Obuljen Koržinek: Umjetnike i stručnjake iz Ukrajine u području kulture integrirat ćemo u hrvatsko tržište rada

U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada"  gošća je bila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Najavila je nove zakone o kazalištu i jeziku te pomoć umjetnicima iz Ukrajine.

„Premijer će procijeniti što treba napraviti kako bi osvježio Vladu“, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Pozvala je da se ne špekulira s imenima dok ih predsjednik Vlade ne obznani.

Kazala je da Vlada u ovim iznimno teškim vremenima donosi brze i teške odluke kako bi situaciju svima učinili što podnošljivijom, što pokazuje i rejting.

Obnova kulturnih institucija nakon potresa

Obnovom kulturne baštine ministrica je jako zadovoljna i zahvaljuje svima koji već dvije godine rade kako bi se projekti pripremili.

„Prva sredstva koja koristimo za prve intervencije su sredstva iz Fonda solidarnosti. Ugovoreno je projekata u vrijednosti 3,5 milijarde, a prema jučerašnjim podacima, radovi su počeli na više od 50 projekata, a neki su već završeni, imamo 6 ili 7 od 150 koji su završili s obnovom. To su manji objekti“, rekla je. 

U sljedećih mjesec dana još će se sigurno za 50-ak objekata završiti proces nabave za radove i započeti s konstrukcijskom sanacijom. Početkom su se tjedna sastali s gradonačelnikom Zagreba i njegovim suradnicima. Postoje neki projekti koji su rizični i trajat će godinama - Mirogoj, katedrala, Muzej Mimara.

Istaknula je da je važno ubrzati obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.

„Bila je dobra odluka da se saniraju prvo kuće koje imaju manja oštećenja kako bi se što više ljudi vratilo“, izdvojila je.

Uvjerena je da će se sav novac iz fondova iskoristiti.

„Potrošit ćemo cijelu inicijalnu alokaciju“, rekla je.

„Za petrinjski potres već smo iz različitih javnih sustava potrošili 70%  alokacija za Fond solidarnosti, a još nismo sklopili niti prve ugovore. Angažiran je ogroman novac, dio kroz Fond solidarnosti, dio kroz državni proračun“, naglasila je.

Utjecaj pandemije na kulturnu industriju

Kultura je jedan od pandemijom najpogođenijih sektora, a Hrvatska je kulturu držala otvorenom, osim u 3-4 tjedna potpunog zatvaranja.

„To nije bilo lako ni organizacijski ni financijski. Kroz različite sustav potpore išli smo prema samostalnim umjetnicima, organizatorima kulturnih događanja. Cijelo vrijeme smo razmišljali da je bolje da se nešto radi, nego da se cijeli sektor zatvori“, rekla je.
Kazala je da druge zemlje koje su bile zatvorene imaju puno dublju krizu publike.

„Cijelo vrijeme smo balansirali u svim područjima između potrebe zaštite zdravlja i potrebe da se održi normalan život. Da su naši građani u većem postotku cijepili i broj umrlih bio bi manji.  Nije pandemija gotova, virus je među nama i on će za one koji nisu cijepljeni još dugo vremena biti opasnost“, poručila je.

Naglašava da je Hrvatska zadržala model visokih razina subvencije u svim područjima kulture, i to u kontinuitetu, bez obzira na to tko je na vlasti.

„Trudimo se reagirati brzo i ciljano, u dogovoru sa strukovnim udrugama i predstavnicima tih područja“, kazala je.

Novi zakon o kazalištu

„U završnoj smo fazi prije puštanja u javnu raspravu, a treba proći još jednu raspravu sa strukovnih udrugama. Velika je rasprava među onima koji su zaposleni i svih umjetnika koji su samostalni ili uopće nemaju reguliran angažman kojima je bilo značajno otežano pronalaženje angažmana u vrijeme pandemije. Tu se mora pronaći balans“, rekla je.

Novi zakon o jeziku?

Predlaže ga Matica hrvatska, a Obuljen Koržinek kaže da je razgovarala s predstavnicima Matice hrvatske koji su rekli da će izraditi i prezentirati prijedlog široj javnosti.

„Svi moramo raditi na tome da više njegujemo hrvatski jezik i promoviramo ispravno korištenje, osobito u javnom prostoru. Namjera je urediti korištenje hrvatskog jezika u javnom prostoru“, rekla je.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti

„Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je u sukobu s muzejem, ali i javnim interesom. Ovo što se dogodilo kada su ovrhom oduzeli sliku, nisam vjerovala da se tako nešto može dogoditi. U 90-im godinama kada se rješavalo društveno vlasništvo, oni koji su upravljali muzejem propustili su se upisati na zgradu muzeja koja je kupljena za muzej još 30-ih godina 20. stoljeća, a HAZU se upisao na tu zgradu. Muzej i HAZU-nikada nisu uredili ugovore, godinama sam pokušavala oko toga postići dogovor, jer mislim da to nije tema za javnost i sudske sporove. HAZU je, nažalost, odlučio ići tim putem, to je korak za osudu, kulturna sramota i nadam se da će biti razuma da se vrate za stol. Riječ je o jednom najvažnijih nacionalnih muzeja, a ta zgrada teško da će se moći obnoviti jer ne žele komunicirati s nama niti oko izrade projekta. Ova situacija nikome nije u interesu“, zaključila je.

Protiv je sudskih sporova i smatra da treba naći rješenje u dogovoru.

HAZU je u studenom 2021. od muzeja ovršio sliku Vlahe Bukovca "Mlada Patricijka".

Umjetnici iz Ukrajine

Rekla je da je prije dva tjedna održan videosastanak s kolegama u Ukrajini.

„Dali smo im veliki broj savjeta, konkretnih iz prakse za vrijeme Domovinskog rata u vezi zbrinjavanja umjetnina. Poslat ćemo kontingent pomoći, vatrogasnih aparata, kutija za evakuaciju, materijala za pakiranje. Priprema se projekt otkupa knjiga od ukrajinskih izdavača koje će se distribuirati u knjižnicama u Hrvatskoj. Pozvali smo kulturne institucije, knjižnice i muzeje da se otvore besplatno za izbjeglice, a umjetnike i stručnjake u području kulture iz Ukrajine potrudit ćemo se integrirati ih u tržište rada“, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti