Otkrivena spomen-ploča u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku

  • Slika /Vijesti/2024/Srpanj/03_srpnja/VRH_4069.jpg

Spomen-ploča u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku svečano je otkrivena danas u dvorištu Matice hrvatske, a predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanosti je istaknuo kako je uvjeren da će provedba ovog zakona doprinijeti jačanju hrvatskoga identiteta. Podsjetio je, također, na povijesnu ulogu i doprinos Matice hrvatske poručivši kako je ta institucija bila i ostala svijest i savjest hrvatskoga naroda te njegova kulturna i moralna vertikala.

Spomen-ploču je otkrio ugledni hrvatski pravni stručnjak u mirovini Mirjan Damaška, a njezinu su otkrivanju nazočili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs te mnogi uglednici hrvatskoga društva.

U prigodnom obraćanju premijer Plenković je istaknuo kako je Matica hrvatska promicatelj identiteta hrvatskoga naroda, stoga je od svojih početaka ugrađena u njegovu intelektualnu i moralnu povijest.

Matica hrvatska je svijest i savjest hrvatskoga naroda

Matica hrvatska, istaknuo je, bila je i ostala svijest i savjest hrvatskoga naroda te njegova kulturna i moralna vertikala. 

Predsjednici Matice hrvatske, njih 26, ugledni su i produktivni članovi hrvatskoga društva, napomenuo je, i dodao kako su brojni od njih ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i politici, i općenito u izgradnji hrvatske države, uz poruku kako su sudbina Matice i sudbina Hrvatske neraskidivo isprepleteni.

Zahvalio je vodstvu Matice hrvatske i matičarima na poticaju za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.

„Mi smo u dijalogu od srca prihvatili Matičinu inicijativu i međusobno se u dijalogu usuglasili prije nego što je završnu inačicu prihvatio Hrvatski sabor“, rekao je premijer.

Šteta što postoje zastupnici u Hrvatskom saboru koji nisu dignuli ruku za ovaj zakon

Zaključio je kako je šteta i sramota što je samo 95 zastupnika u Hrvatskom saboru dignulo ruku za ovako važan zakon za hrvatski narod.

Šteta je da postoje zastupnici u Hrvatskom saboru, i nisu zastupnici manjina, koji nisu dignuli ruku za ovaj zakon, rekao je, i dodao kako su nasuprot njima manjinski zastupnici glasovali za ovaj zakon.

Naglasio je kako je to slika hrvatskoga društva te onima koji su to propustili poručio neka to nose na svojoj savjesti.

Neki od njih danas možda više i nisu u Hrvatskom saboru, napomenuo je, a nekima su draže deklaracije o regionalnim jezicima nego Zakon o hrvatskom jeziku.

Riješili smo sve strateške i nacionalne zadaće hrvatskoga naroda, imamo svoju državu, njezine institucije, zaokružen teritorijalni integritet i nikad snažnije međunarodno pozicioniranu zemlju, rekao je Plenković, ističući da iz te pozicije moramo gledati kako tko gleda na ova važna identitetska pitanja.

Smatra kako se stvari uvijek mogu popraviti, stoga donošenje Zakona o hrvatskom jeziku i otkrivanje ove ploče mogu potaknuti na drukčija promišljanja.

Podsjetio je kako je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju 2013. napravila veliki iskorak za hrvatski jezik jer je on postao službeni jezik Europske unije, čime je dobio svoju neprijepornu afirmaciju, a ta činjenica je posebno važna za hrvatski identitet, hrvatski narod i hrvatsku kulturu te u konačnici za našu samosvijest.

U tom kontekstu, premijer je izrazio uvjerenje kako će provedba Zakona o hrvatskom jeziku biti doprinos jačanju hrvatskoga identiteta.

Izvor: HINA/Vlada

Pisane vijesti