Plenković: Držat ćemo Hrvatsku na pravoj strani povijesti

Poručio je oporbi da odluči je li za Europsku uniju, NATO, zdrav razum i istinu ili će slijediti lažni narativ da vojnici idu u Ukrajinu i ulaze u rat s Rusijom. „Mi ćemo držati Hrvatsku i dalje na pravoj strani povijesti, morala, principa, međunarodnog prava i konzistentne vanjske politike, a ovi koji to neće moraju preuzeti odgovornost za rušenje međunarodne reputacije Hrvatske“, zaključio je.

Otvarajući današnju, 32. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno se osvrnuo na predstavljanje Godišnjeg izvješća o radu Vlade u prvoj godini trećeg mandata u Hrvatskom saboru.

Kazao je da je to bila prigoda da se hrvatskoj javnosti, a i zastupnicama i zastupnicima predstave glavni naglasci Vladinih postignuća u godini koja je bila izborna, i kako je rekao, u kojoj su po treći put obnovili povjerenje hrvatskih građana i s partnerima oformili novu parlamentarnu većinu i formirali novu vladu.

Rast plaća i mirovina, rekordni broj zaposlenih i najmanja nezaposlenost ikada

Podsjetio je da je Vlada u vremenima krize koja je iza nas očuvala socijalnu koheziju, očuvala radna mjesta i osnažila gospodarstvo. Uz pakete pomoći vrijedne 8 milijardi eura omogućila je ostvarenje hrvatskih strateških ciljeva i prioriteta, a najvažniji element su bili rast prosječne plaće u mandatima ove Vlade za 76 posto, od 749 eura 2016. godine do 1315 eura danas.

Naveo je da su prosječne sveukupne mirovine narasle 75 posto, s 355 eura na 620, očekivani rast BDP-a je u ovoj godini 3,6 posto, a dvije međunarodne agencije dale su Hrvatskoj kreditni rejting A-.

Nadalje, podsjetio je da danas imamo rekordnih 1,750 milijuna osiguranika, što je najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj ikad, najnižu zaposlenost, od 4,4 posto te istaknuo da od početka prvog mandata ove Vlade imamo 308 tisuća više zaposlenih.

Isto tako, podsjetio je na uspješna izdanja trezorskih zapisa i obveznica, gdje su hrvatski građani poklonili povjerenje Vladi ulažući svoju štednju u državne vrijednosnice i na taj način potvrdivši smjer ekonomske i fiskalne politike.

Čak 2,7 milijardi eura uloženo u obrazovni sustav

Što se tiče demografske politike, premijer je istaknuo da je roditeljska naknada utrostručena, sa 353 na 995 eura, da je Vlada uložila 2,7 milijardi eura u obrazovni sustav, od dječjih vrtića, preko škola, gimnazija, strukovnih škola do visokog obrazovanja i sportskih dvorana.

Plenković je podsjetio da je Vlada u krizi zaštitila najranjivije skupine, omogućila rast plaća u državnom i javnom sektoru, a uskoro će predstaviti nacionalnu stambenu politiku s ciljem priuštivog stanovanja.

Naglasio je da Vlada želi model upravljanja Hrvatskom na višerazinski način, od lokalnih, regionalnih, tj, područnih razina pa do središnjih, zajedno s korištenjem svih pogodnosti koje imamo s položajem u Europskoj uniji i Schengenu i eurom, s naglaskom na budućnost, djecu, mlade te digitalizaciju, dekarbonizaciju i demografsku revitalizaciju.

Nova povećanja minimalne i prosječne plaće, te mirovina

Najavio je i nove aktivnosti, poput povećanja iznosa minimalne plaće u bruto iznosu na 970 eura od prvog siječnja iduće godine.

„Sve je to na tragu našeg ambicioznog plana da prosječna plaća bude 1600 eura na kraju našeg trećeg mandata, smatramo da će i to biti realizirano, da ćemo redefinirati formulu za usklađivanje mirovina prema rotacijskoj formuli 85 prema 15, prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života“, kazao je Plenković.

Dodao je da će Vlada povećati staž majkama s 6 na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, uvesti godišnji dodatak umirovljenicima, udvostručiti naknade za novorođenu djecu, sa 309 na 618 eura, redefinirati obavljanje studentskih poslova i omogućiti priznavanje studentskog rada u staž mirovinskog osiguranja te razvijati nove modele i poticajne mjere za useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva.

Otkako smo u Europskoj uniji, Hrvatska u plusu 16,2 milijarde eura

Isto tako, kazao je da je u Izvješću u Saboru imao prigodu govoriti o važnim međunarodnim temama, o jačanju međunarodnog položaja Hrvatske nasuprot aktivnostima dijela oporbe koji prati predsjednika države u slabljenju međunarodnog položaja, osobito kao saveznice u NATO-u i partnera unutar Europske unije.

Nazvao je njihove stavove u vezi participacije hrvatskih vojnika u misiji vojne pomoći Ukrajini neprincipijelnima, u kojoj, kako je rekao, participiraju svi osim Hrvatske.

Podsjetio je da je čak i NATO odgovorio na upit hrvatskih medija da će hrvatski vojnici biti u Njemačkoj, a ne Ukrajini te da su lažne teze o slanju hrvatskih vojnika u rat.

Istaknuo je da je problem u tome što ruše hrvatski kredibilitet u NATO-u i Uniji te podsjetio da je Hrvatska, otkako je članica Europske unije, ostvarila višak od 16,2 milijarde eura u odnosu na uplate u europski proračun.

Kazao je da, nažalost, zbog medijske i politikantske konfuzije koja je na djelu i davanja prostora onima koji govore laži u eter, ljudi više nisu sigurni u istinu.

Dodao je da nam se zbog takvih apsurdnih situacija, neutemeljenih i krivih, radi međunarodni problem gdje naši saveznici u NATO-u više neće biti sigurni u nas.

Poručio je oporbi da odluči je li za Europsku uniju, NATO, zdrav razum i istinu ili će slijediti lažni narativ da vojnici idu u Ukrajinu i ulaze u rat s Rusijom.

„Mi ćemo držati Hrvatsku i dalje na pravoj strani povijesti, morala, principa, međunarodnog prava i konzistentne vanjske politike, a ovi koji to neće moraju preuzeti odgovornost za rušenje međunarodne reputacije Hrvatske“, zaključio je.



Pisane vijesti