Plenković: Kroz desetak dana kreće se u odgovarajuće zakonske i institucionalne izmjene u cilju ubrzanja dinamika obnove

Slika /Vijesti/2023/Siječanj/05 siječnja/Plenković 6.jpg

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je danas nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a kako su u stranci razgovarali o aktualnim političkim zbivanjima.

Plenković je naglasio da je prošli tjedan bio pun zbivanja, prije svega u Hrvatskom saboru - bilo je Aktualno prijepodne, predstavljeni su novi ministri u Vladi, podneseno je izvješće o sastancima Europskog vijeća na godišnjoj razini gdje su ključne teme bile potpora Ukrajini i energetska sigurnost te mjere koje je Vlada poduzimala. Povrh toga, premijer Plenković sudjelovao je prošloga tjedna na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
 
Razgovaralo se i o radu Vlade, o ključnim odlukama donesenima prošlog tjedna i obilježavanju VRO Maslenica u Zadru.
 
Predsjednik Vlade naglasio je kako se na današnjoj sjednici razgovaralo i o daljnjim koracima u procesu obnove. Najavio je sutrašnji posjet Banovini potpredsjednika Bačića, potpredsjednika Medveda i ministra Erlića.
 
''Sutra su na Banovini potpredsjednik Bačić, potpredsjednik Medved i ministar Erlić, da se upoznaju sa situacijom i da nakon toga kroz desetak dana krenemo u odgovarajuće zakonske i institucionalne izmjene kako bi se ubrzala dinamika obnove'', poručio je Plenković.
 
Plenković je istaknuo kako danas u Hrvatskoj boravi i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, ali i posebni američki izaslanik za Balkan Gabriel Escobar te se sutra u Zagrebu održava konferencija posvećena euru pod nazivom ''Hrvatska, dvadeseta članica europodručja''.
 
Danas se razgovaralo o pitanjima sigurnosti u regiji i susjedstvu i svemu onome što Hrvatska može učiniti da poboljša odnose.
 
Najavio je, također, da će u ovom tjednu biti nekoliko važnih rasprava, poput Zakona o pomorskom dobru kojega će u srijedu u Saboru predstaviti potpredsjednik Butković te o obilježavanju Holokausta u petak. Dodao je da Hrvatska u ožujku preuzima predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.
 
Lažne teze oporbe
 
Na upit novinara, predsjednik Vlade osvrnuo se i na najavu oporbe da će organizirati prosvjed zbog novog Zakona o pomorskom dobru.
 
''Oni se svi skupa nastoje izvući iz gliba i živog pijeska zbog svog glasovanja za Putina i protiv Ukrajine. Sad cijela ta ekipa nastoji prekriti tu sramotu koju su učinili Hrvatskoj'', poručio je.
 
Kazao je kako oporba sluša predsjednika Republike Zorana Milanovića, a istovremeno nastoji da se to zaboravi kao da se ništa nije dogodilo.
 
''Nastoje u eter postaviti bilo koju temu, pa i one lažne. Ovo je lažna tema, odgovorili smo već na to u Saboru. Jedna od tih iz gliba rekla je u Hrvatskom saboru da je ovo kvislinška vlada i nitko od tih iz gliba na to ne reagira'', kazao je predsjednik Vlade.
 
Plenković je optužio oporbu kako u eter baca lažne teze.
 
''Donosi se Zakon o pomorskom dobru kao dio reforme cijeloga pomorstva, koji je sad u prvom čitanju kao dio obveze Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na aktualnom prijepodnevu jasno smo rekli - ako postoji bilo što što se može bolje formulirati, riješit će se. Pomorsko dobro je opće dobro, ne može ga nitko otuđiti, nema nikakvog ograničenja, nema ograđivanja plaža. Dakle, lažne teze ne bi li se ovi koji lakonski druge nazivaju kvislinzima izvukli iz gliba gdje su bili za Putinovu agresivnu Rusiju, a protiv pomoći Ukrajini. To je srce i bit ove operacije u kojoj se oni sad nalaze'', poručio je.
 
O pripremama za parlamentarne izbore
 
Predstavnike medija zanimao je premijerov komentar o pripremama oporbe za parlamentarne izbore, na što je Plenković naglasio kako mu je ponašanje oporbe očekivano – svatko sa svakim, samo protiv HDZ-a.
 
''Svi su se oni tu okupili da daju podršku Putinu, da pošalju poruku rušenja međunarodne reputacije Hrvatske i u ključnom, jedinom pravom odabiru prošle godine koji je imao nekakav vrijednosni karakter, oni su otišli u glib. To što se oni međusobno spremaju na suradnju godinu i pol dana prije izbora, pokazuje njihovu slabost. Gledaju brojeve, gledaju ankete, vide da je HDZ stabilan, da je u sedmoj godini mandata, sa svime onime što je iza nas – euro, Schengen, Pelješki most, 25 milijardi eura europske pomoći, dogodine će iza nas biti Rafali, brojni projekti razvoja, potpore našem gospodarstvu i građanima u krizama, paket potpore od 3,6 milijardi eura, socijalni dijalog s poslodavcima i sindikatima.''
 
Podsjetio je da smo cijelu kriznu 2022. godinu prošli s reguliranim cijenama plina i struje te naftnih derivata, kao i smanjenim stopama PDV-a.
 
''Kada sve to vide, onda se moraju vaditi na lažnim temama poput ograđivanja plaža koja ne postoji ili se spremati za izbore s bilo kime samo protiv HDZ-a. Meni je to očekivano. 2020. godine bilo ih je jedanaest ili dvanaest u koaliciji, mi smo ih, košarkaškim rječnikom, dobili s 25 razlike. Vidjet ćemo kako će biti za godinu i pol'', kazao je.
 
O pomoći Ukrajini
 
Odgovarajući na pitanje, premijer Plenković kazao je da bi sudjelovanje Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu potporu Ukrajini, koju nije odobrio Hrvatski sabor, bilo simbolično u odnosu na ono što je Hrvatska već učinila za Ukrajinu.
 
"Participacija u EU misiji vojne pomoći Ukrajini bila bi praktički simbolična u odnosu na ono što smo već do sada dali i što smo učinili. To radimo već mjeseci. To ćemo raditi i dalje", kazao je Plenković.
 
Istaknuo je i da Hrvatska "u okviru svojih mogućnosti daje doprinos na način koji je koristan Ukrajini", a da pritom "ne umanjuje naše obrambene sposobnosti", dodavši da Hrvatska ima što ponuditi Ukrajini.
 
O podizanju cijena i razlici između bijelih i crnih lista
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na razgovore s velikim trgovcima zbog dizanja cijena kazavši da je dio onih koji su pretjerano podizali cijene temeljem nalaza provedenih inspekcijskih nadzora dobilo određeni vremenski rok da vrate te cijene.
 
''Dobili su rok da vrate cijene, velik dio subjekata je to vratio. Nekima je Državni inspektorat odredio kazne. Dijalog koji ministar Filipović vodi s trgovačkim lancima, mislim da je jako dobar, da se napravi pregled informacija da potrošač zna gdje mu je koja cijena. Ne vidim u čemu je problem, ako neki mogu dati informacije, zašto drugi ne mogu. Tehnički očito nije problem. Vjerujem da će kroz dijalog s ministrom Filipovićem i to biti riješeno'', rekao je.
 
Istaknuo je da je poruka hrvatske Vlade da uvođenje eura, koje je jako dobro za Hrvatsku, kao što je bilo i za sve druge zemlje koje su ga uvele, treba proći, unatoč okolnostima izazvanima ruskom agresijom na Ukrajinu, bez nekih ''sitnih igrica'' gdje se ide protiv potrošača u neopravdano dizanje cijena.
 
''Ovo su vremena u kojima država svojim intervencionizmom pomaže građanima i gospodarstvu i tu svi akteri, naročito gospodarski, trebaju biti na razini zadatka jer tu se gubi povjerenje i ovo je prilika za konkurente da stave realne cijene pa će se sve brzo popravljati.''
 
Plenković je komentirao razliku između bijelih i crnih lista, zašto su jedne prihvatljive, a druge neprihvatljive. Istaknuo je kako Udruge za zaštitu potrošača imaju svoju ulogu.
 
''One su dobile određena financijska sredstva od države da to prate i kontroliraju, ali temeljna stvar je da svaki gospodarski subjekt ne ide na štetu građana. Tu je najviša šteta građanima, a ljudi će to pamtiti'', dodao je.
 
Plenković je poručio da je Vlada donosila mjere u dobroj vjeri te da ih smatra dobrima.
 
''Htjeli smo za hrvatske građane učiniti nešto dobro, što euro svakako je i želimo da svatko ispuni svoj dio zadataka. Vlada ga je ispunila – cijeli sustav plaćanja je radio bez problema. I zato mislim da nije u redu da neki akteri dižu cijene na način koji nije bio primjeren. Sada će se to zaključkom Vlade, aktivnostima Inspektorata te komparativnim podacima o cijenama iznivelirati'', rekao je.
 
Opetovano je naglasio kako se radi samo o dijelu subjekata koji su djelovali nepošteno, da se ne radi o ratu s trgovcima, već se radi se odgovornosti.
 
''Ako imate političko vodstvo Vlade koja godinama radi kako bi dovela Hrvatsku u krug od samo 15 zemalja koje su u NATO-u, EU-u, Schengenu i eurozoni, ne radi to za neke druge ljude već za hrvatske ljude i gospodarstvo. I zato očekujem od svih da se ponašaju odgovorno.''

Pisane vijesti