Plenković: Brzom i odlučnom zajedničkom akcijom moramo zaštititi oceane kako bismo spasili čovječanstvo i planet

"Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban. Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava. I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti. Hrvatska je spremna, bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni, poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati. Neka ocean diše kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha", poručio je premijer Plenković danas na 3. Konferenciji Ujedinih naroda o oceanima.

Konferencija se održava u Nici, a predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na plenarnoj sjednici na temu "Neka ocean diše - kako bi čovječanstvo moglo napredovati". Uz predsjednika Vlade je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
 
U svom govoru tom prigodom premijer Plenković istaknuo je da se radi o ključnom trenutku za budućnost naših oceana.
 
"U Lisabonu 2022. godine ponovno smo potvrdili našu zajedničku odgovornost i cilj: zaštititi morski okoliš u interesu i čovječanstva i planeta.
 
Danas se nismo okupili samo kako bismo procijenili naš napredak. Ovdje smo kako bismo pojačali našu predanost - djelovali sa svrhom i hitno.
 
Ovdje smo kako bismo otvorili pluća našeg planeta - pustili ocean da diše, kako bi život na Zemlji mogao nastaviti napredovati.  
 
Oceani u krizi - Planet koji se bori za dah
 
Naši oceani su pod opsadom višestrukih, isprepletenih prijetnji: klimatskih promjena, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i gubitka bioraznolikosti. Ostaju bez zraka.  
 
Morski ekosustavi propadaju. Vode postaju sve kiselije. Riblji fond je u opadanju.
 
Posljedice su dalekosežne: poremećeni hranidbeni lanci, povećana ranjivost obale, ekonomska nestabilnost i slabljenje ključne uloge oceana u regulaciji klime.
 
Za Hrvatsku ovo nije daleka briga, to je životna stvarnost.
 
Smještena u srcu Jadrana, s više od 1200 otoka i jednom od najrazvedenijih obala na Mediteranu, hrvatski je identitet isprepleten s morem.
 
Ono je naša prirodna baština, naš gospodarski motor, naša kulturna duša.
 
Mi smo čuvari Jadrana, svjedoci ne samo njegove trajne ljepote, već i njegove rastuće krhkosti.
 
Tijekom protekla tri desetljeća, naši oceani apsorbirali su toplinu ekvivalentnu pet do šest bombi na Hirošimu - svake sekunde.
 
Ova ogromna akumulacija topline, iako uglavnom nevidljiva, remeti oceanske struje, desetkuje ekosustave i gura klimatski sustav prema nestabilnosti.
 
Ali more nije bezdan. Njegova ravnoteža je nestabilna. Njegova otpornost je konačna. I došlo je vrijeme da mu se ponovno dopusti disanje.
 
Zaštićena morska područja - stvaranje prostora za povratak života
 
Danas s ponosom objavljujem da je Hrvatska povećala svoja zaštićena morska područja s 12% na 32% svog pomorskog prostora.
 
No, samo označavanje nije dovoljno.
 
Prava zaštita mora biti dinamična, prilagodljiva i utemeljena na otpornosti.
 
U tu svrhu pripremamo nacionalni plan obnove prirode, usmjeren na rehabilitaciju degradiranih morskih ekosustava.
 
Razmotrimo kotlinu Jabuka/Pomo u središnjem Jadranu: u manje od desetljeća, odgovorno upravljanje omogućilo je oporavak ribljih stokova. To je živi dokaz da se, kada mu se da prostor i vrijeme, ocean može oporaviti.
 
Plavi rast - Gospodarstvo u skladu s ekologijom
 
Održivost je u središtu hrvatskog razvojnog modela.
 
Rangirana na osmom mjestu u svijetu među 193 zemlje u provedbi Ciljeva održivog razvoja, Hrvatska pokazuje da zeleni i plavi rast nisu samo kompatibilni — oni se međusobno osnažuju.
 
Naš BDP porastao je za 3,6% dok smo istovremeno smanjili naš ekološki otisak.
 
Usklađivanjem našeg gospodarskog pulsa s ritmom oceana gradimo budućnost u kojoj prosperitet i planetarno zdravlje napreduju zajedno.
 
Ribarstvo - Hranjenje bez iscrpljivanja
 
Ribarstvo je temelj hrvatskog gospodarstva, osobito za naše male obalne zajednice. Ali morski resursi nisu neograničeni.
 
Zalažemo se za robusno, znanstveno utemeljeno upravljanje, pravednu regulaciju i snažnu podršku malim ribarima - često najranjivijima, ali i najvažnijim akterima.
 
Hrvatska je angažirana članica regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i žestoki protivnik nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova - u skladu s prioritetima EU-a i nacionalnim prioritetima.
 
Također smo podržali Preporuku OECD-a za ukidanje štetnih subvencija koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu.
 
Pomorsko prostorno planiranje - Davanje prostora moru
 
Hrvatska modernizira svoje pomorsko prostorno planiranje putem pristupa temeljenog na ekosustavu, potkrijepljenog digitalnim tehnologijama i ažuriranim pravnim okvirom.
 
Zalažemo se za održivi obalni turizam, potičući posjetitelje i tvrtke da smanje svoj utjecaj na okoliš.
 
Također unapređujemo obnovljive izvore energije na moru i dekarbonizaciju pomorskog prometa, osiguravajući da ocean postane središnji dio klimatskog rješenja.
 
Pomorska sigurnost - Zaštita krhke arterije
 
Svake godine više od 70 milijuna tona opasnih materijala prođe kroz Jadransko more.
 
Jedan jedini incident mogao bi imati razorne ljudske i ekološke posljedice.
 
Zato Hrvatska, u partnerstvu sa susjedima, razvija transnacionalnu mrežu pomorske sigurnosti - uključujući novu rezoluciju IMO-a i obvezni sustav prijavljivanja plovila u jadransko-jonskoj regiji.
 
Pomorska sigurnost nije opcionalna. Ona je ključna.
 
Zagađenje plastikom - Odčepljenje arterija oceana
 
Plastični otpad guši krvožilni sustav oceana. Od mikroplastike do plutajućeg otpada, gušimo more.
 
Zato podržavamo usvajanje smjelog, pravno obvezujućeg globalnog ugovora na sljedećoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora - onog koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike, od proizvodnje do odlaganja.
 
Samo odčepljenjem arterija oceana možemo mu vratiti sposobnost disanja.
 
Zajednički odgovor za zajednički resurs
 
Suočeni s trostrukom planetarnom krizom - klimom, onečišćenjem i bioraznolikošću - nacionalni napori moraju biti popraćeni ambicioznom multilateralnom suradnjom.
 
Ugovor o otvorenom moru - Sporazum o bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ) . predstavlja povijesnu priliku za zaštitu otvorenog mora, pravih pluća našeg planeta.
 
Hrvatska je igrala aktivnu ulogu u pregovorima i snažno se zalaže za brzo stupanje ugovora na snagu.
 
Završili smo proces ratifikacije i danas ćemo predati instrument o ratifikaciji.
 
Čestitamo Europskoj komisiji i našim kolegama iz država članica EU-a na Europskom paktu o oceanima, koji Uniju pozicionira kao globalnog lidera u održivom upravljanju oceanima.
 
Ali ovo vodstvo mora potaknuti globalni pokret, jer ocean ne poznaje granice pa ne bi trebali ni naši napori.

 
 
Neka ocean diše
 
Dame i gospodo,
 
Mi ne posjedujemo ocean. Ovisimo o njemu.
 
Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban.
 
Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava.
 
I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti.
 
Hrvatska je spremna - bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni - poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati.
 
Neka ocean diše - kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha."
 
Europski pakt o oceanima nova prilika za očuvanje oceana i mora
 
Nakon plenarne sjednice predsjednik Vlade sudjelovao je na predstavljanju Europskog pakta o oceanima.
 
U svojoj je intervenciji naglasio da taj Pakt predstavlja nužan korak u pružanju sveobuhvatnog okvira za koordiniranu akciju svih sektora i razina vlasti.
 
"Vjerujem da će taj strateški okvir pružiti novu priliku za očuvanje oceana i mora, osobito unutar Europske unije", kazao je.         
 
Naveo je da je jedan od najvažnijih zadataka našeg vremena graditi održivu plavu ekonomiju te dodao da taj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 140 tisuća ljudi i prihodi više od 3 milijarde eura bruto dodane vrijednosti.
 
Izdvojio je prvo hrvatsko autonomno plovilo Faust V., nazvano prema hrvatskom izumitelju Faustu Vrančiću, pionira budućnosti pomorskih inovacija, koje kombinira umjetnu inteligenciju, ekološku održivost i naprednu digitalizaciju kako bi odgovorilo na ključne okolišne izazove.
 
Spremni smo nastaviti zajednički raditi s europskim i globalnim partnerima, znanstvenom zajednicom, privatnim sektorom i civilnim društvom  na ovom transformativnom putu kako bismo osigurali inovativno financiranje i dijeljenje tehnologije.
 
Naveo je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja s posebnim zakonodavnim okvirom posvećenom razvoju otoka.

    
 
Inicijativa triju mora i EU Med-9 važne za daljnja ulaganja u naša obalna područja
 
U izjavi za medije premijer Plenković kazao je kako su današnji paneli i glavna konferencija bili prigoda da podsjete na hrvatsku jadransku i mediteransku orijentaciju te naše napore u zaštiti mokrog okoliša, očuvanju bioraznolikosti, ulaganju u hrvatske luke i otoke.
 
Podsjetio je da Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, a dogodine će preuzeti predsjedanje Inicijativom EU Med-9.
 
"Naši ciljevi su da osnažimo našu jadransku, pomorsku i ribarsku orijentaciju i mislim da će Europski pakt za oceane, koji je danas predstavljen, biti prilika da kroz takav strateški okvir više ulažemo u naša obalna područja", poručio je. 
 
Takvi europski i međunarodni okviri itekako povoljni za stvaranje još boljeg ozračja za razvoj gospodarstva orijentiranog na more, koje daje ogroman doprinos hrvatskom BDP-u.
 
Vlada je u zadnja tri mandata uložila 3 milijarde eura u razvoj otoka, podsjetio je premijer Plenković i dodao da je otocima prilagođen Instrument Kohezijske politike tako da su izdvojena posebna sredstva za otoke i sedam obalnih županije, povrh drugih instrumenata.
 
Na taj ćemo način omogućiti i bolju povezanost i bolji ekonomski razvoj otoka, dodao je. 



Pisane vijesti