Plenković: Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi veće mirovine svim hrvatskim umirovljenicima

Slika /Vijesti/2025/Srpanj/3_srpnja/Z63_1233 (1).JPG

Otvarajući današnju, 105. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu. Od ponedjeljka je na snazi novi Zakon o mirovinskom osiguranju, kazao je naglasivši da donosi veće mirovine hrvatskim umirovljenicima. Najvažnije promjene odnose se na usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu 85:15, povećanje staža majkama za svako novorođeno ili posvojeno dijete sa 6 mjeseci na godinu dana, uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina.

Uvodi se i mogućnost rada umirovljenicima s navršenih 65 godina života u punom radnom vremenu, uz isplatu pola mirovine, kao i povećanje invalidskih mirovina te najnižih mirovina za 3 posto.  
 
Podsjetio je da je cilj Vlade da do kraja ovoga mandata prosječna ukupna mirovina iznosi 800 eura.
 
Članstvo u EU građanima i gospodarstvu donijelo cijeli niz prednosti
 
Ovoga tjedna obilježeno je i 12 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, a premijer Plenković poručio je da je Hrvatska danas gospodarski snažnija, otpornija i bolje povezana.
 
Građanima i gospodarstvu to je članstvo donijelo niz prednosti, a ulaskom u Schengenski prostor, europodručje i Europski stabilizacijskih mehanizam postali smo dio najuže jezgre Unije.
 
U pogledu uplata i isplata iz europskog proračuna, Hrvatska je u plusu 16,7 milijardi eura, što je omogućilo financiranje brojnih razvojnih projekata diljem zemlje.
 
Članstvo u Uniji učvrstilo je i naš međunarodni položaj i ugled, a time i utjecaj na međunarodna i europska zbivanja.
 
"Ono što je najvažnije, dižemo kvalitetu života naših građana i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, uz očuvanje društvene kohezije", naglasio je premijer Plenković.
 
U službenom posjetu Hrvatskoj boravio je slovački predsjednik Pellegrini, a s premijerom Plenkovićem razgovarao je o odnosima između dviju zemalja, turizmu, gospodarstvu i položaju manjina, kao i suradnji na međunarodnim pitanjima, osobito u području obrane.
 
Ranije ovoga tjedna premijer Plenković posjetio je otok Korčulu i poluotok Pelješac, susreo se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije i čelnicima lokalne samouprave. Razgovarali su o razvojnim projektima, daljnjim ulaganjima i potpori hrvatskim otocima, u kontekstu ravnomjernog regionalnog razvoja te posebno razvoja otoka.
 
Hrvatska je po šesti puta domaćin svjetskog šahovskog turnira koji je okupio najbolje šahiste, a premijer je istaknuo kako će taj turnir sigurno pridonijeti popularizaciji šaha. Zahvalio je Gariju Kasparovu, koji ima i hrvatsko državljanstvo, na organizaciji turnira.
 
U prvih šest mjeseci ostvareno 7,5 milijuna dolazaka i preko 29 milijuna noćenja
 
Osvrnuo se i na dobre rezultate turističke sezone u prvih šest mjeseci ove godine. Hrvatsku je u tom razdoblju posjetilo 7,5 milijuna gostiju, a ostvareno je više od 29 milijuna noćenja, što je oko 4 posto više nego prošle godine.
 
Podaci HNB-a za prvo tromjesečje pokazuju da su prihodi od turizma veći za 7 posto nego u istom periodu lani.
 
U tom je kontekstu najavio da će se redoviti ljetni sastanak s turističkim sektorom održati u Hvaru 22. srpnja.
 
U mandatima ove Vlade broj obrta porastao sa 75 na 130 tisuća
 
Premijer Plenković sudjelovao je i na godišnjoj konferenciji Hrvatske obrtničke komore.
 
Posebno zadovoljstvo izrazio je time što je u mandatima ove Vlade broj obrta u Hrvatskoj porastao sa 75 na 130 tisuća.
 
Samo u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno je 7 tisuća novih obrta, dodao je, a u obrtima u Hrvatskoj zaposleno je 240 tisuća ljudi.
 
Podsjetio je da je Vlada pomogla obrtima i u Covid krizi i u energetskoj krizi, što izravnim isplatama plaća zaposlenicima što zajmovima preko HAMAG-BICRO-a.
 
Najavio je donošenje novog Zakona o obrtu do kraja godine.
 
Skrb o Hrvatima izvan Hrvatske
 
Jutros je na Plitvicama predsjednik Vlade sudjelovao na četvrtoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske.
 
Politika Vlade u protekli devet godina iznjedrila je više sredstava za projekte za Hrvate izvan Hrvatske, bolji zakonski okvir, projektnu suradnju, potporu i skrb.
 
Primjer skrbi o manjinama u Hrvatskoj, naglasio je premijer, argument je u razgovorima sa zemljama gdje su Hrvati manjine kako bi njihova prava bila na jednakoj razini.
 
Posebno vodimo računa o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao ravnopravnom konstitutivnom narodu, poručio je.
 
Od današnjih točaka na sjednici Vlade, izdvojio je Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, kazavši da je taj važni zakon, koji Vlada upućuje u drugo čitanje u Hrvatski sabor, dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i pregovaračkoga okvira za članstvo u OECD-u.  
 
U tom je kontekstu naveo da proces pregovora za članstvo u OECD-u ide dobro te izrazio nadu da će Hrvatska u ovo doba dogodine okončati proces pristupanja toj organizaciji.



Pisane vijesti