Plenković o cijenama energenata: Cilj svih mjera koje poduzimamo je smanjiti udar na standard građana

Slika /Vijesti/2022/01 siječanj/12 siječnja/viber_image_2022-01-12_12-01-30-958.jpg

Vlada će izaći s cjelovitim paketom mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo, najavio je premijer Andrej Plenković. "Imamo niz alata na raspolaganju, bilo da su u pitanju određene mjere ili aktivnosti najvećega distributera - a to je HEP - koji također može poduzeti određene mjere, regulatori, a u konačnici i Vlada, tako da ćemo do trenutka kada to pitanje postane aktualno imati cijeli paket koji će olakšati, odnosno spriječiti veći udar na standard građana", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u Novskoj odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.
 
Osvrnuo se na navode o tome da su dužnosnici HNB-a trgovali vrijednosnim papirima banaka.
 
Kazao je da je jučer nazvao guvernera Vujčića, koji mu je rekao ono što je kasnije rekao i gostujući u Dnevniku HTV-a.
 
Predsjednica Odbora za financije Hrvatskog sabora Grozdana Perić, dodao je, formalno je zatražila očitovanje HNB-a kako bi se utvrdilo kako HNB i njezino vodstvo vide tu cijelu situaciju.
 
"Nakon toga ćemo vidjeti što će se zbivati. Ja u ovom trenutku imam informacija otprilike koliko i vi o ovoj temi", kazao je.
 
Dodao je da će vjerojatno, sukladno svojim nadležnostima, tu temu provjeriti i analizirati i HANFA, nakon čega će slika biti cjelovitija.
 
Naglasio je da ta situacija nema izravne veze s Vladom, s obzirom da Vlada nema nadležnost nad Hrvatskom narodnom bankom, ali će se informirati.
 
"U ovoj fazi ćemo se suzdržat svih komentara i spekulacija. Stvar je kompleksna, detaljno je treba sagledati. Sve što ima veze s vrijednosnim papirima je uvijek sofisticirano, prema tome kada budemo imali više informacija to ćemo komentirati", poručio je.
 
Donijet ćemo okvir politika koje će smanjiti udar na standard građana zbog rasta cijena energenata
 
Upitan o cijenama energenata, premijer Plenković kazao je kako je dobro pogledati što se zbiva u Hrvatskoj u odnosu na druge u zadnja četiri mjeseca.
 
"Cijene energenata za građanstvo i za kućanstva nisu poskupjele. Niti cijene struje niti cijene plina. To se dogodilo zato što smo tiho radili, razgovarali, gledali da nema udara na standard građana", istaknuo je.
 
Naglasio je da je politika Vlade cjelovita.
 
U najvećoj zdravstvenoj krizi u zadnjih sto godina, uz ogromne financijske i ekonomske posljedice i ugrozu na tržištu rada, Vlada nastupa odvažno, agilno i brzo i očuva radna mjesta.
 
Izgledan je i dvoznamenkasti rast BDP-a u 2021. godini, a iz takve optike politike Vlade, koja je odgovorna i cjelovita, učinit će se sve da se prije nego završi sezona grijanja donese okvir politika i mjera koje će smanjiti udar na standard građana koji bi bio uzrokovan rastom cijena energenata, koje su globalni trend.
 
"Imamo niz alata na raspolaganju, bilo da su određene mjere u pitanju, bilo da su aktivnosti najvećega distributera – u ovom slučaju Hrvatska elektroprivreda, koja također može poduzeti određene mjere, tako da ćemo do trenutka kada to pitanje postane aktualno imati cijeli paket koji će spriječiti veći udar na standard građana", poručio je.
 
Što se tiče inflacije, kazao je da je Hrvatska na godišnjoj razini ostala na prosjeku Europske unije.

"To su globalni trendovi koji se događaju. Naš je cilj smanjiti udar na ekonomski standard građana svim mjerama koje poduzimamo", istaknuo je i podsjetio da je Vlada neke od tih mjera već poduzela kada je limitirala cijene benzina i dizela.
 
Slijedeći hrvatski primjer, dodao je, nekoliko europskih zemalja uvodilo je slične mjere.
 
Moramo doznati istinu u slučaju nestanka Mateja Periša u Beogradu
 
Osvrnuo se i na nestanak hrvatskog mladića Mateja Periša u Beogradu. Kazao je da je od ministra unutarnjih poslova zatražio da tim hrvatske policije ode u Beograd kako bi se nastavila i produbila suradnja s policijom Srbije.
 
Dvije su piste suradnje – direktni kontakt između policija i diplomatsko-konzularni napori.
 
Danas će taj tim održati press konferenciju i detaljnije pojasniti sve što su tamo čuli.
 
"Nama je u interesu, budući da je riječ o hrvatskom državljaninu, da saznamo sve i dobijemo cjelinu te slike. Dok traju sve ove istražne aktivnosti, naša je zadaća da pomognemo tim naporima i provjerimo svaki najmanji detalj kako bismo doznali istinu", poručio je premijer Plenković.
 
Nedopustivo je da pripadnici drugog naroda biraju Hrvatima člana Predsjedništva u BiH
 
Govoreći o odnosima s Bosnom i Hercegovinom, osvrnuo se na susret s Bakirom Izetbegovićem u Dubrovniku, gdje su vrlo detaljno, dodao je, razgovarali o suradnji između Hrvatske i BiH, unaprjeđenju odnosa između Bošnjaka i Hrvata, nužnosti postizanja političkog konsenzusa u BiH o reformi izbornoga zakona na temelju kojeg će Hrvati moći na teritoriju Federacije birati svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
 
Istaknuo je da se od 2006. događa nedopustiva situacija da pripadnici drugog naroda biraju Hrvatima člana Predsjedništva.
 
"Jasna je pozicija Hrvatske, i moja osobno, i to sam i njemu rekao, to govorimo godinama. Nije to nešto kao neki koji su se sjetili te teme u zadnjih godinu i po dana. Smatramo da tu anomaliju treba eliminirati i želimo stvoriti pozitivno ozračje da se postigne dogovor, a pritom dobiti i potporu međunarodne zajednice da se taj problem riješi na adekvatan način", naglasio je.
 
Razgovarali su, dodao je, i o inicijativi Hrvatske da se održi zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske te o nizu konkretnih projekata, a osobito o važnom projektu južne plinske interkonekcije.
 
Pupovac je u Banjoj Luci bio kao predsjednik SNV-a
 
Što se tiče posjeta Milorada Pupovca Banjoj Luci, premijer Plenković je ponovio da je on tamo išao u svojstvu predsjednika SNV-a, a ne kao predstavnik parlamentarne većine, a niti kao zastupnik u Hrvatskom saboru.
 
"Njegov odlazak tamo rastumačio je sam SNV. Ja neću i ne trebam biti nikome prevoditelj pa ni javnosti u vezi te teme", poručio je.
 
Odbacio je i tumačenje o dvostrukim kriterijima, s obzirom da je 2019. iz BiH povučen hrvatski veleposlanik koji je tada nazočio istom događaju, rekavši da Pupovac "nije veleposlanik".

Upitan može li se kod događaja poput obilježavanja dana RS razdvajati funkcija člana parlamentarne većine i predsjednika SNV-a, premijer Plenković je odgovorio kako bi volio da je "ovakvo graktanje političkih stranaka" nastalo i na "Milanovićevu ljubav prema Miloradu Dodiku".

"To nisam vidio prije nekoliko tjedana, naprotiv. Kad tu ne bude dvostrukih kriterija u reakcijama, onda možemo dalje", rekao je.

Vladina briga za Hrvate u BiH i politika potpore je konstantna

Istaknuo je da se njegova Vlada sustavno bavi odnosima s BiH, podsjetivši da je proračun za Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske povećan sto posto te da se kontinuirano financiraju projekti u BiH, a pomaže se i u vezi s krizom koronavirusa.

"Projekti poput kazališta, sveučilišta, potpora mladima, stipendije, potpora kulturnim i vjerskim institucijama.  Zastupanje interesa položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini u međunarodnim forumima je naša konstanta", naveo je i dodao kako se Vlada time bavi stalno, ali ne na način da antagonizira međunarodnu zajednicu ili stvara neprijatelje, već traži saveznike kako bi pojasnila vrlo zahtjevan položaj te dovede do rješenja korisnog za Hrvate u BiH.

Naravno, dodao je, zabrinjavaju tenzije i činjenica da institucije ne funkcioniraju, podsjetivši da se Vijeće ministara od lipnja sastalo pet ili šest puta, proračun nije bio usvojen, imaju privremeno financiranje, a ni parlament ne funkcionira na normalan način.

Ako postoje tendencije koje su separatističke, a to je bilo više nego jasno u Banjoj Luci, onda smo protiv toga i zbog toga smo jako zabrinuti, istaknuo je.

"Politika Vlade je čvrsta, konzistentna, jasna, konsolidirana, nema nikakve promjene kod nje i takva će biti i u budućnosti", poručio je.

Cijepite se, primite booster dozu i pridržavajte epidemioloških mjera

Osvrnuo se i na broj novozaraženih koronavirusom ponovo pozvavši sve koji to još nisu učinili da se cijepe, a one koji su primili dvije doze da prime i booster dozu.

Sve zajedno, i cijepljene i necijepljene, pozvao je na pridržavanje epidemioloških mjera.

"Omikron je soj virusa koji se brže širi, jedini način da se od njega zaštitimo je i cijepljenje i booster i pridržavanje epidemioloških mjera. Samo kombinacijom to troje možemo spriječiti teže posljedice", poručio je.

Istaknuo je kako je izgledno da oni koji su cijepljeni, ako se i zaraze, imaju manje teže oblike bolesti.

Upozorio je da oni koji nisu cijepljeni imaju veću šansu dobiti teži oblik bolesti, a time ugroziti i vlastito zdravlje i život.

Pisane vijesti