Plenković iz Bruxellesa: Hrvatska želi biti pouzdan saveznik i partner

Premijer Plenković podsjetio je kako je hrvatska Vlada procijenila da bi hrvatski časnici, i to njih dvojica, trebali sudjelovati u NATO-ovoj potpornoj aktivnosti za logističku podršku Ukrajini. Pojasnio je da je to još jedan od izraza solidarnosti zemlji koja je žrtva ruske agresije, u kojoj je dosad već na stotine tisuća mrtvih, koja ima više od pet milijuna izbjeglica, i u kojoj su Rusi sustavno uništavali energetsku infrastrukturu i namjerno gađali civilne objekte, želeći de facto okupirati susjednu suverenu zemlju.

Drugog dana boravka u Bruxellesu predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na redovitom sastanku Europskog vijeća.

U izjavi prije sastanka, rezimirao je jučerašnji susret na vrhu Europske unije i Vijeća za suradnju u Zaljevu, za koji je kazao kako je to bio prvi summit te vrste između lidera Europske unije i zemalja Zaljeva, čija je uloga u energetskom i ekonomskom smislu itekako važna za međusobne odnose s Europskom unijom.

Dodao je da su razmijenili stajališta u vezi zajedničkih napora za deeskalaciju stanja na Bliskom istoku, što je bila glavna tema sastanka.

Kazao je, također, kako su se posebno založili za politički dogovor koji će dovesti do solucije između dviju država, Izraela i Palestine.

„Smatramo da je to ključni put, a jednako tako i za smirivanje situacije“, rekao je, i dodao da su posebno osudili napad na pripadnike UNIFIL-a, te ne žele da se njihova sigurnost ugrožava.

Vezano uz današnji sastanak, premijer je najavio da će se održati preliminarna rasprava o konkurentnosti Europske unije.

„Važno je da zajedničkim naporima vidimo što Europska unija mora i treba učiniti kako bi njeno gospodarstvo bilo osnaženo, ulaganja u istraživanje, razvoj i stratešku autonomiju što veća, osobito u kontekstu jačanja drugih gospodarstava na globalnoj razini“, rekao je.

Europsko vijeće prepoznalo važnost sastanka u Dubrovniku

Dodao je kako mu je drago da je u Zaključak Europskog vijeća uvrštena i formulacija kojom se pozdravlja summit u Dubrovniku između Ukrajine i zemalja jugoistoka Europe, te da je prepoznata važnost potpore država u našem okruženju Ukrajini i izražena solidarnost koja je u tom dokumentu jasna.

Na upit o dolasku ukrajinskog predsjednika Zelenskog na sastanak Europskog vijeća, premijer Plenković pojasnio je kako je to prilika za raspravu, da saznaju više što je govorio s ključnim zemljama Zapada, NATO-a, Europske unije, onima koji su vojno najsnažniji i u konačnici onima koji su jamčili sigurnost Ukrajini tzv. Budimpeštanskim sporazumom od prije 30 godina, kada se Ukrajina odrekla svog nuklearnog arsenala, a zauzvrat očekivala od stalnih članica Vijeća sigurnosti da će joj zajamčiti sigurnost, što se nažalost nije dogodilo.

Ustavni sud treba funkcionirati

O izboru ustavnih sudaca, rekao je da su tek danas započela saslušanja kandidata, kojih ima više od 60 te da još ništa nije dogovoreno.

Dodao je kako će sigurno biti dogovora o njihovom izboru, jer Ustavni sud treba funkcionirati, a također je izrazio zadovoljstvo zbog velikog interesa za članstvom u Ustavnom sudu.

Slanje časnika u Njemačku još je jedan izraz solidarnosti Ukrajini

Što se tiče slanja hrvatskih časnika u Njemačku, podsjetio je kako je hrvatska Vlada procijenila da bi hrvatski časnici, i to njih dvojica, trebali sudjelovati u NATO-ovoj potpornoj aktivnosti koja se u ovom trenutku formira i generira za logističku podršku Ukrajini.

Naglasio je da je to još jedan od izraza solidarnosti zemlji koja je žrtva ruske agresije, u kojoj je dosad već na stotine tisuća mrtvih, koja ima više od pet milijuna izbjeglica, i u kojoj su Rusi sustavno uništavali energetsku infrastrukturu i namjerno gađali civilne objekte, želeći de facto okupirati susjednu suverenu zemlju.

Hrvatska je zemlja koja poštuje međunarodno pravo, koja je bila žrtva velikosrpske agresije i koja hoće pomoći Ukrajini, rekao je premijer, podsjetivši da nas je Ukrajina priznala početkom prosinca 1991., prije nego članice Europske unije, te smatramo da prijateljskom ukrajinskom narodu trebamo pomoći.

„To Vlada i radi, izdašnom političkom aktivnošću, gospodarskom i humanitarnom aktivnošću, i izdašnom vojnom pomoći koju smo do sada dali Ukrajini i koju ćemo nastaviti davati“, poručio je Plenković.

Hrvatski vojnici boravit će isključivo na teritoriju NATO-a

Pojasnio je, također, da se u odluci koju Vlada predlaže Hrvatskom saboru jasno navodi kako će hrvatski vojnici boraviti isključivo na teritoriju NATO-a, a to nije u Ukrajini, stoga je neshvatljivo, dodaje, da dio opozicije, dio političkog prostora u Hrvatskoj i dio medija nevjerojatnim naporima nastoje uvjeriti Hrvate kako se radi o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu.

„To je takva besramna laž koju je namjerno plasirao u eter Milanović, kako bi, zastupajući proruske stavove i proruske interese, zamutio vodu u vrlo jasnom odlučivanju u Hrvatskom saboru jesmo li članica NATO-a, a jesmo, i šaljemo li dva časnika u Wiesbaden koji je u Njemačkoj ili po njegovu narativu postajemo netko tko pomaže zaraćenoj strani i uključujemo se u sukob“, smatra Plenković.

To je jedno flagrantno laganje hrvatskoga naroda koje radi Milanović, a koji Hrvatsku dekredibilizira u međunarodnom smislu, ocijenio je premijer, upitavši se je li im možda konačni cilj da izađemo iz NATO-a, odnosno je li konačni cilj nekoga od njih da izađemo iz Europske unije.

„Što ti ljudi hoće, gdje oni hoće da Hrvatska bude u ključnim povijesnim, sigurnosnim i pravnim temama, gdje se pokazuje jeste li saveznik u NATO-u i jeste li partner u Europskoj uniji“, upitao se Plenković.

Pripadamo euroatlanskim integracijama

Podsjetio je kako je u prvoj takvoj situaciji, kada se odlučivalo o sudjelovanju u obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM, 54 zastupnika bilo protiv, stoga je pitanje hoće li se ponovno dogoditi da ih ima više od 50, međutim, premijer je apelirao da budu razumni i da vode računa o tome gdje Hrvatska pripada.

Nismo mi došli u Europsku uniju ili NATO zato što su oni vapili za nama, istaknuo je, nego smo mi to htjeli, i sada kada smo tu, želimo se ponašati kao pouzdan saveznik i partner.

Vezano uz načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnika Tihomira Kundida, premijer je kazao da on treba, kao predstavnik vojske, dodatno pojasniti tehničke aspekte angažmana dva časnika Hrvatske vojske, stoga očekuje da general Kundid idući put bude na sastanku saborskog Odbora za obranu, ne da bi tumačio politiku, nego da bi pojasnio tehničke aspekte onoga što se odnosi na časnike Hrvatske vojske.

Plenković se osvrnuo i na jučerašnju sjednicu saborskog Odbora za obranu, kazavši kako to što je Milanović izveo pokazuje nepoštovanja prema Hrvatskoj vojsci i prvoj čelnoj osobi, stoga je apelirao da se vojsku respektira i da se prestane s rušenjem kredibiliteta Hrvatske u vanjskoj politici i međunarodnim odnosima, što Milanović i dio hrvatske politike, smatra premijer, uporno rade svojim postupcima i izjavama.



Pisane vijesti