Plenković: Cilj reforme sustava socijalne skrbi je učinkovit i pravedan sustav koji stavlja u fokus korisnike

Premijer Plenković najavio je danas, otvarajući sjednicu Vlade, paket od sedam zakona vezanih uz reformu sustava socijalne skrbi.  Cilj je imati učinkovit i pravedan sustav socijalne skrbi koji stavlja u fokus korisnike. Paket uključuje Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon u udomiteljstvu te pet zakona za regulirane profesije. Temeljem ovih zakona izdvajanja za sustav socijalne skrbi u proračunu za 2022. godinu, u odnosu na ona u 2021., povećat će se za 500 milijuna kuna.

Na početku današnje, 95. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
 
Osvrnuo se na posjet Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ranije ovoga tjedna.
 
U Splitu su posjetili KBC gdje su izrazili potporu i zahvalnost svim zdravstvenim djelatnicima na naporima koje poduzimaju tijekom pandemije koronavirusa, s obzirom da se u Dalmaciji bilježi intenzivna dinamika Covida-19, a sa županom i gradonačelnikom razgovarali su o brojnim projektima, osobito u području prometne infrastrukture, regionalnoga razvoja, očuvanja radnih mjesta i korištenja europskih fondova.
 
O istim je temama bilo riječi i u Dubrovniku, dodao je premijer Plenković, a posjet toj županiji obilježio je obilazak radova na Pelješkome mostu, koji bi trebao biti završen u sljedećih 15-ak dana.
 
"Taj veliki, strateški, suverenistički projekt povezivanja hrvatskog teritorija je konačno pred samim krajem. Ove ćemo sezone moći koristiti Pelješki most i pristupne ceste i na taj način cijela Hrvatska postaje auto-destinacija što je dobro i za turizam i za gospodarstvo", kazao je premijer Plenković.
 
Želimo da BiH dobro funkcionira i da su Hrvati ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda
 
Tijekom boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade sastao se s Bakirom Izetbegovićem, s kojim je razgovarao o situaciji u Bosni i Hercegovini, suradnji Hrvatske s tom zemljom, pripremi zajedničke sjednice Vlade te o razgovorima koji će uslijediti u vezi izmjena izbornoga zakona te osiguravanja ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
 
"To je čitavo vrijeme politika i pozicija naše Vlade, ključan element za normalno i učinkovito funkcioniranje Bosne i Hercegovine. To smo raspravili i u svjetlu ovih događanja u Banja Luci. Vrlo jasno sam stavio do znanja poziciju Hrvatske da smo protiv bilo kakvih separatističkih i secesionističkih tendencija u Bosni i Hercegovini te želimo s njom surađivati kao sa susjednom, suverenom državom koja dobro funkcionira i u kojoj su Hrvati ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda", poručio je.
 
Premijer Plenković posjetio je i Novsku te kazao da se u tom gradu prepoznaje digitalna tranzicija i trendovi četvrte industrijske revolucije. Veliki iskoraci u obrazovnom sustavu, gaming industriji, poduzetničkom inkubatoru i budućem kampusu daje se novo ruho industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji, dodao je. Podsjetio je i da je prije nekoliko dana predstavljen program obnove i revitalizacije te županije.
 
Vodit ćemo brigu da se rast cijena energenata ne odrazi na standard naših građana
 
Osvrnuo se i na jednu od vodećih tema u svijetu i Europi – rast cijena energenata. Prosječan rast cijene struje u studenome prošle godine na razini Europske unije iznosio je 27 posto, a cijene plina za kućanstva prosječno 40 posto, izvijestio je premijer Plenković.
 
"Hrvatska je tu iznimka, to se nije dogodilo za naša kućanstva. Poduzeli smo i mjere kojima smo bili ograničili cijenu goriva, ali i druge mehanizme kako porast cijena koji je prisutan na europskoj razini ne bi doživio svoju refleksiju u Hrvatskoj", istaknuo je.
 
Naglasio je da do kraja sezone grijanja, odnosno do 1. travnja, neće doći do porasta cijena struje i plina.
 
No, upozorio je da trenutno stanje na tržištu struje i plina nije povoljno, a Vlada analizira stanje i gleda koje će mjere poduzimati kako bi prevenirala drastične cjenovne skokove.
 
"Koristit ćemo sve alate. Želimo održati makroekonomsku stabilnost. Razgovaramo i o mogućnosti smanjenja stope PDV-a i vodit ćemo brigu da nam se, nakon što smo u Covid krizi zaštitili standard građana, sačuvali radna mjesta i spriječili kolaps ekonomije, zbog rasta cijene energenata ovo ne reflektira na životni standard naših građana", poručio je.
 
Najveći tjedni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj
 
Govoreći o pandemiji koronavirusa i trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, kazao je da je vidljivo kako se ona ne smiruje od kada se omikron širi sve brže.
 
Dodao je da od 3 milijuna novih slučajeva u svijetu svakoga dana, polovica otpada na Europu, a Svjetska zdravstvena organizacija je prognozirala da bi u sljedeća dva mjeseca omikron mogao zaraziti pola europskoga stanovništva, ako se ovako nastavi širiti.
 
"Premda je omikron zarazniji, čini se da on ipak izaziva blaže simptome. Međutim, smrtnost od virusa, generalno gledano, i dalje ostaje visoka, a osobito tamo gdje se brzo širi, a procijepljenost nije dovoljna", kazao je.
 
Istaknuo je da je u Hrvatskoj u proteklih sedam dana više od 48.600 slučajeva zaraze, što je najveći tjedni broj od kad epidemija traje i duplo više nego tjedan ranije.
 
Danas je broj preminulih od ili sa Covidom u Hrvatskoj premašio prag od 13 tisuća ljudi, dok se dnevni ritam cijepljenja usporava, upozorio je.
 
To je usporavanje procesa cijepljenja ilustrirao sljedećim primjerom. Od početka ožujka do kraja lipnja cijepljeno je milijun i 140 tisuća osoba, a od tada do danas nešto manje od milijun osoba prvom dozom.
 
Rezervu dijela građana prema cijepljenju ocijenio je štetnom za njih same, pogotovo one koji su se zarazili.
 
"Stoga inzistiramo na glavnoj poruci svo ovo vrijeme, a to je cijepljenje, odnosno kod onih koji su se cijepili booster doza uz pridržavanje epidemioloških mjera", poručio je i pozvao još jednom građane da poklone povjerenje znanosti i struci i da se cijepe.
 
Paket reforme sustava socijalne skrbi
 
Najavio je da će se na današnjoj sjednici Vlade usvojiti paket reforme sustava socijalne skrbi, koji će se zatim uputiti Hrvatskome saboru u drugo čitanje.
 
"Cilj je imati učinkovit i pravedan sustav socijalne skrbi koji stavlja u fokus korisnike. Paket uključuje i Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon u udomiteljstvu te pet zakona za regulirane profesije. Unaprijeđena je i organizacija i koordinacija sustava osnivanjem Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskoga centra. Organizacijom i strukturnim promjenama centara za socijalnu skrb i odvajanjem Obiteljskoga centra kao samostalne ustanove radi provođenja aktivnosti i programa usmjerenih na preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za djecu, mlade i obitelj želimo poboljšati i obuhvat i adekvatnost korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne uključenosti", kazao je predsjednik Vlade.
 
Istaknuo je da je sve to provedba Programa Vlade, u kojoj je jasno vidljiv cilj, kao i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, jačati socijalnu politiku i društvenu solidarnost prema najugroženijima u društvu.
 
Podsjetio je da je Vlada u prosincu donijela Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
 
"Želimo hrvatsko društvo učiniti osjetljivim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom", dodao je.
 
U tu svrhu, ovaj paket, osobito konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, ide s ciljem nediskriminiranja osoba s invaliditetom. Predlaže se ukidanje cenzusa u visini od 4000 kuna s ciljem pravednijeg osiguravanja materijalnoga prava odnosno osobne invalidnine.
 
Visina naknade za osobe s invaliditetom povećava se s 1500 na 1750 kuna, a ujedno se predlaže i povećanje niza naknada, poput zajamčene minimalne naknade s 800 na 1000 kuna, naknade za osobne potrebe te osobnu invalidninu.
 
Sve je to, dodao je premijer, napravljeno u dijalogu u procesu javnog savjetovanja, ali i izravnom s različitim udrugama osoba s invaliditetom.
 
Temeljem ovih zakona izdvajanja u proračunu za 2022. godinu, u odnosu na ona u 2021., povećat će se za 500 milijuna kuna.
 
Na kraju je istaknuo da se ovih dana obilježavaju važni datumi za hrvatsku povijest – 30. obljetnica međunarodnog priznanja i 24. obljetnica mirne reintegracije Podunavlja.

Pisane vijesti