Sjednica GSV-a: Podrška 8. paketu mjera Vlade za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva

Nalazimo se u vremenu velikih tektonskih promjena, a globalne sigurnosne prilike izrazito su povezane s našim gospodarskim i socijalnim prilikama, poručio je premijer Plenković socijalnim partnerima na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Upravo je ruska agresija na Ukrajinu glavni razlog donošenja svih paketa mjera pomoći zbog inflatornih pritisaka i energetske krize, dodao je podsjetivši da je Vlada prije nekoliko dana donijela 8. paket mjera vrijedan gotovo 300 milijuna eura. Važna tema u drugom dijelu ove godine, najavio je, bit će izrada novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije te pozvao da se sjednica GSV-a u ovom širem formatu najesen posveti toj temi.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
 
Pozdravljajući socijalne partnere, premijer Plenković podsjetio je da je Vlada prije nekoliko dana usvojila još jedan, osmi paket mjera potpore građanima i gospodarstvu, vrijedan gotovo 300 milijuna eura.
 
Paket je dobro kalibriran, kazao je i naglasio da je najvažnije da će cijene struje, plina i toplinske energije ostati iste.
 
Povrh toga, dodao je, svim umirovljenicima će se isplatiti jednokratna potpora u iznosu od 50 eura. To je 11. paket potpore hrvatskim umirovljenicima.
 
Tu su i potpore za pružatelje socijalnih usluga, udomiteljske obitelji, nezaposlene hrvatske branitelje, mjere za održivost domaćeg javnog prijevoza, za proljetnu sjetvu poljoprivrednicima te potpore studentima.
 
Nastavljaju se i mjere ograničenih cijena određenih proizvoda, kojih je sada 70, a s proizvođačima, distributerima  i trgovcima dogovorene su zajedničke mjere kako bi se smanjili inflatorni pritisci.
 
U tom je kontekstu podsjetio da je u 2024. inflacija bila 3 posto, što je u okvirima maastriških kriterija. Prije toga bila je 8 pa čak i 10 posto, a mjerama koje se poduzimaju i odgovornim formiranjem cijena premijer očekuje da će i inflatorni pritisci dovesti u redovite okvire.
 
Hrvatska ima velik gospodarski rast, naglasio je predsjednik Vlade.
 
Važna tema ove godine bit će izrada novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, odnosno novog sedmogodišnjeg proračuna.
 
U tom je kontekstu premijer Plenković naveo da se od 2028. godine počinje s otplatom Instrumenta EU iduće generacije, pa će i te troškove trebati uračunati u europski proračun koji iznosi 180 milijardi eura godišnje.
 
Hrvatska godišnje u europski proračun uplaćuje 750 milijuna eura, dodao je.
 
Vlada je prošlog tjedna donijela Nacionalni plan stambene politike. Sve mjere koje se kombiniraju, kazao je, imaju vrlo jasan cilj, a to je smanjiti cijene i najma i kvadrata nekretnina kako bi se pomoglo rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima.
 
Premijer Plenković kazao je kako se nalazimo u vremenu velikih tektonskih promjena, a globalne sigurnosne prilike izrazito su povezane s našim gospodarskim i socijalnim prilikama.
 
Upravo je ruska agresija na Ukrajinu glavni razlog donošenja svih paketa mjera pomoći zbog inflatornih pritisaka i energetske krize.
 
To nisu teme daleko od nas, koje se Hrvatske ne tiču, upozorio je i dodao da je svaki dan ruske agresije na Ukrajinu dan duže kriznih mjera u hrvatskom društvu.
 
Zato je to vrlo važno za nas, dodao je, jer se tamo štiti naša sigurnost, naše vrijednosti i naš način života.
 
Rekordno visoka zaposlenost, rast plaća i mirovina, drugi najbrži rast BDP-a u EU
 
Kao podlogu za daljnju raspravu, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić održao je prezentaciju o socioekonomskim pokazateljima Hrvatske.
 
Primjerice, broj zaposlenih koji je u 2024. dosegao milijun i 707 tisuća, bio je najveći broj zaposlenih u apsolutnim brojevima praktički od hrvatske neovisnosti.
 
Pritom je, kada je riječ o zaposlenosti mladih, prije desetak godina više od polovice mladih radilo na određeno vrijeme, a danas ih tako radi manje od trećine.
 
Što se tiče registrirane nezaposlenosti, ona je pala ispod 100 tisuća, što je također najmanji broj nezaposlenih od neovisnosti.
 
Prosječna neto plaća, od 2012. do 2024., porasla je 74 posto na godišnjoj razini. Pritom je u zadnjih osam godina došlo do najvećeg porasta prosječne plaće, a dosegla je 1.392 eura.
 
Nakon stagnacije do 2015., bilježi se i snažan, rekordni rast minimalne plaće od 134 posto, što je gotovo najveći rast u Europskoj uniji.
 
Medijalna plaća u mandatu je rasla 72 posto i danas je na 1.200 eura neto.
 
Što se tiče osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, ona je od 2016. do danas rasla za 40 posto. Uz ovogodišnje povećanje, ukupan rast osnovice bit će 48 posto do rujna ove godine.
 
Prosječna neto mirovina rasla je za ukupno 74 posto u mandatu od 2016. do danas.
 
Bilježi se i snažan rast BDP-a, a u manje u 10 godina gotovo je udvostručen, a Hrvatska ima drugi najbrži rast BDP-a u Europskoj uniji.
 
Što se tiče BDP-a po stanovniku, on je od 2016. do 2024. porastao s 11 na 22 tisuće eura.

Piletić o rastu stope rizika od siromaštva: Sve ono što je Vlada poduzela lani vidjet će se tek iduće godine

Ministar Marin Piletić poručio je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu stope rizika od siromaštva za 2024. godinu, kako će se sve ono što je Vlada poduzela lani vidjeti tek iduće godine.

"Državni zavod za statistiku promijenio je metodologiju rada u odnosu na prethodne godine", pojasnio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalnu politiku i predsjednik GSV-a Piletić upitan o podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu koji pokazuju da je svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva, što je treća godina da taj postotak raste.

Ovi pokazatelji ne ovise o stvarnim potrebama potrošačke košarice nego o raspoloživom dohotku ukupnog stanovništva, dodao je. "Kako dohodci rastu, naravno da će se i stopa rizika od siromaštva povećavati, a upravo je DZS značajno povećao stope", rekao je.

Piletić podsjeća da je Vlada prošle godine povećala minimalnu plaću za 20 posto, donijela Zakon o inkluzivnom dodatku, povećala osnovicu za socijalne naknade, izmijenila Zakon o socijalnoj skrbi i poduzela sve ono što najizravnije utječe na smanjivanje stope rizika od siromaštva.

"A što će se vidjeti na podacima po novoj metodologiji DZS-a tek iduće godine. Ovi podaci, i da nisu uvećani za jedan postotni poen, sasvim sigurno daju dovoljno pozornosti Vladi da i dalje promišljamo što učiniti kako bi te stope u budućnosti bile manje", naglasio je.

Novi paket mikro zajmova

Predsjednik Upravnog vijeća HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec predstavio je novi paket mikro zajmova za rast i uključenost, koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda PLUS, a za što je predviđeno 30 milijuna eura.

Namijenjeni su za mikro i male subjekte malog gospodarstva iz skupine mladih poduzeća do tri godine starosti ili poduzeća čiji su vlasnici pripadnici jedne od ranjivih skupina (osobe s invaliditetom, stariji od 55 godina, niže obrazovane osobe ili mladi do 29 godina bez radnog iskustva) u maksimalnom iznosu od 25.000 eura s kamatnom stopom od 0,5 posto, a uz mogućnost otpisa 30 posto glavnice kredita.

"Aktivnom politikom zapošljavanja omogućili smo gotovo 300.000 novih radnih mjesta, održali stabilnost i poslodavaca i tržišta rada, a sada kroz ovakve instrumente želimo dodatno osnažiti mikro i male poduzetnike", poručio je Piletić.

Izvor: Vlada/Hina

Pisane vijesti