Očuvanje oceana i mora jedan od ključnih prioriteta u kontekstu klimatskih promjena i zaštite okoliša

Premijer Andrej Plenković kazao je da će Hrvatska do 2030. zaštiti 30 posto morskog područja pod nacionalnom jurisdikcijom. Naveo je Jabučku kotlinu u središnjem dijelu Jadranskog mora, kao sjajan primjer najbolje prakse ograničenog ribolova i obnove ribljeg fonda, što može poslužiti kao inspiracija i za druge situacije na Mediteranu. Istaknuo je i da se na 40. godišnjicu Konvencije o pravu mora, mora napraviti maksimalan napor kako bi se zaključio sporazum o očuvanju bioraznolikosti iznad nacionalnih zakonodavnih okvira.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sastanku na vrhu pod nazivom "The One Planet Summit for the Ocean" u Brestu, u Francuskoj. Uz predsjednika Vlade bio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

U svom govoru, premijer Plenković je istaknuo da je Hrvatska, s gotovo 6000 kilometara obale, treća najduža obala Mediterana, nakon Grčke i Italije.

Naglasio je da je Hrvatska donijela niz zakona i odluka u svrhu zabrane korištenja laganih plastičnih vrećica, kao i određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, poput slamki, pribora za jelo, štapića za uši, posuda za hranu od ekspandiranog polistirena i proizvoda od oksorazgradive plastike.

"To je naš doprinos na nacionalnoj razini, koji premašuje ciljeve i obveze dogovorene na razini Europske unije", rekao je Plenković.  

Upozorio je da se reciklira samo 1 posto oceanskog plastičnog otpada. Kako bi zorno prikazao količinu plastike koja se baca u more i oceane, Plenković je naglasio da svake godine u more bacimo količinu plastike koja bi, ako se pretvori u plastičnu foliju za hranu, tri puta mogla pokriti cijelu Francusku, što je ocijenio neprihvatljivim i neodrživim. 

Kao netko tko dolazi iz pomorske zemlje, premijer Plenković smatra da treba nastaviti s dosadašnjim multilateralnim naporima u borbi protiv morskog otpada i onečišćenja plastikom, dodavši da Europska unija treba biti predvodnik u toj borbi kao što to sada čini Francuska tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a.

Spomenuo je velika očekivanja od Međunarodne pomorske organizacije te važnost jačanja međunarodnih pravnih instrumenata u okviru Ujedinjenih naroda. Istaknuo je i da se na 40. godišnjicu Konvencije o pravu mora, mora napraviti maksimalan napor kako bi se zaključio sporazum o očuvanju bioraznolikosti iznad nacionalnih zakonodavnih okvira.

Jabučka kotlina sjajan primjer najbolje prakse ograničenog ribolova

Premijer je kazao da će Hrvatska do 2030. zaštiti 30 posto morskog područja pod nacionalnom jurisdikcijom. Naveo je Jabučku kotlinu u središnjem dijelu Jadranskog mora, kao sjajan primjer najbolje prakse ograničenog ribolova i obnove ribljeg fonda, što može poslužiti kao inspiracija i za druge situacije na Mediteranu.  

"Po meni, sada je trenutak za djelovanje. Nema vremena za čekanje. Ocean je inspiracija i njegova zaštita je obveza lidera na nacionalnoj, međunarodnoj, regionalnoj i europskoj razini", poručio je Plenković. 

U izjavi za medije, premijer je izrazio zadovoljstvo sudjelovanjem na današnjem sastanku na vrhu, kazavši da mora i oceani čine 70 posto površine zemlje te je riječ o najvećem ekosustavu na svijetu.

Naglasio je da je zaštita oceana i mora jedan od ključnih prioriteta u kontekstu klimatskih promjena i zaštite okoliša.

Spomenuo je i da oceani apsorbiraju 93 posto globalnog zatopljenja.  

"Ako ne stavimo fokus na njihovu zaštitu, onda je jasno da će ta lančana reakcija na kraju ispostaviti cijenu čovječanstvu ", poručio je premijer.   

Upitan zašto je kao temu svog govora izabrao onečišćenje plastikom, Plenković je naglasio da je mnogo razloga za Hrvatsku kao pomorsku, jadransku, sredozemnu i turističku zemlju, s trećom najdužom obalom na Mediteranu.

Upozorio je da se plastika teško razgrađuje.

"Svaka plastika koja završi u Jadranu je negativna za staništa životinjskih i biljnih vrsta koje u njemu žive, a užasno je negativna i s aspekta čistoće Jadrana i privlačnosti Hrvatske kao turističke destinacije. Svatko od nas može dati jedan mali dio mozaika u zaštititi Jadrana", kazao je premijer, dodavši da se na ovakvim konferencijama vidi koliko je problem onečišćenja plastikom velik i u globalnim razmjerima.  

Važno je da se nastave razgovori u BiH

Predsjednik Vlade je na marginama summita razgovarao s brojnim kolegama o članstvu Hrvatske u Schengenu i eurozoni te o situaciji Rusija – Ukrajina, Rusija – zapad, kao i o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Kazao je da Charles Michel kao predsjednik Europskog vijeća ima puno razumijevanja za situaciju u Bosni i Hercegovini te bi se ta tema mogla raspraviti i na jednom od sastanaka šefova država i vlada.

Naglasio je važnim da se u međuvremenu nastave razgovori u BiH među političkim strankama, prije svega između hrvatskih i bošnjačkih.

"Dobro je da su ti razgovori održani jučer u Sarajevu i najavljeno je da će se i nastaviti, a mi ćemo s naše strane činiti sve da dođe do dogovora koji će, naravno, omogućiti pravedan izborni sustav", zaključio je predsjednik Vlade.

Susret s Charlesom Michelom

Premijer Plenković se u četvrtak navečer susreo Charlesom Michelom s kojim je razgovarao o članstvu Hrvatske u Schengenu i eurozoni, odgovoru na rast cijena energenata, kao i situaciji u Bosni i Hercegovini te važnosti izborne reforme.

"S Charlesom Michelom uoči #OneOceanSummit na kojem se zalažemo za bioraznolikost i borbu protiv onečišćenja oceana i mora. Razgovaramo i o članstvu Hrvatske u Schengenu i eurozoni, odgovoru na rast cijena energenata, kao i situaciji u Bosni i Hercegovini te važnosti izborne reforme", objavio je Plenković na Twitteru. 

Pisane vijesti