- Objavljeno: 29.01.2025.
Plenković i Šmihal: Ukrajina brani i europske vrijednosti i europsku slobodu, a mir mora biti i pravedan i trajan
U zajedničkoj izjavi za medije nakon današnjeg sastanka u Banskim dvorima predsjednici Vlada Hrvatske i Ukrajine, Plenković i Šmihal, osvrnuli su se na očekivanja od mirovnih inicijativa u Ukrajini istaknuvši kako mir ne smije biti bilo kakav, već mora biti pravedan i poštovati temeljna načela teritorijalne cjelovitosti i prava Ukrajine na slobodu i reintegraciju svojih ilegalno okupiranih i anektiranih područja. Stoga je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja najveća dodana vrijednost koju Hrvatska u političkom, diplomatskom i međunarodnom smislu prenosi Ukrajini. Potrebno je doći do mira i to do mira koji će dovesti do teritorijalne cjelovitosti Ukrajine jer bi sve ostalo bio poraz ne samo Ukrajine, nego svih.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednika Vlade Ukrajine Denisa Šmihala, koji boravi u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Posjet ukrajinskog premijera nastavlja se na posjete predsjednika Vrhovne Rade Štefančuka i predsjednika Ukrajine Zelenskog."Sva tri čelna čovjeka Ukrajine u ovim teškim okolnostima ruske agresije od veljače 2022. posjetila su Hrvatsku", istaknuo je hrvatski premijer.
Izvijestio je da su razgovarali o bilateralnim odnosima, podršci Ukrajini na putu u Europsku uniju, stanju na bojišnici, očekivanjima od mirovnih inicijativa, mirovnoj formuli predsjednika Zelenskog te očekivanjima od nove administracije predsjednika Trumpa s ciljem postizanja pravednog mira koji će se držati načela teritorijalne cjelovitosti ukrajinskoga teritorija i prava Ukrajine na slobodu i reintegraciju svojih područja koja su ilegalno okupirana i čak anektirana.
Podsjetio je da su 2014. godine okupirani Krim i Donjecka i Luhanska oblast, a sada su okupirane Zaporoška i Hersonska oblast.
"To su novi iskoraci teritorijalnih pretenzija Rusije prema Ukrajini", dodao je.
Hrvatska podrška Ukrajini je čvrsta i konzistentna i to je jedina ispravna politika
Hrvatska politička podrška Ukrajini je čvrsta i konzistentna, poručio je premijer Plenković.
"Vlada Republike Hrvatske podržava Ukrajinu na svim međunarodnim forumima, podržava je bilateralno, gospodarski, humanitarno, tehnički i vojno. Tu ćemo podršku i nastaviti jer smatramo da je to jedina ispravna politika zemlje koja se i sama našla u poziciji žrtve agresije velikosrpskog Miloševićevog režima prije tridesetak godina", naglasio je.
Hrvatska aktivnost potpore, dodao je, nije samo bilateralna nego ima i svoju multilateralnu i međunarodnu dimenziju.
U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska 2022. bila domaćin međunarodne parlamentarne konferencije Krimske platforme, 2023. prve međunarodne konferencije o humanitarnom razminiranju Ukrajine, a 2024. velikog sastanka lidera jugoistoka Europe s predsjednikom Ukrajine Zelenskim.
Hrvatska će biti domaćin međunarodne konferencije o skrbi za ukrajinske ratne veterane
Takva će se potpora nastaviti i ove godine, najavio je, kada će Hrvatska biti domaćin međunarodne konferencije o skrbi za ratne veterane, u čemu će Hrvatska Ukrajini ponuditi svoje iskustvo.
Veliki broj ukrajinskih branitelja bio je na rehabilitaciji u hrvatskim zdravstvenim ustanovama i veteranskim centrima.
Želimo ponuditi iskustvo njihove zdravstvene i socijalne rehabilitacije, ali jednako tako i njihovog uključivanja u životne aktivnosti nakon sukoba, što je posebno važno, istaknuo je premijer.
Potpora u svim fazama procesa pregovora o članstvu Ukrajine u Europskoj uniji
Govoreći o tijeku pregovora o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji, premijer Plenković istaknuo je veliku potporu Hrvatske i u tom području.
Ukrajina želi tijekom poljskog predsjedanja krenuti u konkretniju fazu procesa pristupanja nakon screeninga europskog zakonodavstva.
Hrvatska je Ukrajinu, dodao je, podržala u svim fazama - i kod zahtjeva za članstvo i kod stjecanja statusa kandidata i kod donošenja odluke o otvaranju pregovora, i želi da u nastavku tog procesa napreduje jednako brzo kao i do sada.
Tijekom boravka u Zagrebu, predsjednik ukrajinske Vlade obratit će se i zastupnicima u Hrvatskom saboru, a premijer Plenković ocijenio je kako je to posebno važno za hrvatsku javnost kako bi razumjela kontekst Ukrajine danas.
Kasnije poslijepodne dvojica predsjednika Vlada susrest će se i s hrvatskim gospodarstvenicima, koji su važna sastavnica ukupnih odnosa.
Uskoro će se, najavio je premijer, sastati i Mješovita komisija za gospodarsku suradnju kako bi se unaprijedila trgovinska razmjena i međusobna ulaganja u nizu sektora koji pridonose razvoju i jedne i druge zemlje.
Vlada će na sjednici donijeti odluku o još jednom, 12. paketu vojne pomoći Ukrajini
Dvojica premijera razgovarala su danas i o ukupnoj potpori Europske unije.
Premijer Plenković podsjetio je da je prošle godine u ovo doba na sastanku Europskog vijeća kod revizije Višegodišnjeg financijskog okvira donesena odluka o potpori u iznosu od 50 milijardi eura za razdoblje od četiri godine.
Ta sredstva, dodao je, pomažu ekonomskom, socijalnom i financijskom krvotoku Ukrajine.
Hrvatska Vlada će na sljedećoj sjednici, najavio je, donijeti odluku o još jednom paketu vojne pomoći Ukrajini, što će biti ukupno 12. paket.
"U svim aspektima naše suradnje smo uz ukrajinski narod i njihovu želju ne samo da štite sebe, nego i načela slobode. Svojom borbom štite i Hrvatsku", poručio je premijer Plenković ustvrdivši kako Ukrajina ne traži hrvatske vojnike, suprotno onim manipulacijama koje su bile u medijskom prostoru.
Hrvatsko iskustvo mirne reintegracije može dovesti do pravednog rješenja
Ukrajina, istaknuo je, traži potporu i ekonomsku i vojnu kako bi branila sebe i svoj teritorij, a samo je 400 kilometara od Hrvatske do Ukrajine. Svaki eventualni neuspjeh Ukrajine bio bi veliki sigurnosni rizik za ostale zemlje Europe, upozorio je.
Stoga je izrazio potporu mirovnim naporima i podsjetio na iskustva Hrvatske s mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja, koja je jedinstveni primjer uspješne operacije Ujedinjenih naroda u Europi nakon 1945.
"To iskustvo može biti jedna od poveznica koje će dovesti do pravednoga mira i pravednoga rješenja jer bilo kakav prekid vatre, pa eventualno nekakav mirovni sporazum, pa zamrznuti konflikt koji bi ostavio situaciju ovakva kakva je nagradio bi agresora, a žrtvi oduzeo pravo da ima svoj teritorij", poručio je.
Dodao je kako Hrvatska podržava i novi paket sankcija prema Rusiji koji je usvojen na razini Europske unije.

Šmihal: Zajedno pišemo povijest Europe - Europe razvoja, demokratske Europe
Predsjednik Vlade Ukrajine Denis Šmihal je zahvalio hrvatskoj Vladi i hrvatskom narodu na pomoći Ukrajini u svim aspektima.
"Jako cijenimo vašu solidarnost i naše prijateljstvo", poručio je dodajući kako Hrvatska i Ukrajina imaju sličan put jer Hrvatska dobro zna što je biti žrtva agresije.
Ukrajina, kazao je Šmihal, proživljava teror i želi mir, a Hrvatska dobro zna koliko je važan pravedan i trajan mir.
Zahvalio je hrvatskoj Vladi na donošenju još jednog, 12. paketa vojne pomoći Ukrajini, kao i na pomoću u razminiranju, području energetike, humanitarnoj pomoći i brizi za ukrajinske branitelje.
Iskustvo Hrvatske s mirnom reintegracijom okupiranih područja, u brizi za ratne veterane, u razminiranju, ali i na putu prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, vrlo je važno za Ukrajinu, istaknuo je.
„Zajedno pišemo povijest Europe - Europe razvoja, demokratske Europe”, poručio je istaknuvši težnje prema pravednom miru za Ukrajinu.
Pravedan i trajan mir podrazumijeva suverenu Ukrajinu u međunarodno priznatim granicama
Odgovarajući na pitanja novinara, ukrajinski premijer Šmihal istaknuo je da se Ukrajina bori i ne namjerava izgubiti rat te da je od početka sukoba šest puta pojačala proizvodnju naoružanja i kapacitete vojske.
Govoreći o vladi novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obećao da će brzo zaustaviti rat u Ukrajini, Šmihal je rekao da je Kijev suzdržano optimističan. Ukrajinski premijer rekao je da će se odnos s novom američkom administracijom temeljiti na pragmatičnom interesu SAD-a.
„Očekujemo potporu, ali računamo sami na sebe, zajedno s Europom”, kazao je istaknuvši kako Ukrajina ne smije izgubiti jer bi to predstavljalo prijetnju i za druge europske zemlje, članice Europske unije.
Ukrajinski premijer rekao je da je i u američkom interesu da se Rusija i primora na pravedan i trajan mir, a to podrazumijeva suverenu Ukrajinu u međunarodno priznatim granicama.
Podrazumijeva to i reparacije jer agresor mora platiti, naglasio je.
Put do mira ide preko snage, putem vojnog pritiska i širenja sankcija, smatra Šmihal.
Posljedice ruske agresije bile su razorne i za cijelu Europu i zato je važno očuvati jedinstvo
Premijer Plenković još je jednom izrazio potporu ukrajinskom narodu i braniteljima istaknuvši kako bi malo tko mogao izdržati tri godine ovakve agresije.
"Ukrajina brani i europske vrijednosti i europsku slobodu, pa u konačnici i zaustavljanje daljnjih teritorijalnih pretenzija jer Ukrajina nije jedina zemlja koja se našla pod pritiskom Rusije u ovom ili onom obliku na europskom kontinentu", dodao je.
Na razini europskih država, istkano je, do sada je očuvano zaista zamjetno jedinstvo, podsjetivši na 16 paketa sankcija i sve ključne političke poruke koje su poslane od početka agresije.
Europska unija, dodao je, vrlo je brzo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu reagirala i ekonomski i financijski i humanitarno i vojno.
Posljedice ruske agresije bile su razorne ne samo za Ukrajinu, nego i za cijelu Europu - od energetske situacije, socijalnih tenzija do ekonomskih prilika i inflatornih pritisaka.
Zbog toga, ali i zbog zaštite temeljnih načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka, važno je očuvati to jedinstvo, poručio je premijer Plenković.
Samo pravedan mir, a ne mir koji će nagraditi agresora
Kazao je da na globalnoj razini danas postoje dvije skupine lidera - oni koji će reći da su za mir i oni koji zagovaraju pravedan mir.
„Ja biram samo pravedan mir, ne vjerujem bilo koji mir, mir koji će nagraditi agresora”, rekao je hrvatski premijer upozorivši da je Rusija danas u potpunosti u fazi ratne ekonomije jer za obranu i za sigurnost troši 9 posto svog BDP-a i 40 posto svog proračuna.
Uz to, dodao je, Rusija ima neizmjerne resurse mobiliziranja novih vojnika koji odlaze na ukrajinski front.
Podsjetio je da je narativ Rusije u prvoj godini agresije bio negiranje ukrajinskog identiteta, u drugoj godini to se transformiralo u narativ sukoba s NATO-om, a u trećoj to je bio koncept stvaranja novog svjetskog poretka.
Stoga je sve te ključne teze, koje danas Rusija plasira preko različitih utjecaja na europske demokracije, potrebno prepoznati i njima se baviti, tumačiti ih i objašnjavati, kazao je.
Podsjetio je da je i u Hrvatskoj prije nekoliko mjeseci cijeli medijski i internetski prostor bio u potpunoj laži i manipulaciji da Vlada šalje vojnike u Ukrajinu, što nikada nitko nije rekao niti predložio.
To je dobar primjer, dodao je, kako se taj upliv u demokratske procese događa i kod nas i zato je važno razumjeti da oni koji ne daju potporu Ukrajini danas, ne štite hrvatskog vojnika nego rade možda za nečiji drugi interes.
Važno je da su u svakoj fazi mirovnih pregovora za stolom i Ukrajina i Europska unija
Bilo kakav mir, a to znači prekid vatre, eventualno neki mirovni sporazum, zamrznuti konflikt, ostanak dugoročno okupiranih teritorija, bio bi poraz međunarodnog prava i odgovornih aktera međunarodne zajednice.
Politika hrvatske Vlade je jednaka i konzistentna, ne mijenja se sve ove godine, čvrsta i jedina ispravna.
„Bi li mi danas bili zadovoljni Hrvatskom bez Vukovara, bez Petrinje, bez Knina, bez Belog Manastira?”, upitao je premijer.
Stoga je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja najveća dodana vrijednost koju Hrvatska u političkom, diplomatskom i međunarodnom smislu prenosi Ukrajini.
Naglasio je da je potrebno doći do mira i to do mira koji će dovesti do teritorijalne cjelovitosti Ukrajine jer bi sve ostalo bio poraz ne samo Ukrajine, nego svih.
Izrazito je važno da su u svakoj fazi mirovnih pregovora za stolom Ukrajina i Europska unija.
Sastanak ukrajinskog i hrvatskog premijera s gospodarstvenicima: Nastavljamo još jaču suradnju
Hrvatska i Ukrajina nastavljaju još intenzivnije dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju, koja ima velikog potencijala, posebice pri obnovi Ukrajine, poručili su predsjednici vlada Hrvatske i Ukrajine Andrej Plenković i Denis Šmihal na sastanku s hrvatskim gospodarstvenicima.
Sastanak održan u sklopu službenog posjeta ukrajinskog premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj okupio je više od 30 predstavnika hrvatskih tvrtki koje rade s Ukrajinom. Među njima su bili predstavnici iz DOK-ING-a, Podravke, JANAF-a, Spana, Orqe, Končara i drugih, kao i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, a pozvani su da iz prve ruke, od ukrajinskog premijera Šmihala čuju kakvo je stanje u Ukrajini i što planiraju sada i kada rat završi.
Premijer Plenković istaknuo je da je Šmihalov posjet Hrvatskoj još jedna prilika za produbljivanje i gospodarske suradnje dvije zemlje. "Sada se robna razmjena Hrvatske i Ukrajine kreće oko 140 milijuna eura, s potencijalom da bude i veća", kazao je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska u posljednje dvije-tri godine došla na trag realizacije svih svojih ciljeva, od ulaska u EU, eurozonu, Schengen i drugih, a sad čeka i ulazak OECD. Kazao je da je gospodarski rast u 2023. bio na razini od 3,6 posto, te da se još čeka podatak o rastu u četvrtom kvartalu 2024., dodajući i da je hrvatski rast četiri puta brži od prosjeka EU i eurozone. Najvažnijim je ocijenio i što se radi na povećanju plaća i mirovina te infrastrukturnim projektima za bolji život stanovnika.
Šmihal pozvao hrvatske tvrtke na suradnju
Premijer Šmihal istaknuo je da se dosadašnje ratne štete u Ukrajini procjenjuju na oko 600 milijardi eura, a to će se, kako je rekao, sigurno i udvostručiti zbog obnove stambenih i mnogih drugih objekata razorenih u ratu. To znači da će Ukrajini trebati sveobuhvatna obnova i sva moguća suradnja i potpora EU-a i njezinih članica, a iako rat još traje, pozvao je hrvatske tvrtke na suradnju, da u Ukrajini otvaraju radna mjesta i zajedničke tvrtke. Šmihal je poručio da Ukrajina treba i njihove tehnologije, kao i iskustva u obnovi nakon rata i nakon potresa.
Među područjima koja bi po njemu mogla biti zanimljiva za poslovnu suradnju naveo je humanitarno razminiranje. Oko toga već surađuju s DOK-ING-om, kojem se zahvalio na strojevima i drugoj pomoći, a važnim je izdvojio i energetiku i obnovu energetskih postrojenja, pri čemu, unatoč zelenim koncepcijama koje se uvode, još uvijek i u Ukrajini i Europi plin ostaje glavni energent. S te strane smatra važnom i suradnju s LNG terminalom u Hrvatskoj, za ulazak plina i mogućnosti skladištenja u plinskim skladištima u Ukrajini, što može pridonijeti i sigurnosti u Europi.
Rekao je i da su pozvali inozemne partnere na crpljenje plina u toj zemlji, kao i na suradnju u obrambenoj industriji, koju su povećali šest puta otkako je počeo rat. Moguću suradnju s hrvatskim tvrtkama vidi i u proizvodnji dronova, dodajući da su početkom rata, prije tri godine u Ukrajini imali pet dronova, a sada ih imaju 1,5 milijuna, za koje sve sami proizvode.
I poljoprivreda i prehrambena industrija pružaju velike mogućnosti suradnje, a Šmihal je naglasio da su Ukrajina ima velika tržišta u Africi i na Bliskom istoku, ali i da ne žele prodavati samo sirovinu nego i proizvode dodane vrijednosti. Suradnja je moguća i u području morskih puteva, u farmaciji, civilnoj zaštiti u ratu, a istaknuo je i da ih zanimaju hrvatska iskustva i da žele učiti od Hrvatske o brzoj obnovi te pridruživanju NATO-u.
Šmihal je rekao i da očekuju financijsku pomoć od EU, sredstva od povratka konfiscirane imovine od strane Rusije i ratne odštete, koju će od Rusije tražiti i pravno. Europskoj komisiji, dodao je, predlažu i osnivanje posebnog fonda za tvrtke za obnovu Ukrajine.
Zaključno je poručio da Hrvatska nije samo država partner nego i prijatelj, da se dvije zemlje trebaju međusobno podržavati, zahvalivši hrvatskim tvrtkama, premijeru, Vladi i narodu za pomoć, razumijevanje i podršku.