Plenković: Rafalei mijenjaju karakter naših obrambenih sposobnosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je kako je "danas važan dan kada je prvi Rafale postao naše vlasništvo" te kako je njihova kupovina jedna od najvažnijih političkih odluka vezanih za hrvatsku vojsku jer mijenjaju karakter naših obrambenih sposobnosti.

"Danas je važan dan, kada je prvi Rafale postao naše vlasništvo. U Francuskoj su hrvatski piloti, tehničari, mehaničari i svi oni koji trebaju cijeli sustav bavljenja s novim višenamjenskim borbenim avionima držati na najvišoj razini. Smatram da je ta naša odluka jedna od najvažnijih političkih odluka uopće koja se odnosi na hrvatsku vojsku u proteklih 25 godina i više", rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva stranke.

Ta je odluka, podsjetio je, donesena još u prvom mandatu njegove vlade, realizirana je u drugom, a tih 12 višenamjenskih borbenih aviona u strateškom smislu mijenjaju karakter obrambenih sposobnosti hrvatske vojske i hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

"Zadovoljni smo da je dan dolaska Rafalea u Hrvatsku sve bliže i da ćemo biti spremni prihvatiti ih i u pogledu obučenosti naših pilota i svih ostalih koji će se s njima baviti, a isto tako i potrebne infrastrukture koja se intenzivno gradi u Hrvatskoj", rekao je Plenković novinarima.

Što se tiče dinamike dolazaka Rafalea u Hrvatsku, kazao je kako će 'sve biti upravo onako kako je predviđeno'.

"Prvi Rafalei će doći u Hrvatsku u proljeće. Izgradnja infrastrukture odlično napreduje", ustvrdio je premijer i najavio kako će kroz slijedećih nekoliko dana u dogovoru s Ministarstvom obrane zajedno s medijima otići da vide kako napreduje izgradnja infrastrukture.  

O kupnji borbenih aviona razgovaralo se 20 godina

Plenković je komentirao i izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića koji je ustvrdio da će Rafalei nekima poslužiti kao predizborna platforma.

"Molio bih načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske da izađe i kaže je li on zadovoljan, jer je i on danas u Mont-de-Marsanu zajedno s potpredsjednikom vlade Tomom Medvedom, ministrom obrane Mariom Banožićem i hrvatskim pilotima, tehničarima i mehaničarima. Je li hrvatska vojska zadovoljna s time što je naša vlada omogućila da ojačamo sposobnosti HRZ-a ili nije", kazao je Plenković.

Zapitao se hoćemo li slušati Milanovića i Grbina koji se pitaju trebaju li nam avioni ili ne.  "Gdje su ti ljudi bili kada su se odluke donosile?", pitao je premijer, dodavši da su svi zastupnici u Hrvatskom saboru bili za nabavu borbenih aviona.

Odlična komunikacija sa sindikatima

Premijer Plenković kazao je da se na sjednici Predsjedništva HDZ-a razgovaralo o sjednici Sabora, inflaciji te o poreznim zakonima.

Rekao je da neće doći do dizanja kamatnih stopa u idućih godinu dana te ponovio da je cilj poreznih zakona porezno rasterećenje najugroženijih i raste neto plaća građana.

Ponovio je i da je Vlada rasteretila hrvatske građane i gospodarstvo u više krugova poreznih reformi, kao i da su prihodi županija, gradova i općina od 2017. ukupno narasli za 11 milijardi kuna.

Naglasio je pad stope inflacije, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, revidiranje naviše projekcija rasta za ovu godinu, suficit u proračunu za 2022., zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga, rast prosječnih plaća na 1.100 eura neto.

Upitan o pregovorima sa sindikatima državnih i javnih službenika o povećanju osnovice i novom kolektivnom ugovoru, Plenković je kazao da se pregovori vode.

"Naša politika i komunikacija sa sindikatima je odlična. Mi ćemo pronaći rješenje što će biti dio onoga što će biti dijelom novog Zakona. Ideja je donijeti taj zakon do kraja godine i dati nova rješenja s kojima će se ta šuma različitih radnih mjesta po logici isto i nagrađivati", poručio je. 

Osvrnuo se na oporbene kritike, kazavši da imamo dvije Hrvatske – jednu oporbenu koja nije dala nikakav doprinos već inzistira na kritikama i uvredama HDZ-a te Vladu koja radi za dobrobit građana.

Ulaganja u cestovni infrastrukturu

Dodao je da je potpredsjednik Butković izvijestio o nizu aktivnosti Hrvatskih cesta, ne samo o strateškoj odluci u izgradnji punog profila autoceste od Ploča preko Doli do Dubrovnika ili od Križišća do Žute Lokve, nego i aktivnostima s brzim cestama, napretku od Križevaca prema Koprivnici, od Farkaševca preko Bjelovara do Virovitice, o srijemskoj tranzverzale te o cesti na sjeveru Hrvatske poput Varaždina, Ivanca, Krapine i završnim koracima za autocestu Lekenik-Sisak te dovršetak Istarskog ipsilona.

"Sve to govori o ogromnim ulaganjima, investicijama u cestovnu infrastrukturu i praktično kroz idućih nekoliko godina završetak svih potrebnih pravaca kako bi sve hrvatske županije bile kvalitetno integrirane u mrežu Hrvatskih autocesta ili brzih cesta", ocijenio je Plenković.

Na Europskom vijeću o korištenju Fonda solidarnosti

Govoreći o  aktivnostima za ovaj tjedan premijer je najavio sastanak europske političke zajednice u  španjolskoj Grenadi te neformalni sastanak Europskog vijeća.
 
"U posjet nam dolaze predstavnici Europske komisije na svojevrsno rezimiranje i naučene lekcije u korištenju Fonda solidarnosti Europske unije u procesu obnove, gdje su iskustva Hrvatske itekako korisna sada u ovim velikim potresima", rekao je.
 
Osim revizije višegodišnjeg financijskog okvira, ocijenio je da će na dnevnom redu Europskog vijeća biti daljnje financiranje i podrška Ukrajini, borba protiv ilegalnih migracija, iznalaženje većih sredstava za pomoć državama članicama zbog posljedica prirodnih nepogoda s kojima će se svi suočavati, uslijed sve intenzivnijih klimatskih promjena.
 

Pisane vijesti