Obuljen Koržinek i Horvat: Produljenje roka vjetar u leđa tijelima koja provode obnovu

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Darko Horvat održali su konferenciju za medije o procesu obnove nakon potresa. Izrazili su zadovoljstvo produljenjem roka za iskorištavanje sredstava iz EU-ova Fonda solidarnosti. Ministrica smatra da to svjedoči da Vlada ima povjerenje Komisije da radi odgovorno i profesionalno svoj posao, a ministar Horvat ocijenio je da je produljenje roka vjetar u leđa provedbenim tijelima kako bi se ubrzala dinamika obnove.

Ministrica je kazala kako "nitko nikoga na hodnicima Europske komisije ne povlači za rukav" jer je interes Komisije pomoći državi članici, a države da iskoristi ono što ima na raspolaganju, što Hrvatska i radi.

"Tamo se zaista nikoga ne povlači za rukav, nego se argumentirano razgovara. Cijelo vrijeme imamo otvoren dijalog sa svim službama EK-a, oni su dobro upoznati s dinamikom rada na projektima i sa svim poteškoćama s kojima se suočavamo", rekla je Obuljen Koržinek.

Na taj se način osvrnula na izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da je premijer Plenković u Bruxellesu "morao nekoga povlačiti za rukav i žicati u ime Hrvatske" kako bi se produljio rok za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF) za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023.

Ministrica je izrazila zadovoljstvo time što se moglo svjedočiti da Vlada ima povjerenje Komisije, da ono što radi, radi odgovorno i profesionalno i da argumenti koje su iznijeli opisuju specifičnost hrvatske situacije, a to je činjenica da su isto geografsko područje pogodile dvije katastrofe u razdoblju kraćem od godine dana. 

"Takva je situacija presedanska u onom djelu u kojem je potrebno intervenirati vezano uz jednu i drugu alokaciju istovremeno. Sve se to događa u kontekstu pandemije koja je u velikoj mjeri otežala, u različitim segmentima, rad na hitnim mjerama obnove", pojasnila je Obuljen Koržinek.

U skladu s tim, rekla je, omogućit će se da se u cijelosti realiziraju novčana sredstva iz jedne i druge alokacije, koristeći institut više sile.

Ministrica je navela kako se dinamika korištenja novčanih sredstava "odvija sukladno planovima", o čemu redovito izvještavaju EK, uz ono što su do sada komunicirali što se tiče Zagreba, gdje je riječ o kompleksnim projektima infrastrukture, posebno u djelu zdravstva, obrazovanja, javnih zgrada i zgrada kulturne baštine.

Istovremeno, kazala je, informiraju Komisiju o planovima i tijeku trošenja novčanih sredstava koja će biti prihvatljiva za petrinjski potres, a Obuljen Koržinek vjeruje da će se uz pojačan angažman svih resora i značajno ubrzanje radova -nakon što su zahtjevni procesi izrade dokumentacije završeni -ubrzati i konstrukcijska sanacija, odnosno pripremiti kompletna dokumentacija vezana uz već učinjene radove na sanaciji infrastrukture u Zagrebu i na području Sisačko-moslavačke županije kako bi cjeloviti izvještaji mogli biti predani, akreditirani, a novčana sredstva refundirana.

Ugovoreno više od 150 projekata za 3,5 milijarde kuna, kroz godine će biti potrebna dodatna zaduživanja

Govoreći o obnovi kulturne baštine u Zagrebu, ministrica kulture je podsjetila kako je ugovoreno više od 150 projekata ukupne vrijednosti nešto više od 3,5 milijarde kuna. 

Pojasnila je i kako se samo jedan dio radova smatra opravdanim troškom i može se sufinancirati sredstvima EUSF-a, a nastavak obnove, do cjelovite obnove, financirat će iz NPOO-a, neka novčana sredstva će postojati i u višegodišnjem financijskom okviru.

Sasvim je sigurno, dodala je, da ćemo se morati dodatno zaduživati kako budu prolazile godine.

Što se tiče Ministarstva kulture, navela je kako je do sada za nešto više od 50 projekata kompletno završena dokumentacija i proces nabave radova i oni su krenuli u realizaciju. Za manje objekte, vrijednosti između pet i 10 milijuna kuna, očekuju da će projekti biti kompletno završeni do ljeta.

Pedesetak projekata je u fazi završetka izrade projektne dokumentacije, što se očekuje do kraja veljače, ili su u završnoj fazi pripreme za raspisivanje nabave za izvođenje radova, a očekuje se da će se realizirati do ljeta s obzirom na ozbiljan broj projekata manje vrijednosti. 

Obuljen Koržinek je rekla da nije realno niti dokumentaciju završiti do ljeta za složenije objekte poput katedrale, Muzeja Mimara i Muzeja za umjetnost i obrt koji će kasnije krenuti u realizaciju. 

Upitana može li istaknuti neki manji projekt koji je najdalje odmaknuo, spomenula je dio nekih manjih gradskih uredskih zgrada, daleko su odmaknuli radovi na nekim zgradama sudova, a za dva ili tri sakralna objekta gotovo su završeni radovi.

"Uvijek ovisi o opsegu radova i o tome je li ta građevina doživjela progresivnu štetu. One zgrade koje su doživjele značajnu progresivnu štetu, tu se proces projektiranja, odnosno izrade elaborata vratio gotovo na početak pa će biti kašnjenja", objasnila je Obuljen Koržinek.

Kao primjer takvih zgrada navela je Petrovu crkvu koja je završila dokumentaciju, provela nabavu za radove, no bilo je progresivne štete. Tu su i crkva sv. Katarine, buduća zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja i bivša zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda koja je bila označena crvenom naljepnicom, no nakon petrinjskog potresa postala je opasna za prolaznike i trebalo je hitno intervenirati teškim skelama.

Naglasila je kako su svaka zgrada i spomenik u nekom posebnom statusu i za svaki postoje specifični izazovi. 

Horvat: Sad je na redu ubrzavanje procesa javnih natječaja i ugovaranja radova

Ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Darko Horvat ocijenio je da je produljenje roka za iskorištavanje sredstava iz EU-ova Fonda solidarnosti vjetar u leđa provedbenim tijelima kako bi se ubrzala dinamika obnove.

“Ovo je vjetar u leđa provedbenim tijelima. Ministarstvo kao koordinator procesa još jednom stavlja akcent na povećanje dinamike obnove, na angažman cijelog hrvatskog projektantskog i građevinskog potencijala u segmentu javnih poziva”, izjavio je Horvat uoči sjednice Vlade. 
Komentirajući produljenje roka za iskorištavanje sredstava, Horvat je ocijenio kako je to moguće “kada ima dobre volje i kada su argumenti jaki”.

Osvrnuvši se na komentar predsjednika Republike Zorana Milanovića da je premijer u Bruxellesu morao “žicati u ime Hrvatske” ustvrdio je kako je Plenković pokazao tko je u Bruxellesu.

“Tko je premijer u Bruxellesu jasno je pokazao i dokazao jučer i svaki komentar na tu temu je suvišan”, rekao je Horvat. 

Sada je na redu ubrzavanje procesa javnih natječaja i ugovaranja radova, kako bi se iskoristio novac iz Fonda solidarnosti. 

“Gro projektne dokumentacije je gotov, gotovo 300 zgrada je spremno za konstrukcijsku, odnosno za cjelovitu obnovu. Sada nam treba transparentna javna nabava, odaziv hrvatskog građevinskog sektora, a onog trenutka kada popunimo hrvatske kapacitete i međunarodni tenderi”, rekao je Horvat. 

Na pitanje očekuje li ga sada "hladni tuš" jer je moguće očekivati da na tržištu neće biti dovoljno kapaciteta za građevinske radove odgovorio je kako ne vjeruje u to - još uvijek postoje kapaciteti za uključivanje u obnovu, prvenstveno u velike projekte. 

Vlada će donijeti uredbu o korištenju državnih stanova

Najavio je da će Vlada u roku 60 dana donijeti uredbu o korištenju državnih stanova, njome se neće mijenjati kategorizacija dužnosnika koji imaju pravo na korištenje državnih stanova već će uredba morati “akceptirati određene tolerancije”. 

“Kad odredite jasne ograde koje definiraju prava, morate imati adekvatni broj stambenih jedinica upravo takve kvadrature, a mi ih u ovom trenutku nemamo. Dakle, nova uredba morati će akceptirati određene tolerancije”, poručio je Horvat. 

Odgovarajući na pitanje o preuređenju podruma kojim se koristi predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić, što je stajalo 400.000 kuna, Horvat je rekao da je troškovnik radila struka. 

“Ako ovlašteni inženjer građevine napravi tehničko-dokumentacijsku kontrolu, to potpiše i ovjeri, zar mislite da bi politika trebala kontrolirati struku”, pitao je Horvat i ustvrdio da on vjeruje u sustav.

Odgovorio je i na prozivke saborske zastupnice Vesne Vučemilović da njegovo ministarstvo još nije donijelo uredbu kojom se definiraju naknade za zemljišta koje se koriste u turističke svrhe. 

Kaže da je koncept dvaju uredbi koje uređuju to područje gotov, sada ga usuglašavaju s turističkim sektorom.

“Nismo u 100-postotnom konsezusu i zbog toga ima nekoliko serija razgovora. Ali vrlo smo blizu i mislim da će doći do visoke doze konsenzusa”, rekao je Horvat.

Izvor: Hina/Vlada 

Pisane vijesti