Plenković: Pozdravljamo sve mirovne napore, ali mir ne može biti pravedan ako nagrađuje agresora

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je večeras na konferenciji „The Economist: Svijet u 2026.“, na kojoj je govorio o ključnim izazovima u 2026. godini pred Hrvatskom i Europskom unijom.

Na početku se osvrnuo na stanje u Ukrajini, nakon dugogodišnje ruske agresije čije su posljedice, osobito u energetskom smislu i smislu ekonomskih pritisaka, osjetili svi.

Ta agresija, dodao je, traje predugo i globalne posljedice su ogromne.

Govoreći o najvećim globalnim izazovima, premijer je poručio kako današnji svijet funkcionira između demokracija i autokracija pa, slijedom toga, i različitog polazišta prema upravljanju i vladavini te poštivanju međunarodnog prava.

Uz to, dodao je, autoritarni režimi imaju konfliktan pristup rješavanju pitanja i često odabiru silu.

U tom kontekstu, ali i kontekstu transatlantskih odnosa, premijer smatra da je glavni cilj Rusije, osobito nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD-u, obnoviti odnose s tom zemljom. Sljedeći im je cilj, dodao je, rehabilitirati Rusiju na međunarodnoj sceni na kojoj je, realno, izolirana već 11 godina.

Dodatno, žele se riješiti sankcija.

Istovremeno, dodao je predsjednik Trump smatra da je do rata u Ukrajini došlo upravo zato što tada on nije bio predsjednik SAD-a te nema s tim ratom nikakvu identifikaciju. To je, kazao je, strartna pozicija koja određuje sve.

Njegova želja, dodao je, jest da taj sukob završi što brže može bez velikog ulaženja u detalje i nijanse, u skladu s njegovom predodžbom o sebi kao predsjedniku mirotvorcu.

Kad je riječ o Europskoj uniji, nastavio je premijer Plenković, predstoji dogovor o nastavku financijske pomoći Ukrajini.

Ostvarili smo sve strateške zadaće, u 2026. očekujemo članstvo u OECD-u

Govoreći o Hrvatskoj u 2026. godini, premijer Plenković istaknuo je da nakon svih ispunjenih strateških ciljeva, ostaje pridruživanje OECD-u, jedinoj velikoj organizaciji kojoj još trebamo pristupiti.

Krajem siječnja Hrvatsku će posjetiti glavni tajnik te organizacije, Mathias Cormann, i predstaviti drugi pregled stanja hrvatskog gospodarstva, koje bi trebalo biti pozitivno i, ako ne bude nekakvih nepredviđenih okolnosti, uslijedit će i to članstvo.

Što se tiče gospodarskog rasta, rasta standarda, plaća i mirovina, premijer je podsjetio na kontinuirani pozitivan trend i velika postignuća.

U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska od 2016. do danas porasla sa 62 posto na 78 posto prosjeka razvijenosti Europske unije prema kriteriju BDP per capita.

Moramo učiniti dodatne napore na suzbijanju inflatornih pritisaka, naglasio je premijer Plenković i u tom kontekstu apelirao na veći osjećaj odgovornosti svih aktera na tržištu.

Vlada je učinila puno, poručio je, upravo u vremenima kriza, od Covida do energetske krize, u kojima je država stala iza građana i gospodarstva i očuvala socijalnu koheziju.

Hrvatska je daleko najsigurnija zemlja u EU

Govoreći o situaciji u društvu, premijer Plenković poručio je kako nije zabrinut, međutim naglasio da postoji polarizacija iz politikantsko-političkih razloga koja je na političkoj sceni nastupila nakon koncerta Thompsona u Zagrebu.

Takvi se akteri love za teme koje mogu mobilizirati biračka tijela te je sve te fabricirane teze o povijesnom revizionizmu ocijenio pretjeranima.

„Ne vidim tu neku veliku dramu, Hrvatska je, u smislu sigurnosti, daleko najsigurnija zemlja u Europskoj uniji“, poručio je.

Intervju premijera Plenkovića za hrvatsko izdanje The Economista

U nastavku donosimo intervju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za hrvatsko izdanje magazina "The Economist World Ahead".

1. Za kraj godine, možemo li se osvrnuti na ono što je po vama obilježilo 2025. u Hrvatskoj.

Ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku i u Africi, rastući migracijski pritisci, energetske i klimatske krize, te kibernetičke prijetnje, drastično mijenjaju okolnosti u kojima djelujemo. U takvom svijetu, Hrvatska jasno definira i štiti svoje nacionalne interese, ali i ostaje vjerna svojim vrijednostima i načelima. U okviru Europske unije i NATO-a potvrđujemo se kao pouzdan partner, koji se zalaže za zaštitu međunarodnog prava i demokratskih vrijednosti.

Iza nas je punih devet godina mandata u kojima smo uspjeli osigurati gospodarsku otpornost, održati društvenu solidarnost i ostvariti strateške ciljeve - i to u razdoblju kriza koje su zahvatile mnoge zemlje. 
2025. je za hrvatsko gospodarstvo i za velik broj naših sugrađana bila još jedna godina iskoraka.

U Hrvatskoj danas radi preko 1,75 milijuna ljudi - gotovo 300 tisuća više nego 2016. Kada govorimo o plaćama - prosječna neto plaća u Hrvatskoj dosegla je 1.456 eura (+ 94% u odnosu na rujan 2016.), minimalna bruto plaća ide od 1. siječnja na 1.050 eura bruto ( +153% u odnosu na 2016.).

Istovremeno će prosječna sveukupna mirovina krajem godine doseći 700 eura (+93% u odnosu na listopadu 2016.), uz poboljšanu formulu usklađivanja mirovina i uvođenje godišnjeg dodatka kojima štitimo umirovljenike.

I plaće i mirovine rasle su brže od inflacije, čime smo poboljšali realni standard naših građana. Dinamiziramo i tržište kapitala izdavanjem 17 državnih vrijednosnica - tri narodne i 14 trezorskih zapisa uložili. U ovom trenutku uloženo je 4,5 milijarde eura, čime građani drže oko 8% javnoga duga.

U ovoj godini donijeli smo i najizdašnije demografske mjere u povijesti, vrijedne više od pola milijarde eura, a nastavili smo povećavati i socijalne naknade te uveli inkluzivni dodatak koji objedinjuje dosadašnja četiri prava za najranjivije u društvu. Želimo osigurati da gospodarski rast osjeti svaka obitelj i kućanstvo.

Hrvatsko gospodarstvo raste među najbržim stopama u Europskoj uniji, 19 uzastopnih kvartala od početka 2021., a ove godine BDP po stanovniku dosegnut će 78% prosjeka EU-a - nasuprot 62 % iz 2015. Cilj nam je do kraja ovog mandata premašiti 80% prosjeka razvoja EU-a.

Radi investicijske atraktivnosti Hrvatske važna je i činjenica da su nam i u 2025. sve tri vodeće agencije - Fitch (A-), Moody’s (A3) i Standard & Poor’s (A-) - zadržale kreditni rejting u investicijskoj kategoriji A.

To je i sukus naše politike - hvatanje razvojnog koraka s onim državama koje su ranije postale članice EU-a i koje su ranije koristile prednosti europskog proračuna.

Podsjetit ću i da su u svibnju i lipnju 2025. održani i lokalni izbori, koji su nakon pobjeda na parlamentarnim i europskim izborima potvrdili većinsku potporu politici HDZ-a i partnera na svim razinama upravljanja, što nas obvezuje da nastavimo predano raditi na dobrobit Hrvatske.

2. Ministar financija Marko Primorac izjavio je na raspravi o proračunu da se država više neće zaduživati da bi time pokrivala plaće i mirovine, a deficitom opteretila buduće generacije. No, ljudi su u Hrvatskoj većinom nezadovoljni svojim standardom - javne službe očekuju nastavak rasta plaća kao 2023. i 2024., a to je onda putokaz i za privatne poslodavce. A to će u 2026. očito biti zaustavljeno.

U 2026. ulazimo s optimizmom, ali i oprezom pred globalnim usporavanjem. Proračun koji smo predstavili je razvojan, socijalan, održiv i usmjeren na daljnji rast kvalitete života i konkurentnosti gospodarstva.

Prema projekcijama, hrvatsko će gospodarstvo iduće godine rasti oko 2,7% - i dalje znatno brže od prosjeka EU (koji je oko 1,4%). Rast proračunskih rashoda prati i rast proračunskih prihoda, utemeljenih na većoj gospodarskoj aktivnosti poduzeća, na visokoj zaposlenosti, na rastu izvoza i industrijske proizvodnje te na uspješnom korištenju europskih sredstava. Zadržavamo odgovorno upravljanje javnim financijama. Proračunski deficit ostat će ispod 3% BDP-a (projekcija oko 2,9%) uz daljnje smanjenje udjela javnog duga na oko 56% BDP-a. To nas svrstava među fiskalno odgovorne članice, što je temelj naše dugoročne financijske sigurnosti. Povećane rashode usmjeravamo u mjere koje izravno povećavaju plaće građanima, mirovine, socijalne naknade i kvalitetu života.

Očekujemo da će rast plaća biti nastavljen i iduće godine, potaknut i poreznim rasterećenjima, ali i stabilnim tržištem rada i daljnjim investicijskim ciklusom kojima se otvaraju bolja plaćena radna mjesta s višom dodanom vrijednošću.

Istovremeno, pristupamo izazovima modernog tržišta rada na način i da snažno potičemo povratak Hrvata iz dijaspore te provodimo jasnu i uređenu politiku zapošljavanja stranih radnika.

Što se tiče pregovora s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi o osnovici za obračun plaće u 2026. i drugim pravima, vjerujem da ćemo uspjeti usuglasiti stavove. Pritom treba uvažiti činjenicu da smo dosad osigurali rast osnovice od 48 posto te reformu sustava koeficijenata koja je donijela dodatan rast plaća od prosječno 30 posto. Kako bismo i u narednim godinama osigurali primjeren rast plaća i drugih prava državnih i javnih službenika, sada moramo pokazati odgovornost i ne ugroziti stabilnost proračuna i javnih financija.

3. Često ste u zadnje vrijeme kritizirali privatne poslodavce, smatrajući ih generatorom inflacije - možete li pojasniti taj stav i odgovoriti kako bi država mogla intervenirati, rastom poreza na dobit ili kojim drugim alatima?

Zahvaljujući paketima mjera Vlade od 8,5 milijardi eura, inflacija je smanjena s gotovo 11% u 2022. na 3% na godišnjoj razini u 2024. Razlog zašto je ona i dalje na višoj razini od prihvatljive je postupanje domaćih aktera i pojedinaca u lancu definiranja cijena, unatoč činjenici da im je Vlada pomogla da premoste krizu kroz subvencije energenata i goriva, kao i mjerama za očuvanje radnih mjesta i likvidnost poduzeća u pandemiji.

Malo je u javnosti poznata činjenica da su hrvatske kompanije u 2024. ostvarile dvostruko veći prihod i dvostruko veću dobit nego 2016. Radi se o prihodima od 170 milijardi eura te neto dobiti poduzeća od gotovo 10 milijardi eura.

To je rezultat rada, znanja i otpornosti poslodavaca i radnika koji stvaraju vrijednost. Ali, to je i posljedica stabilnog, predvidljivog i pouzdanog okvira i svih mjera koje je država provodila da bi hrvatsko gospodarstvo ostalo na nogama u uvjetima vanjskih šokova.

Zato svi akteri na tržištu imaju odgovornost i trebaju dati svoj doprinos u borbi protiv inflacije. Poseban izazov koji kao Vlada prepoznajemo je suzbijanje inflatornih pritisaka u segmentu cijena hrane, stanovanja i turizmu.

Nedavno smo donijeli nove mjere administrativnog ograničavanja cijena 100 proizvoda, uz ranije mjere za veću transparentnost cijena. Pratit ćemo stanje dalje i po potrebi poduzimati i nove mjere.

Očekujemo da inflacija u idućem razdoblju dodatno uspori prema stopama od 2,8% u 2026., 2,3% u 2027. i 2,1% u 2028.

4. Jedna od važnijih novosti za Hrvatsku u 2026. svakako će biti ulazak u OECD - među ostalim, traži se profesionalizacija funkcija u javnim tvrtkama i agencijama. Proteklih dana opozvali ste iz tog razloga dosadašnje uprave, ali na ne baš suptilan način. Zašto, i što još možemo očekivati u procesu pristupa?

Navedena razrješenja donesena su prvenstveno u kontekstu primjene novog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je donesen u sklopu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, s ciljem profesionalizacije i učinkovitosti rada poduzeća u državnom vlasništvu. Nakon ulaska u europodručje i schengenski prostor, OECD će biti nova potvrda našeg europskog i gospodarskog sazrijevanja. Ujedno time pokazujemo da Hrvatska želi pripadati krugu najnaprednijih država kada je riječ o upravljanju, transparentnosti i učinkovitosti institucija.

Uskoro će na javnom savjetovanju biti objavljena i Uredba o izboru i imenovanju članova nadzornih i upravnih organa pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, koja u skladu s navedenim Zakonom i najboljim praksama i preporukama OECD-a, regulira ovo područje i uvodi najviše standarde korporativnog upravljanja. To znači jasne kriterije, veću odgovornost, mjerljive rezultate i uprave koje mogu odgovoriti na nove ekonomske izazove.

Što se tiče procesa pristupanja nalazimo se u završnoj fazi. Zatvorili smo pregovore u 20 od 25 odbora i u 25 od 26 pododbora. Od preostalih Odbora procedura i pregovori su završeni u njih 4 i spremni smo za glasovanje, a ovih dana očekujemo i posljednju raspravu u jednom od odbora. To praktički znači da smo sve napravili što se očekivalo od nas i vjerujem da ćemo cijeli proces uspješno završiti u idućoj godini.

5. Korupcija je, pokazali su to zadnji dani, i dalje jako prisutan problem u javnim i državnim poduzećima, kako se protiv toga boriti?

Republika Hrvatska ima mrežu nadležnih institucija koje djeluju u području borbe protiv korupcije i to na planu represije te u posebnim područjima prevencije korupcije.

Neovisnost tih institucija ključ je uspješne borbe protiv korupcije. Represivna tijela, odnosno DORH i sudovi, svojim su djelovanjem, uključujući i protiv visokopozicioniranih osoba, pokazala kako su samostalna i lišena bilo kakvog utjecaja ove Vlade.

Pravosuđe provodi postupke, a mi smo ovdje da omogućimo da to čine u najboljim mogućim uvjetima i temeljem kvalitetnih propisa. Stoga smo u proteklih 10 godina izmijenili niz zakona kako bismo omogućili brže procesuiranje kaznenih djela, ali i bolje materijalne uvjete za rad pravosuđa te njegov kontinuirani profesionalni razvoj.

Pored represije jednako važan segment borbe protiv korupcije je i prevencija.

U području sprječavanja sukoba interesa, prava na pristup informacijama, zaštite prijavitelja kaznenih djela, javne nabave te etike donijeli smo niz propisa čiji je cilj sprječavanje korupcije. Uz uvođenje visokih standarda ponašanja te pravila za transparentnost rada državnih i javnih službi, navedenim propisima ojačali smo ovlasti i kapacitete neovisnih tijela zaduženih za prevenciju korupcije.

Protiv korupcije se bori sinergijom preventivnih mjera usmjerenih smanjenju koruptivnih rizika te otkrivanjem, procesuiranjem te kažnjavanjem počinitelja i kaznama koje su odvraćajućeg karaktera.

6. Na dnevnom redu ovih dana je donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira za EU - mnogi misle kako će Hrvatska u narednim godinama imati znatno manje europskog novca. Doduše, kroz Mehanizam za oporavak i otpornost cijela Europa je imala više novca, ali smo se svi zajedno zadužili za još nekoliko desetljeća. Kakva su onda očekivanja Hrvatske od nove omotnice? Na kojim prioritetima ćemo inzistirati u tim pregovorima?

U pogledu uplata i isplata iz europskog proračuna, Hrvatska je u plusu od 18 milijardi €, što dovoljno govori u ubrzanoj apsorpciji sredstava. Hrvatska je već nekoliko godina među tri najuspješnije države EU u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što je rezultat učinkovitog sustava upravljanja te redovitog ispunjavanja svih planiranih reformi i investicija u odnosu na uplate u europski proračun. Dosad je već oko 5,3 milijarde eura uplaćeno u hrvatski proračun, a ovih dana pozitivno je ocijenjen i zahtjev za isplatom 7. rate, u vrijednosti od 1,1 milijardi eura. Sredstva usmjeravamo u zdravstvo, školstvo, obnovu od potresa, energetsku efikasnost, energetiku, plinovode, vodoopskrbu, turizam, istraživanje i razvoj.

Što se tiče novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2028. - 2034., prema inicijalnim kalkulacijama Hrvatska ima izdašnu nacionalnu omotnicu od 16,8 milijardi eura. Taj iznos velik je kao 20% godišnjeg hrvatskog BDP-a. Ako se usporedimo s drugim državama EU po tom pokazatelju (odnosno iznos alokacije za državu u odnosu na njezin BDP), nalazimo se na samom vrhu, među prve 4 države EU, odmah nakon Latvije, Bugarske i Grčke. Takva pozicija je dokaz da, u slučaju Hrvatske, fondovi EU neće zabilježiti nikakav drastičan pad u idućim godinama, nego ćemo u idućih 10 godina i dalje biti u prilici koristiti europska sredstva za razvoj svih krajeva naše zemlje. Stoga se snažno zalažemo za zadržavanje adekvatnih sredstava za koheziju i poljoprivredu, ali smo usmjereni i na izdvajanja za nove izazove poput sigurnosti, obrane i konkurentnosti.

7. Kako komentirate mirovne pregovore za Ukrajinu koje je pokrenuo američki predsjednik. Veliki ste zagovornik "pravednog mira", što bi pretpostavilo da se ukrajinski teritorij ne "otkida" na korist Rusije. Kakav bi model mirovnog ugovora za vas bio realan?

Siguran sam da svi transatlantski i europski partneri žele da se čim prije postigne mir u Ukrajini nakon skoro četiri godine brutalne i razorne ruske agresije. Pozdravljamo mirovne napore predsjednika Trumpa i američke administracije i u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ono što mi, kao Vlada na čelu države s neposrednim iskustvom rata i vanjske agresije, jasno iskazujemo jest da mir ne može biti pravedan ako nagrađuje agresora. Čak i u ovom trenutku pojačanje diplomatske aktivnosti i mirovnih pregovora, svjedočimo gotovo svakodnevnim ruskim napadima na civile i energetsku infrastrukturu Ukrajine. To jasno govori o maksimalističkim namjerama Rusije od prvog dana otvorene agresije pa sve do danas.

Drago nam je da je početni američki prijedlog od 28 točaka dorađen u razgovorima s ukrajinskim i europskim partnerima. Također je jasno da pitanja koja se izravno tiču Europske unije, kao što su sankcije, proširenje ili blokirana imovina, zahtijevaju potpunu uključenost i odluku EU-a, kao i NATO-a u onim pitanjima koja se tiču te organizacije. Pravedan mir ne može se postići ekvidistancom prema objema stranama jer je jasno da je Rusija, napadom na Ukrajinu, prekršila sve norme međunarodnog prava, pogazila sve principe europske sigurnosti i izazvala globalnu krizu u nizu područja. Ishod mirovnih pregovora ne smije zanemariti ove temeljne činjenice. U konačnici, odluka je na ukrajinskom vodstvu i narodu, ali ono što bi morali izbjeći je da oni ovako bitne odluke za vlastitu državu, ali i po širim pitanjima europske sigurnosti, donose pod pritiskom.

Hrvatska ima jedinstvena ratna i poratna iskustva - od razminiranja, izgradnje sustava veteranske skrbi, procesuiranja ratnih zločina pa do mirne reintegracije vlastitih okupiranih teritorija. Sve su ovo područja u kojima već niz godina prenosimo vlastiti iskustva našim ukrajinskim partnerima i spremni smo nastaviti putem koji bi doveo do pravednog i trajnog mira.

8. Među ostalim, godinu su obilježile i velike društvene tenzije krajem godine, pa prokomentirajmo i opću političku klimu u Hrvatskoj.  Poručili ste kako ste na čelo stranke i Vlade došli kao borac protiv polarizacija u društvu, no to je veoma teško kad se Hrvati međusobno bore čak i oko jedne pjesme i jednog pjevača?! Prijeti li opasnost od rasta podjela?

Svi događaji od ljetos dobro su nam poslužili za razotkrivanje isključivosti i dvostrukih kriterija lijeve političke scene, koja se prepala jednog velikog koncerta u Zagrebu. Ponovit ću još jednom: Vlada pod vodstvom HDZ-a je zadnja brane normalne Hrvatske. U manjku političkog sadržaja i bilo kakvih prijedloga o bitnim temama za hrvatske građane, ljevica svjesno zaoštrava ozračje u društvu i želi baciti cijelo hrvatsko društvo pod plašt povijesnog revizionizma, koji ne postoji. Ako je bilo takvih pojedinačnih incidenata, Vlada ih je osudila, a institucije su reagirale. Oporbeni pokušaji destabilizacije Vlade neće proći. Parlamentarna većina je stabilna, čvrsta i usmjerena na gradnju uključivog i tolerantnog ozračja u društvu.

9. Jedan od problema je i rotacija veleposlanika, koja je opet zapela u slijepoj ulici. Vaš credo i tu je - profesionalizacija, ali posljedica je novi sukob s predsjednikom Republike.

Cilj Vlade je da u ovom procesu, koji je u zastoju zbog predsjednika Milanovića još od 2020., da se popune sva upražnjena veleposlanička mjesta te da diplomatska mreža uredno funkcionira po principu rotacija. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova provelo je interni postupak iskaza interesa te su identificirani kandidati koji svojim dosadašnjim radom, iskustvom i vještinama posjeduju nužne sposobnosti za pojedina veleposlanička i konzularna mjesta.  Ti kandidati nisu birani prema političkoj pripadnosti, nego prema stručnosti i iskustvu.

Odbacujemo pokušaje da se hrvatska diplomatska služba politizira nauštrb rada profesionalnih diplomata i da se kandidati biraju preko političkih linija jer bi to bilo narušavanje profesionalnosti diplomacije. Želimo da se ovim procesom hrvatska diplomatska mreža osnaži. Ona je i u proteklom razdoblju postigla dobre rezultate u pozicioniranju Hrvatske kao aktivnog čimbenika u nizu vanjskopolitičkih pitanja. Spremni smo na nastavak razgovora na ovoj osnovi i u konstruktivnom duhu, ali ne na način da se ovakve konzultacije vode putem medijskih napada i pratećih manipulacija.

10. I na kraju, ulazite u desetu godinu svoj mandata na čelu Vlade. Kako postaviti ovo pitanje, a da ne zvuči neprimjereno - niste se umorili? Tempo je sigurno naporan, a problemi više-manje uvijek isti, inflacija, krize, ratovi, unutarnji sukobi s oporbom i Pantovčakom.

Ako će oporba ostati usredotočena na fabricirane krize, mi ćemo za to vrijeme baviti se glavnim pitanjima budućnosti Hrvatske u svijetu koji se dramatično mijenja.

Započela je 10. godina mandata naše Vlade, što je ujedno i potvrda političke stabilnosti koju smo zajedno, u suradnji s našim partnerima iz parlamentarne većine, gradili i očuvali svih ovih godina. Motivirani i s punom snagom i energijom radimo dalje. Cilj nam je osigurati stabilnost države i nastaviti podizati kvalitetu života građana u svakom dijelu Hrvatske. Od 2016. do danas bilo je i toliko neočekivanih situacija kojima se nitko nije nadao, ali stekli smo veliko iskustvo upravljanja koje sada u vremenu novih prilika i izazova primjenjujemo.

Nastavit ćemo raditi na dobrobit svih generacija i krajeva Hrvatske, uz četiri ključna strateška smjera: demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalna transformacija i ulaganja u obrazovanje. Pred nama su ulaganja u obranu i sigurnost, čime do 2035. planiramo za obranu i s njom povezanim ulaganjima doći na 5% BDP-a, jednako koliko sada izdvajamo za obrazovanje, provodeći najveći ciklus ulaganja u gradnju i obnovu škola i vrtića.

Glavni prioriteti državne politike bit će usmjereni na rast plaća, mirovina i socijalne uključivosti, stvaranje pretpostavki za priuštivo stanovanje mladih i obitelji, suzbijanje inflacije, dovršetak procesa obnove i daljnje privlačenje stranih ulaganja, koja kontinuirano bilježe rast.

Jačat ćemo i dalje međunarodni položaj Hrvatske, između ostalog i kroz predsjedanje Med9 i Inicijativom Triju mora, organiziranje Susreta lidera Europske pučke stranke u Zagrebu, kao i osiguravanje kvalitetnog položaja Hrvata u BiH i u drugim susjednim zemljama.

Desetljeće pred nama treba biti razdoblje stavljanja većeg naglaska na produktivnost, na inovacije i na konkurentnost. Pripremamo i novu industrijsku strategiju koja usmjerava podršku u industrije budućnosti.

Važno je i pitanje energetske sigurnosti. Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je koliko je Europa izložena energetskoj ovisnosti. Zato je odluka o LNG terminalu bila jedna od najvažnijih za jačanje naše energetske neovisnosti i otpornosti. Ulaganja u obnovljive izvore nisu samo klimatska nego i sigurnosna politika jer smanjuju našu izloženost uvoznim energentima, a istodobno jačaju našu otpornost i suverenitet.

Pisane vijesti