Plenković: Projekti poput Pelješkog mosta postignuća su modernog suverenizma i snažnog međunarodnog položaja Hrvatske

Čestitajući Dan Dubrovačko-neretvanske županije, premijer Plenković kazao je kako brojni projekti koji se realiziraju u toj županiji, s ukupno oko 925 milijuna eura ugovorenih sredstava, govore o tome da se hrvatska integriranost na europskoj razini transponira u kvaliteti života građana na lokalnoj razini. Kao najvidljiviji projekt naveo je izgradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta kazavši kako se radi o postignuću modernog suverenizma i snažnog međunarodnog položaja Hrvatske.

U povodu Dana Dubrovačko-neretvanske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Dubrovniku na svečanoj sjednici Županijske skupštine.
 
Tom je prigodom u svom govoru izrazio posebno zadovoljstvo što je ove godine zaključen životni projekt cijele generacije žitelja, ali i političara koji brinu o boljitku Hrvatske – cestovno povezivanje juga s ostatkom Hrvatske izgradnjom Pelješkog mosta i pristupnih cesta.
 
To je postignuće modernog suverenizma i snažnog međunarodnog položaja Hrvatske koja je realizirala sve svoje ciljeve, naglasio je premijer Plenković.
 
U tom je kontekstu naveo nekoliko ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti, od članstva u NATO-u i Europskoj uniji do nedavno dovršenog procesa dublje integracije članstvom u europodručju i Schengenskom prostoru.
 
Pokazali smo otpornost, žilavost i snagu u krizama
 
Govoreći o vremenu najvećih globalnih kriza, premijer Plenković kazao je kako je važno osvijestiti poziciju u kojoj se Hrvatska danas nalazi.
 
"Kao društvo i kao država pokazali smo otpornost, žilavost i snagu donoseći pravovremene, sveobuhvatne i snažne mjere koje su spriječile egzistencijalnu ugrozu hrvatskih obitelji, spriječile su valove otpuštanja, zadržale radna mjesta, zamrzle cijene ključnih energenata - struje i plina, snizile cijene naftnih derivata. Ogromnim paketima pomoći, ukupno vrijednim 6,8 milijardi eura, pomogli smo građanima, gospodarstvu, vrtićima, školama, fakultetima, bolnicama, domovima za starije, muzejima, a da ne govorim o funkcioniranju općina, gradova i županija", naveo je predsjednik Vlade.
 
Podsjetio je da su tijekom covid krize za 800 tisuća ljudi u privatnom sektoru isplaćene plaće iz proračunskih sredstava.
 
Nakon pada BDP-a u 2020. od 7,3 posto pokazali smo da imamo snage i sposobnosti munjevito se vratiti na putanju rasta od 13,4 posto u 2021., 6,4 posto u 2022., dok je za ovu godinu rast revidiran na 2,2, posto, dodao je.
 
Uz sve to rapidno se ponovno smanjuje udio javnog duga u BDP-u sa 78 posto lani na 68 posto ove godine, a u 2022. ostvaren je i proračunski suficit zahvaljujući povećanom prihodu jedinica lokalne i područne samouprave.
 
Naša politika ima konzistentne linije, sigurno nećemo vući poteze koji su u suprotnosti sa svim što smo radili do sada
 
Dosadašnjim krugovima porezne reforme, podsjetio je premijer Plenković, gospodarstvo je rasterećeno za oko 11 milijardi kuna, a učinit će se dodatni napori za povećanje plaća građana, bez oduzimanja sredstava lokalnoj i područnoj samoupravi.
 
Govoreći o prihodima lokalne i područne samouprave, premijer Plenković je podsjetio da je prije Vladine reforme, primjerice Dubrovačko-neretvanska županija imala prihode od 8 milijuna eura, a sada je to 11 milijuna eura, odnosno 37 posto više.
 
To govori, kazao je, kako bi otklonio teze o tome da navodno središnja vlast uzima prihode lokalnim vlastima ocijenivši ih smiješnim i netočnim.
 
Što se tiče funkcionalne decentralizacije, najavio je da će se jedinicama lokalne i područne samouprave dati još veće ovlasti.
 
"Cijela naša politika ima konzistentne linije koje dovode do dobrih rezultata za sve. Ako je jedna od tih linija odgovorno upravljanje javnim financijama, onda mi sigurno nećemo u sedmoj godini mandata povući potez koji će biti u suprotnosti sa svim onim što smo radili do sada", ustvrdio je i dodao da će najavljene porezne izmjene ići u korist svih građana i u korist svih proračunskih korisnika.
 
Politika ravnomjernog regionalnog razvoja posebno je važna za sve županije
 
Brojni projekti koji se realiziraju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,  s ukupno oko 925 milijuna eura ugovorenih sredstava, govore o tome da se hrvatska integriranost na europskoj razini transponira u kvaliteti života građana na lokalnoj razini, kazao je premijer Plenković.
 
U tom je kontekstu naveo da je u proteklih sedam godina prosječna plaća u Hrvatskoj povećana za 48 posto, kao i medijalna plaća, dok je minimalna plaća povećana za 70 posto, a prosječne mirovine za 37 posto.
 
Kumulativni rast standarda, dodao je, u proteklih sedam godina veći je nego kumulativna inflacija, koja je bila iznimna u prošloj godini prije svega zbog vanjskih utjecaja.
 
"Zato sam uvjeren da ćemo zajedničkim naporima dodatno poboljšati standard naših građana, iskoristiti sve šanse i prigode koje imamo, provoditi naše političke prioritete na nacionalnoj i županijskoj razini", kazao je.
 
Jug Hrvatske postao je auto-destinacija
 
Zato je, dodao je, politika ravnomjernog regionalnog razvoja posebno važna za sve naše županije. Naglasio je da će se taj razvoj iskoristiti sve poluge na raspolaganju i kroz nacionalna sredstva i kroz Instrument EU iduće generacije i kroz Višegodišnji financijski okvir.
 
Na kraju se osvrnuo na nekoliko infrastrukturnih projekata koje još treba dovršiti u toj županiji – povezivanje Zračne luke u Čilipima s gradom Dubrovnikom, nastavak gradnje cestovne infrastrukture na Pelješcu, spajanje Metkovića na autocestu te nastavak izgradnje autoceste od Stona prema Dubrovniku.
 
Time će se dati jednaka šansa za razvoj cijele županije i samog juga Hrvatske, koji je izgradnjom Pelješkog mosta od tradicionalne avio-destinacije postao i auto-destinacija.
 
Čestitajući Dan županije, zaželio im je puno uspjeha poručivši da je Vlada tu da u tome pomogne. 
 
Ova turistička sezona bit će bolja od lanjske, ali i od rekordne 2019.
 
Uoči svečane sjednice, premijer Plenković dao je izjavu za medije, u kojoj se osvrnuo i na druge aktualne teme.
 
Kada je riječ o razvoju turizma, istaknuo je da su ulaskom Hrvatske u europodručje i Schengenski prostor stvoreni preduvjeti da cijela Dubrovačko-neretvanska županija bude ujedno i auto-destinacija.
 
Naglasio je da će ova turistička sezona i po broju dolazaka, noćenja, ali i prihoda biti bolja od lanjske 2022., ali i rekordne 2019. Kazao je da Vlada s optimizmom i respektom gleda inicijative koje dolaze od strane županije, gradova, općina i otoka, istaknuvši da će se nastaviti snažna suradnja na dobrobit svih žitelja Dubrovačko-neretvanske županije.
 
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je naglasio da je koncept održivog turizma dio Vladine strategije, izrazivši zadovoljstvo što je Dubrovnik dobro turistički posjećen.
 
Dodao je i da je doprinos turizma i s njime povezanih djelatnosti hrvatskom BDP-u oko 20 posto.
 
Premijer je podsjetio i da je Hrvatska zahvaljujući agilnosti i otpornosti hrvatskog gospodarstva, snazi hrvatskog radnika i pravovremenim Vladinim mjerama u proteklim kriznim godinama imala munjeviti opravak BDP-a, smanjila javni dug, imala najbolji investicijski kreditni te ostvarila proračunski suficit u 2022.
 
Moramo raditi na suzbijanju terorističkih skupina, prijetnje postoje i danas
 
Na upit novinara da komentira najnovije Izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije, premijer je podsjetio na teroristički napad na Banske dvore prije gotovo tri godine kada je ranjen hrvatski policajac.
 
„To je bio teroristički akt prema Vladi, odnosno predsjedniku Vlade, prema meni. Tu nema nikakvih dilema“, kazao je Plenković.
 
Dodao je da je taj mladi čovjek to napravio zbog ozračja i okružja u kojem je odrastao.
 
„Netko mu je dao oružje, netko ga je naučio pucati, netko je kod njega izazvao i onaj voljni moment koji je najbitniji“, istaknuo je.
 
Premijer Plenković rekao je da takve prijetnje postoje i danas te da je postrojba interventne policije ispred Vlade, jer je jutros ponovno zaprimljena prijetnja tog tipa.
 
„To se događa stalno i moramo raditi na suzbijanju takvih skupina“, kazao je dodavši da je Hrvatska demokratska zemlja, u kojoj se poštuje vladavina prava, institucije i ustavni poredak.
 
„Ljudi koji žele nasilnim putem rušiti vlast neće sigurno ostati neprimijećeni. Država i njene institucije će djelovati i djeluju cijelo vrijeme“, zaključio je.
 
Vlada je pokazala iskreno žaljenje i suosjećanje zbog tragedije u Srbiji, ne treba donositi stavove na temelju medijskih napisa
 
O kritikama iz Srbije, koje se tiču medijskih napisa o tragedijama koje su se dogodile u Srbiji, kazao je da je Vlada itekako pokazala žaljenje i suosjećanje za ta dva teška zločina.
 
„To su nevjerojatne tragedije i nevjerojatni zločini u tako kratkom razdoblju“, naglasio je i dodao da su poruke koje su bile upućene, i njegove kao predsjednika Vlade i svih ministara, bile iskrene i pune sućuti sa obiteljima koje su izgubile svoje najmilije.
 
Isto tako, podsjetio je na posjet Ane Brnabić Hrvatskoj te kazao da je srpska manjina u Hrvatskoj, kao i sve druge manjine, uvažena i respektirana.
 
„Programi koje imamo čine položaj svih manjina u Hrvatskoj solidnim i dobrim i to ćemo činiti i dalje“, rekao je Plenković i dodao kako su svi manjinski zastupnici članovi parlamentarne većine te da Vlada želi da tako ostane i u budućnosti.
 
„Ne mogu komentirati njihove komentare na napise u hrvatskim medijima“, odgovorio je na kritike nekih srpskih dužnosnika.
 
Naglasio je da postoji službeni stav Vlade, a ona ne utječe i ne može utjecati na to što će se pisati ne samo o Srbiji, nego o bilo čemu u medijima.
 
„Ne vidim da treba donositi stavove na temelju medijskih napisa, da je tako onda mi ne bi razgovarali ni sa kime u Beogradu, što sve njihovi pišu tamo“, zaključio je Plenković.
 
U roku smo potrošili puni iznos od 319 milijuna eura za petrinjski potres
 
Premijer je upitan i o pozivu da posjeti Udrugu hrvatskih sudaca iz Dubrovnika, kojima prokišnjava krov u jednom uredu, kao i o prokišnjavanju škole u Cavtatu.
 
Ustvrdio je da je to odgovornost predsjednika Suda i ravnatelja škole. 
 
"Vi biste mene kao predsjednika Vlade ispitivali da gledam curi li nekome krov'', upitao je premijer.
 
Kad je riječ o obnovi, naglasio je da je smo u roku od 18 mjeseci potrošili puni iznos od 319 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za petrinjski potres.
 
Dodao je da smo od ukupnih 1,3 milijarde eura iz Fonda solidarnosti danas na 882 milijuna eura. Dodao je da ćemo u sljedećih 6 tjedana potrošiti svih milijardu i tri milijuna eura.
 
Povrh toga, rekao je Plenković, za obnovu smo osigurali dodatnih milijardu i 200 milijuna eura.
 
"Riješit ćemo sve projekte javne infrastrukture koji se obnavljaju u sljedećih nekoliko godina, osiguravši pritom sredstva iz proračuna, ali i drugih domaćih i stranih financijskih izvora", dodao je.  
 
Nema potrebe za neopravdanim podizanjem cijena
 
Upitan o rastu cijena hrane dok cijene energenata padaju, premijer je kazao da cijene energenata padaju zato jer je Vlada donijela odluke da građanima ostanu iste cijene struje i plina i smanjene cijene naftnih derivata. 
 
Ponovio je i da je odgovornost svih na tržištu, od proizvođača, trgovaca, do pružatelja usluga da neopravdano ne dižu cijene jer za to nema potrebe.
 
Želim puno uspjeha Letu 3 u finalu Eurosnoga 
 
Predsjednik Vlade je novinarima kazao da mu je drago da je Let 3 u finalu Eurosnoga i poželio im puno uspjeha.
 
Upitan sviđa li mu se pjesma, premijer smatra da je provokativno jako dobro pogođena.
 
"Bilo bi dobro da svi ovi koji su toliko oduševljeni s Letom 3, mislim na politiku s lijevog spektra, da su bili tako kao i oni hrabri, odvažni i dovitljivi kad se glasalo o vojnoj pomoći Ukrajini u Hrvatskom saboru, a ne da su pobjegli i imali proruski stav, a sad im je simpa kako Let 3 trola Putina. Prema tome, malo konzistentnosti ne bi bilo loše", rekao je Plenković.
 
Upitan ima li Hrvatska infrastrukturu za potencijalno domaćinstvo Eurosonga, premijer je podsjetio da je Eurosong već održan u Zagrebu u Lisinskom nakon što je grupa Riva pobijedila.
 
"Ne sjećam se da je bilo problema. Nisu to neka druga vremena, to je domaćinstvo na Eursongu", zaključio je predsjednik Vlade.
 
 
 

Pisane vijesti