OECD još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa, članstvo će nas učiniti još boljom i kvalitetnijom zemljom

Premijer Plenković je istaknuo da pristupanje OECD-u za Hrvatsku dolazi u trenutku kada smo u potpunosti konsolidirali naš međunarodni položaj i stabilnost u smislu političke, ekonomske i financijske reputacije. "To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa, što kroz sustav različitih instrumenata konvencija i smjernica koje OECD ima, što kroz poboljšavanje svih segmenata funkcioniranja hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u Europskoj uniji, a koju ćemo članstvom u OECD-u učiniti još boljima“, rekao je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?" u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, na kojoj se obratio prisutnima.

Na početku je posebno pozdravio glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna i njegovo izaslanstvo te iskazao zahvalnost na njegovom posjetu dogovorenom kako bi hrvatskoj javnosti približili strukturu pristupnog procesa i u konačnici koristi hrvatskog članstva u OECD-u.

Istaknuo je da je OECD jedina preostala organizacija kojoj Hrvatska treba pristupiti te dodao da se u posljednja tri desetljeća vidi kako smo u smislu međunarodnog pozicioniranja ostvarivali velike strateške iskorake za zemlju i narod koji nisu bili subjekt međunarodnog prava do početka 90-tih godina.

„Sada smo tri desetljeća kasnije došli u fazu da nakon UN-a, OESS-a, Vijeća Europe, NATO-a, Europske unije, Schengena i eura na dnevni red dođe Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj“, kazao je Plenković.

Pristupanje u OECD u trenutku kada smo u potpunosti konsolidirali međunarodni položaj i stabilnost

Premijer je podsjetio da pristupanje OECD-u za Hrvatsku dolazi u trenutku kada smo u potpunosti konsolidirali naš međunarodni položaj, stabilnost u smislu političke, ekonomske i financijske reputacije te je de facto članstvo u OECD-u perfektuiranje hrvatskog funkcioniranja.

„To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa, što kroz sustav različitih instrumenata konvencija i smjernica koje OECD ima, što kroz poboljšavanje svih segmenata funkcioniranja hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u Europskoj uniji, a koju ćemo članstvom u OECD-u učiniti još boljima“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Dodao je kako je manje poznato da OECD služi kao neformalno tajništvo G7 i G20, a to su tijela koja Hrvatskoj nisu dostupna jer je premala da bi bila njihov dio.

U OECD-u dobit ćemo bolji uvid u zbivanja koja predvode ekonomski najmoćniji akteri na svijetu

„Kroz uključivanje u OECD dobit ćemo bolji uvid u zbivanja koja predvode najveći, najsnažniji i ekonomski najmoćniji akteri na svijetu i to je ono što također donosi članstvo u OECD-u“, zaključio je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska još prije 6 godina iskazala interes da postane članica, u prvim danima ove Vlade kada je dogovoreno da se intenzivno krene prema Schengenu, euru i OECD-u.

To su, rekao je, bili sustavni koraci koji su praktički trasirali put reformskih zahvata i jačanja međunarodnog položaja Hrvatske tada.

„Danas je Hrvatska s obje noge u dubljoj europskoj integraciji, i u Schengenu i euru, ušla je i u Europski stabilizacijski mehanizam i sa svojim ekonomskim i financijskim pokazateljima i pravnim sustavom spremni smo poduzeti reforme kako bi ostvarili i ovo članstvo“, istaknuo je.

Dodao je da je teško licitirati s preciznim kalendarom događanja, kada je riječ o članstvu, ali u svakom slučaju to će se dogoditi najranije 2025.

Ovi naši iskoraci, naglasio je Plenković, događaju se u vremenu kada je Hrvatska pokazala da ima snage, otpornosti, žilavosti, umijeća nositi se s velikim globalnim krizama koje su sve bile vanjskog i horizontalnog karaktera i bez unaprijed definiranog roka trajanja.

Dodao je da je Vlada u panedmiji Covida 19 i u energetskoj i prehrambenoj krizi, te u situaciji inflatornih pritisaka, dovedena u poziciju da državnim intervencionizmom pomaže i građanima i gospodarstvu.

Vladini paketi pomoći vrijedni 6,8 milijardi eura

Istaknuo je da je Hrvatska u zadnje tri godine imala pakete pomoći ukupno vrijedne 6,8 milijardi eura, čime smo, kazao je premijer, sačuvali socijalnu koheziju, pomogli najranjivijima u društvu, zadržali nezaposlenost, spriječili ugrozu egzistencije hrvatske obitelji, spriječili stečajeve hrvatskih poduzeća, omogućili privatnom sektoru da isplati plaće svojim radnicima u trenutcima kada sredstava nisu imali i da premoste to teško razdoblje. Dodao je da su pritom ostvareni zacrtani strateški ciljevi ulaska Hrvatske u Schengen i europodručje.

Premijer je ustvrdio i da su podaci o trendu smanjivanja stope inflacije također dobri i najavio da će Vlada idućega tjedna usvojiti dokumente koji će se odnositi na konvergenciju i stabilnost, te će sama revidirati prognoze za stopu rasta u 2023.  Kazao je da su glavnom tajniku OECD-a na jutrošnjem sastanku u Vladi rekli da će ta procjena biti blizu 2 posto.

Dodao je da prognoze o rastu hrvatskoga gospodarstva revidiraju sve međunarodne, financijske i ekonomske institucije i agencije, te će to sada napraviti i Vlada jer su, unatoč usporavanju globalne ekonomije, gospodarska situacija i trendovi bolji nego što su bila očekivanja prije nekoliko mjeseci.

"I na tom tragu, s mjerama koje smo poduzeli, globalnim okruženjem, čvrstom europskom integriranošću, sjajnim pokazateljima u prva tri i pol mjeseca o dolascima, noćenjima i prihodima u hrvatskom turističkom sektoru, s velikim pouzdanjem očekujemo solidniju godinu u gospodarskom i financijskom smislu", poručio je.

Snažna politička stabilnost važna i za članstvo u OECD-u

Za to je, naglasio je, temeljni preduvjet snažna politička stabilnost, kvalitetno funkcioniranje institucija i neovisnost pravosuđa. "Neovisnost pravosuđa, funkcioniranje pravne države i borba protiv korupcije jedni su od bitnijih stožernih političkih ciljeva i članstva u OECD-u", dodao je Plenković.

Posebno važnim je istaknuo i sustav koji će unaprijediti korporativno upravljanje u Hrvatskoj, osobito kad je riječ o tvrtkama u potpunosti ili djelomično u državnom vlasništvu. "I tu vidim istinsku dodanu vrijednost usvajanja standarda koji će postati i naši kada pristupimo OECD-u", poručio je.

Dogovorena je suradnja između OECD-a i Hrvatske kao mosta prema državama jugoistoka Europe, s kojima naša zemlja ima dobre odnose, kazao je premijer.  Dodao je da je cilj da se događaji koji će biti organizirani od strane OECD-a i hrvatskih institucija i vlasti organiziraju redovito, te da privuku i naše susjede kako bi se i oni postupno približili ovoj organizaciji.

Predsjednik Vlade je izrazio zadovoljstvo što je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Francuskoj ustanovljen tim koji se bavi OECD-om, kazavši da su svi resori maksimalno angažirani, te da će Hrvatski sabor, kroz posebno tijelo koje će se uspostaviti, pratiti proces pristupanja OECD-u.

OECD će Hrvatsku učiniti bolje uređenom i kvalitetnijom zemljom

Istaknuo je i važnost društvenog konsenzusa o velikim političkim ciljevima, te pozvao sve da pomognu ostvarenju ovog strateškog državnog cilja.

Naglasio je i da proces pristupanja OECD-u učiniti Hrvatsku bolje uređenom, kvalitetnijom i spremnijom za naše mlade i omogućit im da budu konkurentni na europskom i globalom tržištu rada, a naše gospodarstvo da prati trendove četvrte industrijske revolucije i drži korak s temama budućnosti, poput dekarbonizacije, digitalne transformacije i demografskih izazova. 

Na kraju, premijer je zahvalio organizatorima i poželio uspješnu panel raspravu o članstvu Hrvatske u OECD-u u kojoj sudjeluju ministar financija Marko Primorac, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, zamjenica direktorice Uprave za pravne poslove OECD-a Gita Kothari, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić i predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Burak Baykan.



 
 

Pisane vijesti