Plenković: Članstvo u Schegenskom prostoru dodatna je legitimacija i referenca Hrvatske

Uz članstvo u europodručju, članstvo u Schengenskom prostoru je realizacija jednoga od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju. Na njima smo radili predano nekoliko godina, od 2016. godine, i unatoč brojnim i zahtjevnim kriterijima koji su bili postavljeni pred nas, kao i različitim krizama kroz koje smo prolazili u ovome razdoblju, ispunili smo sve te zahtjevne reformske napore, naglasio je danas premijer Andrej Plenković. Prva smo zemlja koja će ući i u Schengenski prostor i u europodručje istoga dana – 1. siječnja 2023. – koji će ostati zaista taj transformativni trenutak s najkonkretnijim, opipljivim efektima na naše građane i gospodarstvo, poručio je.

Uoči pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru, 1. siječnja 2023., predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas sastankom Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti s ciljem pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru.
 
Tom je prigodom istaknuo kako je cilj ovoga sastanka otvorenog za javnost rezimirati sve postignuto i pripremiti se za sve promjene koje nastupaju ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor.
 
"Uz članstvo u europodručju, članstvo u Schengenskom prostoru je realizacija jednoga od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju. Na njima smo radili predano nekoliko godina, od 2016. godine, i unatoč brojnim i zahtjevnim kriterijima koji su bili postavljeni pred nas, kao i različitim krizama kroz koje smo prolazili u ovome razdoblju ispunili smo sve te zahtjevne reformske napore", naglasio je.
 
U tom procesu, dodao je, odrađen je i važan posao pridobivanja suglasnosti svih država članica, pozitivne ocjene Europske komisije te gotovo plebiscitarne podrške u Europskom parlamentu.
 
Interes hrvatske javnosti i hrvatskih poduzetnika za Schengenski prostor je velik, kazao je predsjednik Vlade, s obzirom na prednosti koje to članstvo donosi Hrvatskoj zbog sasvim novog režima prolaska granica bez čekanja i troškova.
 
Prednosti članstva u Schengenskom prostoru za hrvatske građane i gospodarstvo
 
Hrvatska je turistička zemlja i to pretežito auto-destinacija pa će Schengenski prostor značiti puno jednostavniji, lakši i brzi dolazak turista što će se osjetiti i povećanju dolazaka i noćenja pa onda i prihoda od turizma u godinama koje dolaze.
 
Članstvo Hrvatske u europodručju i u Schengenskom prostoru je dobra poruka i za Europsku uniju, smatra predsjednik Vlade.
 
"Ulazimo zreli, nakon deset godina članstva u Europskoj uniji, nakon temeljitih priprema i u jednu i u drugu dublju integraciju i na taj način pokazujemo transformativnu snagu članstva u Europskoj unije i njegovu privlačnost", pojasnio je istaknuvši kako taj proces nije bio nimalo jednostavan nego je zahtijevao ispunjavanje niza kriterija, među kojima je ključno pitanje zaštita vanjske granice.
 
Režimi na granicama i u cestovnom, željezničkom i lučkom prometu mijenjaju se od 1. siječnja, a na zračnim lukama od 26. ožujka, dodao je premijer Plenković, govoreći o znatno olakšanom kretanju ljudi i roba unutar Schengenskog prostora.
 
Hrvatska će čuvati više od 1.300 kilometara vanjske schengenske granice
 
No, uz olakšano kretanje, članstvo u Schengnenskom prostoru dodatna je legitimacija i referenca te poticaj stranim ulagačima u Hrvatskoj, a rezultirat će i većom konkurentnošću hrvatskoga gospodarstva.
 
Ujedno vanjska hrvatska granica postaje i vanjska granica Europske unije, po najvišim standardima, na čemu se najviše radilo proteklih godina, a Hrvatska će čuvati više od 1.300 kilometara vanjske schengenske granice.
 
Premijer Plenković u tom je kontekstu podsjetio da hrvatska Vlada nikada nije odabrala graditi barijere, zidove, a kamoli bodljikave žice na granici, osobito zbog prijateljskog i partnerskog odnosa prema Bosni i Hercegovini.
 
"Dapače, želimo da se tijesnom i otvorenom policijskom suradnjom učine maksimalni napori na sprječavanju nezakonitih migracija, ali ne želimo da Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu dijeli bilo kakva ograda", poručio je.
 
Od 1. siječnja ukida se ukupno 73 granična prijelaza
 
Najavio je da će Vlada sutra na svojoj sjednici donijeti Uredbu o graničnim prijelazima i Uredbu o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za učinkovito i sigurno obavljanje granične kontrole.
 
Pojasnio je da se radi o provedbenim uredbama dvaju zakona – Zakona o nadzoru državne granice i Zakonu o strancima, koje je Hrvatski sabor usvojio prije nekoliko dana.
 
S 1. siječnja ukinut će se ukupno 73 granična prijelaza, najavio je premijer Plenković, što će se obilježiti na prigodan način već u ponoć na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom.
 
Zahvalio je svim resorima i ministrima koji su radili na ispunjavanju kriterija za članstvo u Schengenskom prostoru.
 
Podsjetio je da su druge dvije zemlje koje također žele članstvo u Schengenskom prostoru, Bugarska i Rumunjska, u Europskoj uniji od 1. siječnja 2007., a od 2009. u procesu su u pristupanju Schengneu, no nažalost nije bilo konsenzusa za tu odluku.
 
Zahtjevan proces koji je iziskivao puno truda i rada
 
Taj primjer, naglasio je, dodatno potvrđuje koliko je taj cijeli proces bio zahtjevan i koliko je truda i rada uloženo da se on realizira.
 
Vjeruje, dodao je, da će se vrlo brzo steći uvjeti da se takve odluke donesu i za Rumunjsku i za Bugarsku te najavio da će ih Hrvatska u tome podržati.
 
"Ovo je veliki uspjeh hrvatske Vlade i svih aktera koji su tome doprinijeli. Hvala i onima koji su prije nas započeli taj proces", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši kako je sva ozbiljna aktivnost započela 2016. godine.
 
"Prva smo zemlja koja će ući i u Schengenski prostor i u europodručje istoga dana – 1. siječnja 2023. – koji će ostati zaista taj transformativni trenutak s najkonkretnijim, opipljivim efektima na naše građane i gospodarstvo", zaključio je premijer Plenković. 

Pisane vijesti