Rozhovor týdne: Navzdory krizi má Chorvatsko dvouciferný růst a pracovní místa jsou zachována

Elektronickí občané

Govoreći općenito o procesu obnove nakon potresa u Zagrebu i na Banovini, premijer je  podsjetio da je Vlada na raspolaganju imala dvije opcije.
 
Naime, instrument Europske unije koji joj je bio na raspolaganju, a to je Fond solidarnosti, u načelu je zamišljen je tako da nakon katastrofe pomogne za prvu ruku, kazao je premijer, da se malo počisti, infrastruktura dovede u red i stvari dovedu u prijašnje stanje.
 
Međutim, tadašnja politička odluka Vlade bila je drugi put, pojasniti Europskoj komisiji da vraćanje u prijašnje stanje nije opcija, jer bi eventualni novi potresi ponovno rezultirali ponovnim velikim štetama ili čak i rušenjem zgrada.
 
Odabir Vlade da ide u konstrukcijsku obnovu sa suvremenim protupotresnim standardima nužno je značio dulji period obnove, jer je javnost očekivala da će se ogromne štete koje je nanio razoran potres u kratkom vremenu riješiti, što je bilo i nerealno i nemoguće.
 
Podsjetio je na svoje riječi iz 2020. da 10 sekundi potresa znači 10 godina obnove, što će tako otprilike i biti.
 
Za obnovu Zagreba potrošeno više od 2 milijarde, a za obnovu Banovine 1,5 milijardi eura
 
Naglasio je da je Vlada u potpunosti prilagodila našim posebnim potrebama Instrument Iduće generacije tj. Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je u načelu zamišljen kao potpora državama za ekonomski oporavak nakon najveće pandemije u zadnjih 100 godina.
 
Od tih 10,5 milijardi eura koji su iz tog Instrumenta na raspolaganju Hrvatskoj, za obnovu od potresa, zgradarstvo i energetsku učinkovitost izdvojena je petina, odnosno dvije milijarde eura, jer nam je trebao dodatni novac, uz sredstva iz Fonda solidarnosti, za obnovu Zagreba i Banovine.
 
Kad se ta sredstva zbroje, tu su tri milijarde eura, kazao je premijer i dodao da je do danas na obnovu Zagreba potrošeno više od dvije milijarde eura, a na obnovu Banovine milijardu i 500 milijuna eura.
 
Daljnja ulaganja, kazao je, dok se proces obnove ne završi pretežno će biti financirana sredstvima iz državnog proračuna i nekim drugim međunarodnim financijskim izvorima.
 
Rezultat će biti potpuno nove zgrade, kao dakle potpuno renovirana zdravstvena i obrazovna infrastruktura glavnoga grada.
 
Vladin pristup bio je ne samo svrhovito potrošiti novac za obnovu Zagreba i Banovine, nego da zgrade kad se obnove budu funkcionalne, čvrste, korisne i lijepe za sve one koji će u njima boraviti i raditi.
 
Zato je taj napor trajao malo duže, međutim koristi takvog pristupa bit će višestruke kroz desetljeća, poručio je premijer Plenković.
 
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Pisane vijesti