Plenković i Dombrovskis: Ulazak u europodručje donijet će opipljive koristi za hrvatske građane i gospodarstvo

  • Slika /Vijesti/2022/06 lipanj/2 lipnja/VRH_8894.JPG

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je Hrvatska jedina od preostalih članica Europske unije izvan eurozone koja je ispunila sve kriterije za članstvo u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, istaknuvši da je time ostvarila jedan od svojih strateških ciljeva.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima izvršnog potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisa Dombrovskisa. Uz predsjednika Vlade na sastanku su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
 
U izjavi za medije, premijer Plenković je kazao da su danas bili u prilici čuti ocjene Europske komisije o njihovom izvješću o konvergenciji, koje se odnosi na Hrvatsku i ostale zemlje koje još nisu u europodručju.
 
"Ovako pozitivno izvješće za Hrvatsku je jako dobro, budući da smo prema kriterijima, koji su jednaki za sve, jedina država koja ispunjava kriterije za članstvo u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", naglasio je Plenković, dodavši da je Europska komisija jučer predložila da Hrvatska postane članica europodručja s 1. siječnja 2023. godine.
 
Hrvatska ispunjava kriterij stabilnosti cijena
 

Premijer je posebno važnim istaknuo da Hrvatska ispunjava kriterij stabilnosti cijena. "Vidjeli ste da je prosječna inflacija tijekom 12 mjeseci do travnja ove godine bila 4,7 posto, a referentna vrijednost bila je 4,9 posto, dakle bili smo u okviru toga kriterija", rekao je.
 
Isto tako bitnim je naveo da je Hrvatska dobila potvrdu od Europske središnje banke da je ispod mastriškog kriterija o proračunskom manjku od 3 posto BDP-a.
 
Predsjednik Vlade podsjetio je i na recentno izvješće Europske komisije koje je pokazalo da Hrvatska nema makroekonomskih neravnoteža.
 
"I u cijelom tom paketu naših napora, od odgovornog upravljanja javnim financijama, izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, izlaska iz makroekonomskih neravnoteža, dizanja kreditnog rejtinga na razinu investicijskoga, činjenice da smo proveli sve reforme na vrijeme nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i Bankovnu uniju, u skladu s akcijskih planom govori o tome da je Hrvatska kroz provedbu strategije za uvođenje eura ostvarila jedan od temeljnih političkih ciljeva u mandatima naše dvije Vlade", kazao je Plenković. Dodao je da su reforme provedene u području daljnjeg sprječavanje pranja novca, jačanja poslovne investicijske klime, pravosudnog sustava, borbe protiv korupcije i boljeg upravljanja javnim poduzećima.
 
Podsjetio je kako je još 2016. kazao kako su strateški ciljevi dublja integracija Hrvatske u Europsku uniju, a to su ulazak u europodručje i Schgenski prostor.
 
"Mi smo i na jednoj i na drugoj radili sustavno i temeljito, ispunjavali kriterije, donosili političke, stručne i tehničke ocjene i mjere da taj ulazak bude na korist hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva", rekao je Plenković.
 
Ulazak u eurpodručje dignut će vjerodostojnost Hrvatske u ekonomskom i financijskom smislu
 
Naglasio je da Hrvatska ulaskom u europodručje ulazi u klub od 19 članica Unije koje su najotpornije, imaju najsnažnije gospodarstvo te svojim građanima i tvrtkama omogućuju i najpovoljnije kredite. "Upravo to dignut će vjerodostojnost Hrvatske u ekonomskom i financijskom smislu i omogućiti da svi u konačnici živimo kvalitetnije i s višim standardom što je cijelo ovo vrijeme i želja hrvatske Vlade", poručio je Plenković.  
 
Premijer je zahvalio Valdisu Dombrovskisu čiji je tim pratio hrvatsku Vladu, kao i aktivnosti koje poduzimala Hrvatska narodna banka, koja je, kako je rekao, dala vrlo vrijedan doprinos strategiji uvođenja eura. Zahvalio je i predsjednicama Europske središnje banke i Europske komisije, Christine Lagarde i Ursuli von der Leyen.
 
Naglasio je da su svi oni puno pomogli Hrvatskoj, ali na temelju naših postignuća.
 
"Ovdje nema nikakvog popusta i gledanja kroz prste. Sve što danas dolazi na dnevni red je zarađeno i zasluženo reformskim procesima i naporima koje smo ulagali", poručio je Plenković.
 
Pojasnio je da će Vijeće Europske unije konačne odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj donijeti u prvoj polovici srpnja, nakon rasprave na sastancima Eurogrupe, Vijeća ministara Europske unije za ekonomske i financijske poslove te Europskog vijeća, a čemu će prethoditi mišljenja Europskog parlamenta i Europske središnje banke.
 
Očekujem da svi akteri u društvu budu vođeni načelom poštenog prelaska na euro
 
Premijer je podsjetio da od 5. rujna postoji obaveza dvojnog iskazivanja cijena, istaknuvši da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, udruge za zaštitu potrošača, uz posebnu ulogu i Hrvatske gospodarske komore i HUP-a, a vjeruje i medija, pratiti stanje s cijenama kako u razdoblju zamjene kune eurom ne bi došlo do neopravdanog povećavanja cijena.
 
Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je kazao da očekuje da svi akteri u društvu budu vođeni načelom "poštenog prelaska na euro", pri čemu monitoring udruga za zaštitu potrošača, Ministarstva gospodarstva, HGK i HUP-a, kao i medija, treba biti detaljan, precizan i oštar.
 
"Svi moraju pratiti da nema 'lovaca u mutnom', a ako ih ima onda ih treba javno prozvati. Načela konkurencije i tržišnog gospodarstva trebala bi učiniti svoje, da oni koji žele profitirati budu jasno imenovani i obilježeni i da se to ne događa", poručio je.

Hrvatska pokazala veliku posvećenost u ispunjavanju kriterija za ulazak u europodručje
 
Podsjetivši da je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u europodručje, potpredsjednik Europske komisije Vladis Dombrovskis čestitao je hrvatskom vodstvu i građanima na impresivnom postignuću, naglasivši da jučer objavljeno izvješće Europske komisije i Europske središnje banke obilježava povijesni trenutak za Hrvatsku, ali i za europodručje.
 
"Hrvatska je pokazala veliku posvećenost i upornost u ispunjavanju kriterija", istaknuo je Dombrovskis.
 
Spomenuo je i provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji će, kazao je, omogućiti rješavanje izazova koji su pred Hrvatskom.
 
Naglasio je da će ulazak u europodručje donijeti opipljive koristi za hrvatsko gospodarstvo, ocijenivši ovo važnim trenutkom za Hrvatsku, ali i cijelu Europsku uniju.
 
Rekao je i da ruska agresija na Ukrajinu prijeti cjelokupnoj sigurnosti Europe.
 
"Europske vrijednosti su na kušnji i upravo zato trebamo odgovoriti snažno i solidarno. I u tom smislu hrvatski napredak prema europodručju je itekako dobar. Uime Europske komisije mogu reći da smo ovdje kako bismo vam pomogli. Mi vas podupiremo i nastavit ćemo vas podupirati i dalje", poručio je Dombrovskis.
 
Pred nama još puno posla kako bismo bili spremni od 1. siječnja realizirati sve transakcije u eurima
 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić zahvalio je svima koji su bili uključeni u proces uvođenja eura.
 
"Kada gledamo od 2016. naovamo Hrvatska je u dva koraka izašla kompletno iz makroekonomskih neravnoteža i nije više zemlja s prekomjernim proračunskim manjkom, a u isto vrijeme dolazi ovo konvergencijsko izvješće kao jedna vrsta krune svega onoga što smo radili", poručio je.
 
Marić je naglasio da je po pitanju uvođenja eura pred Hrvatskom još jako puno posla, od onog tehničko-operativnog, što uključuje adekvatnu opskrbu i predopskrbu gotovim novcem banaka, Fine i Hrvatske pošte, do posredne predopskrbe trgovačkih društava, a kako bi svi bili spremni od 1. siječnja realizirati sve transakcije u eurima.
 
Ući ćemo u Schengen s 1. siječnjem 2023. Hrvatska ima potporu Njemačke
 
Premijer je novinarima kazao da postoji vrlo jasna potpora njemačkog kancelara Olafa Scholza za ulazak Hrvatske u Schengen.
 
"Njemačka stoji iza Hrvatske u potpunosti kada je riječ o Schengenu", naglasio je, podsjetivši da je Hrvatska po pitanju ulaska u Schengen od Komisije dva puta dobila vrlo pozitivnu ocjenu o ispunjenju svih kriterija.
 
Plenković je rekao da se očekuje da Francuska kao predsjedateljica tijekom ovog mjeseca stavi na razinu Vijeća EU-a nacrt odluke o Hrvatskoj.
 
"Naposljetku, cilj je da Hrvatska uđe i u Schengen, kao i u eurpodoručje, s 1. siječnjem iduće godine. I to će se tako i dogoditi", zaključio je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti