dok Europa prednjači u idejama, drugi često prednjače u njihovom provođenu.
 
Kako bi odgovorila, Europa mora smanjiti fragmentaciju, osloboditi inovacije i dovršiti jedinstveno tržište, ustvrdio je premijer.
 
Ključni prioriteti uključuju pametniju regulacija koja poboljšava konkurentnost, zatim otključavanje punog potencijala jedinstvenog tržišta, smanjivanje inovacijskog jaza, rješavanje demografskih izazova i razvoj kvalificirane, prilagodljive radne snage za zelenu i digitalnu tranziciju te održavanje klimatskih ambicija uz uravnoteženje rasta i održivosti.
 
Za Hrvatsku je članstvo u Europskoj  bio snažan pokretač konvergencije - naš BDP po glavi stanovnika porastao je sa 62% prosjeka EU-a u 2016. na 77% u 2024., naveo je.
 
Odlučujući izazov Europe je demografija
 
Osvrnuo se i na demografski izazov poručivši kako naša društva stare, dok se naša radna snaga smanjuje.
 
Stope fertiliteta ostaju daleko ispod razine zamjene od 2,1, rekao je podsjetivši da je prosjek EU-a iznosio samo 1,47 u 2022., što je jednako trenutnoj stopi u Hrvatskoj, dok nijedna europska zemlja ne doseže 2,1; čak i one najviše ostaju na oko 1,8.
 
Početkom 20. stoljeća Europa je činila četvrtinu svjetskog stanovništva, a danas nas je oko 7,5%, a Europskoj uniji jedva 5,5% svjetske populacije.
 
U međuvremenu, globalna dinamika se dramatično mijenja, kazao je premijer istaknuvši da je posljednjem desetljeću stanovništvo Afrike poraslo s 1,25 na 1,55 milijardi, za 300 milijuna, dok je Europska unija ostala na  oko 450 milijuna stanovnika.
 
Dodao je da se predviđa da će Afrika do 2050. dosegnuti 2,5 milijarde stanovnika, dok se očekuje da će Europska unija ostati na otprilike 450 milijuna.
 
U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska prije rata, 1991. imala gotovo 4,8 milijuna stanovnika, dok ih je danas nešto više od 3,8 milijuna. Stoga, dodao je, ulažemo ogromne napore u razne mjere demografske politike kako bismo polako počeli preokretati negativne trendove.
 
Podsjetio je da je Hrvatska prepoznala stratešku važnost demografije na europskoj razini pa je 2019., na hrvatsku inicijativu, po prvi puta izabrana i povjerenica Europske komisije za demografiju.
 
Vjerujemo u puni potencijal Europe
 
Na kraju se osvrnuo na strateške prednosti Europske unije.
 
Vjeruje, istaknuo je da Europska unija treba nastaviti s dubljom integracijom i dodao kako u ovom trenutku vidi više političke volje za dovršenjem nekih od pristupnih procesa, naravno uz ispunjavanje svih potrebnih kriterija.
 
Nalazimo se u odlučujućem trenutku  koji će oblikovati kontinent, poručio je.
 
Istaknuo je da strateški suverenitet nije odustajanje od otvorenosti već je to ono što Europi omogućuje da ostane otvorena pod vlastitim uvjetima, sigurna u svoju sposobnost zaštite svojih interesa i održavanja svojih vrijednosti.
 
Izgradnja tog suvereniteta zahtijeva vjerodostojnu obranu, pouzdanu i pristupačnu energiju, konkurentnu i zelenu industrijsku bazu, istraživanja i inovacije svjetske klase, otporne lance opskrbe i digitalnu sferu utemeljenu na europskim standardima.
 
Ta dublja integracija, dodao je, umanjit će našu ovisnost u područjima koja nas ostavljaju izloženima.
 
„Trenutak pred nama ne bi trebao izazivati ​​strah, već odlučnost: odlučnost da donosimo hrabre odluke, ulažemo u našu budućnost i vjerujemo u puni potencijal Europe“, zaključio je predsjednik Vlade.

Pisane vijesti