Plenković na summitu The Economista o prioritetima Vlade, proširenju EU, obrani i globalnoj sigurnosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na drugom Godišnjem Croatia Summitu u organizaciji The Economista, pod nazivom „Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Europi“, koji je okupio ugledne stručnjake, političke lidere i predstavnike poslovne zajednice kako bi raspravili ključne izazove i prilike koje oblikuju Europu u razdoblju ubrzanih globalnih promjena. U razgovoru s Joan Hoey na temu „Kako Hrvatska može pridonijeti stabilnosti i prosperitetu u regiji“, premijer se osvrnuo na prioritete Vlade u gospodarskoj i socijalnoj politici, regionalnoj suradnji te obrani i sigurnosti.

Govoreći o prioritetima Vlade u drugoj polovici trećeg mandata, premijer Plenković istaknuo je nastavak politika koje Vlada kontinuirano provodi proteklih devet godina, u cilju lovljenja razvojnog koraka sa zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije Hrvatske.

U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska u 2016. bila na 62 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a ovu godinu će završiti na 78 posto, što pokazuje rezultate te politike.

Prioriteti za iduće razdoblje su demografska revitalizacija, energetska tranzicija, digitalizacija i obrazovanje, kazao je.

Što se tiče zaposlenosti, koja je jedan od najvažnijih indikatora razvoja zemlje, premijer je naveo da je broj zaposlenih u Hrvatskoj danas viši nego ikada prije, oko milijun i 750 tisuća ljudi, a nezaposlenost je rekordno niska, na oko 4 do 5 posto, odnosno oko 75 tisuća ljudi.

Uspješna borba protiv ilegalnih migracija

Govoreći o širim, regionalnim temama, premijer se osvrnuo na pitanje migracija, osobito nakon hrvatskog ulaska u Schengen od kada hrvatska policija čuva i vanjsku granicu Europske unije.

Kazao je da Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj, odnosno istočnomediteranskoj migrantskoj ruti, sada ruta niskog intenziteta.

Nismo u potpunosti zaustavili ilegalne migracije, ali smo ih učinili puno rjeđima, naglasio je što pokazuju i podaci Slovenije, Austrije i Italije.

Treba razlikovati, dodao je, ilegalne migracije koje zaustavljamo svim pravnim sredstvima koja su nam na raspolaganju, od legalnih migracija, odnosno stranih radnika kojima se okrećemo zbog potreba našeg tržišta rada. Trenutno je u Hrvatskoj oko 150 tisuća stranih radnika.

Jačanje obrambenih sposobnosti

Upitan o uvođenju temeljne vojne obuke, a u kontekstu globalnih sigurnosnih okolnosti i posljedično jačanja obrambenih sposobnosti, premijer je pojasnio da se ne radi o obveznom služenju vojske onakvom kakvo je bilo ranije prije nego je ukinuto 2008., nego o temeljnoj vojnoj obuci koja traje osam tjedana i koja je plaćena.

Onima koji ne žele, dodao je, stavljena je na raspolaganje mogućnost služenja u civilnoj zaštiti.

Objašnjavajući razloge za uvođenje obuke, premijer je istaknuo kako 15.000 pripadnika oružanih snaga u izmijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima nije dovoljno, s obzirom na agresiju na europskom tlu, Rusije na Ukrajinu.

Tijekom proteklih 10 godina, istaknuo je, imali smo snažnu tranziciju s istočne vojne tehnologije na zapadnu vojnu tehnologiju.

„Promijenili smo zakonodavstvo i vojnika stavili u središte. Idući korak jest imati širu populaciju u Hrvatskoj koja je barem upoznata s osnovnom vojnom obukom“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Dodao je da u susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te da moramo biti svjesni moguće nestabilnosti diljem kontinenta.

Za razliku od ranijih, ova Komisija ima stvarnu političku volju za proširenjem

Govoreći o daljnjem proširenju Europske unije, premijer je istaknuo da za razliku od ranijih Europskih komisija, sadašnja ima stvarnu političku volja za proširenjem, dodajući da je neka vrsta odluke moguća do 2030. budu li neke kandidatkinje tehnički spremne.

„Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti Europske unije, čak i u većini zemalja članica, čak i velikih, da je možda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. srpnja 2013., trebao pridružiti još netko“, dodao je Plenković.

Podsjetio je da postoje dvije skupine zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldova u jednoj te zemlje jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana u drugoj skupini, pri čemu je kao onu koju prednjači istaknuo Crnu Goru.

Međutim, naglasio je, apsorpcijska moć bloka bit će ključna za dinamiku proširenja, referirajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.

Drugi važan element, dodao je, jest proces donošenja odluka.

„Gotovo 80 posto europskog proračuna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 posto. Bogatije zemlje, osnivačice, velika, snažna gospodarstva, nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i u biti jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost“, poručio je premijer.

Podsjetio je kako su se pet velikih zemalja prije 20-ak godina odrekla dva povjerenika u Komisiji u korist proširenja i sada imaju jednak broj utjecajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo.

„Stoga su proces odlučivanja i proračunske implikacije u srcu budućih odluka o proširenju“, poručio je.

Transatlantski odnosi i implikacije na multilateralizam, trgovinske odnose i globalnu sigurnost

Na samom kraju razgovora kratko se osvrnuo na transatlantske odnose.

Poručivši kako je u tim odnosima važno biti pragmatičan, istaknuo je tri implikacije politike trenutne američke administracije.

Prva je na koncept multilateralizma općenito, s obzirom sa su se Sjedinjene Države povukle iz nekih konvencija, aranžmana ili čak organizacija.

Druga je politika tarifa, koja je potpuno promijenila trgovinske odnose, a Svjetsku trgovinsku organizaciju ostavila po strani.

I treća je sigurnosna jer, sa svim naporima da se pridonese miru, način na koji ruska agresija na Ukrajinu završi odredit će budućnost međunarodnog prava i globalne vladavine i može poslati signale nasilnicima diljem svijeta da mogu uzeti nečiji teritorij, dok će drugi samo promatrati. 

Pisane vijesti