Plenković: Stvaramo preduvjete za još dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu skrb naših građana u Dalmaciji

  • Slika /Vijesti/2023/Srpanj/11 srpnja/VRH_3899-01.jpeg

Sudjelujući na svečanosti otvorenja Objedinjenog hitnog bolničkog prijama splitskog KBC-a, vrijednog 9 milijuna eura, premijer Plenković naglasio je da je u dosadašnjem mandatu Vlade za zdravstvo u Splitu osigurano 70 milijuna eura te najavio da će takvih ulaganja biti još, podsjetivši da je samo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti alocirano još 340 milijuna eura za zdravstvo. "Stvaramo preduvjete za još dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu skrb naših građana ovdje u Dalmaciji i drago mi je da smo to realizirali u mandatu naše Vlade", poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Splitu na svečanosti otvorenja Objedinjenog hitnog bolničkog prijama splitskog KBC-a.
 
Radi se o projektu vrijednom 9 milijuna eura, od kojih je 4 milijuna eura osigurano iz europskih fondova, a 5 milijuna eura iz državnog proračuna, a pridonosi ostvarenju ciljeva zdravstvene politike Vlade.
 
U izjavi za medije premijer Plenković naglasio je da je u dosadašnjem mandatu njegove Vlade za zdravstvo u Splitu osigurano 70 milijuna eura, a najavio je da će se i dalje koristiti europska sredstva iz Instrumenta EU iduće generacije, podsjetivši da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti alocirano još 340 milijuna eura za zdravstvo.
 
"Stvaramo preduvjete za još dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu skrb naših građana ovdje u Dalmaciji i drago mi je da smo to realizirali u mandatu naše Vlade", poručio je.
 
U nezabilježenoj energetskoj krizi politika Vlade bila je osigurati opskrbu i priuštivost cijena plina
 

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade osvrnuo se i na druge aktualne teme.
 
Govoreći o prodaji viška plina, premijer Plenković kazao je kako je potrebno toj temi dati širi kontekst i podsjetiti na činjenice poduzete od strane Vlade kada je riječ o energetskoj krizi.
 
Istaknuo je kako Hrvatska, Europa i svijet zbog agresije Putinovog režima na Ukrajinu već gotovo godinu i pol dana žive energetsku krizu.
 
"U toj, do sada nezabilježenoj energetskoj krizi, politika Vlade Republike Hrvatske bila je osigurati energetsku sigurnost u pogledu opskrbe i priuštivost energenata u pogledu cijena za naše građane i gospodarstvo, za naše bolnice, domove za starije, dječje vrtiće, škole, fakultete, općine, gradove, županije, vjerske organizacije, nevladine udruge, za sve", podsjetio je na okvir Vladine politike i interventnih mjera koje poduzima zadnju godinu i pol dana.
 
U tom se pogledu, naglasio je, hrvatska država može osloniti na nekoliko bitnih aktera, a jedan od njih je Hrvatska elektroprivreda, koja je instrument u provedbi politike Vlade u suočavanju s energetskom krizom.
 
Hrvatski plin ostao u Hrvatskoj i bilo ga je dovoljno za sve
 

Da nije bilo intervencije Vlade, upozorio je premijer Plenković, računi za struju bili bi pet puta veći svim građanima u Hrvatskoj.
 
Slično je i u pogledu plina, kazao je premijer, međutim tu se Vlada nije mogla u istoj mjeri osloniti na INA-u, kao u slučaju struje na HEP, jer ta kompanija nije u stopostotnom državnom vlasništvu, zahvaljujući odlukama nekih prijašnjih vlada, počevši s onom SPD-a iz 2003. godine.
 
Kada je postalo jasno da će cijene plina jako narasti te da neki od opskrbljivača odustaju od ugovora koje su imali i prepuštaju ih zajamčenom opskrbljivaču, odnosno HEP-u, Vlada je donijela odluku da HEP otkupi proizvodnju plina od INA-e.
 
Time je hrvatski plin ostao u Hrvatskoj, INA je prodala plin po cijeni koju je odredila HERA svojom metodologijom, a bilo ga je dovoljno za sve one koji ga inače ne bi mogli nabaviti po toj cijeni.
 
Uz to, plina je bilo dovoljno za skladištenje prošle godine, prije plinske sezone, odnosno prije zime, kazao je premijer podsjetivši da je već u listopadu prošle godine praktički u potpunosti bilo popunjeno podzemno skladište plina Okoli.
 
Očito je HEP imao previše plina, pa je došlo do otpuštanja dijela tog viška u distribucijski sustav
 
Govoreći o onome što se dogodilo zadnjih nekoliko tjedana, pojasnio je da je očito HEP imao previše plina, da je bilo zapunjeno skladište, a u potpunosti su bili popunjeni i tzv. zračni jastuci pa je došlo do otpuštanja dijela tog viška plina u distribucijski sustav, za koji je nadležan Plinacro, i koji je onda o tim viškovima plina obavijestio HROTE koji ih je onda prema pravilima automatizmom prodavao na dnevnoj bazi po aukcijskoj cijeni.
 
"Mi u ovom trenutku čekamo da pristignu sva izvješća svih aktera – HEP-a, HROTE-a, HERA-e i Ministarstva gospodarstva, a kada sve to objedinimo vidjet ćemo gdje je i je li došlo do problema koji su uzrokovali to da se taj plin koji je HEP otkupio od INA-e prodao po nižoj cijeni, a u kontekstu onoga što oni nazivaju viškovima ili pozitivnim odstupanjima", rekao je predsjednik Vlade.
 
Lažne teze predsjednika SDP-a, koji je doslovno pokrao novce od Hrvatskog sabora, i tjednika koji kontinuirano i potpuno pristrano i isključivo napada HDZ i Vladu
 
Odbacio je lažne teze predsjednika SDP-a Grbina, koji je, podsjetio je govoreći o njegovom kredibilitetu, doslovno pokrao novce od Hrvatskog sabora time što je lažno prijavio svoje prebivalište i uzimao nešto na što nije imao pravo.
 
"Takve osobe za brigu o hrvatskim građanima i brigu o hrvatskom gospodarstvu u vremenu energetske krize nisu napravile ništa, samo ometanje i doprinos nula", poručio je u potpunosti odbacivši njihove teze.
 
Osvrnuo se i na lažne teze objavljene u jednom tjedniku prema kojima je on navodno nešto lagao, odbacivši ih i podsjetivši da ga taj tjednik sedam godina drži na naslovnici u negativnim temama u nizu.
 
"Ako je nešto korektno to je njihova konzistentnost u potpunoj pristranosti i isključivom napadanju HDZ-a, Vlade i mene", ustvrdio je.
 
Vlada je odmah nakon saznanja o prodaji viška plina promijenila uredbu prema kojoj je HEP imao obvezu kupovati plin od INA-e u punom iznosu
 
Još je jednom ponovio da je on osobno saznao za to da se putem HROTE-a prodavao višak plina u proteklih nekoliko tjedana po povratku sa sastanka Europskog vijeća prošlog petka, 30. lipnja navečer kada mu je to priopćio ministar gospodarstva.
 
Reakcija Vlade nakon toga bila je da je na prvoj sljedećoj sjednici promijenila uredbu te HEP sada više nema obvezu kupovati plin od INA-e u potpunom iznosu.
 
A ministar Filipović, koji je nadležan za sektor energetike, sad ima zadaću ispitati sve što se dogodilo i vidjeti ima li bilo kakav problem.
 
Dopisi pisani Vladi bili su vezani za pitanja financijskih sredstava nužnih HEP-u za funkcioniranje u kontekstu odluke o dokapitalizaciji  
 
Što se tiče dopisa koje u svom tekstu navodi ranije spomenuti tjednik, prema kojima su tobože ranije upozoravani premijer i ministar na prodaju viška plina, premijer je pojasnio o kakvim je dopisima riječ.
 
Naglasivši kako Ured predsjednika Vlade nije glavni naslov dopisa, nego mu je dopis išao na znanje, kazao je kako su njegovi suradnici temeljito jutros pročitali te dopise, koje je, dodao je, netko očito dao tom tjedniku s ciljem pričinjavanja političke štete, i zaključili kako su svi ti dopisi pisani u drugom kontekstu – a to je pitanje financijskih sredstava koja su nužna HEP-u za funkcioniranje u kontekstu odluke Vlade da se ta tvrtka dokapitalizira.
 
"Niti iz jednog dopisa ne može ni najdovitljiviji čitatelj koji nije ekspert za trgovanje plinom, a mi takvih u Vladi nemamo, prepoznati da će se možda za tri, četiri ili pet mjeseci od dana tog dopisa dogoditi višak plina u distribucijskom sustavu pa će Plinacro to registrirati, pa će HROTE po nekim pravilima koja postoje od prije automatski prodavati plin onome tko taj višak plina može kupiti", naglasio je predsjednik Vlade ustvrdivši da on osobno niti jedan od tih dopisa nije vidio, s obzirom da su njegovu uredu slani samo na znanje.
 
U energetski sektor, kazao je premijer Plenković, razumije se vrlo uski krug ljudi koji se time bavi, a u nijanse prodaje plina još jedan uži krug.
 
"U ove nijanse HERA, HROTE, Plinacro, HEP, način prodaje po posebnim pravilima, minimalan. To sigurno ne zna niti jedan premijer, garantiram", poručio je i još jednom naglasio da će daljnje odluke donositi kada u potpunosti sve činjenice budu poznate.
 
Najvažnijim je naglasio to što će plin i dalje stizati i svima i dalje biti po priuštivoj cijeni, a ovo je fabricirana tema, kazao je, u kojoj je nađen kut da se pokuša "od pite napraviti znate što". 
 
Ako se pogledaju sva postignuća u Hrvatskoj u ovom mandatu, onda je možda odgovor na to vaše pitanje da sam OK premijer
 
Upitan smatra li se dobrim premijerom, predsjednik Vlade Plenković ustvrdio je sljedeće:
 
"Ako smo u našem mandatu sagradili Pelješki most, ako smo u energetskoj krizi omogućili svim građanima da je ne osjete nego da plaćaju istu cijenu struje ili jeftinije naftne derivate, onda je to jako dobro. Moj posao je da štitim građane i gospodarstvo na interventan i zakonit način.
 
Ako smo ušli u Schengenski prostor i europodručje, ja mislim da je to strateško postignuće zemlje. Ako ćemo, primjerice, u Istri 15. rujna probiti drugi cijev tunela Učka, mislim da je to jako dobro. Ako ćemo u potpunosti dovršiti Istarski ipsilon, to je isto jako dobro u mandatu mene kao premijera.
 
Ako ćemo prekinuti 40-godišnju raspravu i donijeti odluku da se izgradi LNG terminal i za njega pronaći 101 milijun eura europskih bespovratnih sredstava, dodati još 100 milijuna iz proračuna, plus još 33 od suvlasnika LNG Hrvatske, i imati LNG terminal koji nam omogućuje energetsku sigurnost da baš uvijek možemo imati plin, neovisno o tome hoće li Rusija zatvoriti plin preko Ukrajine, onda smo mi u krizi osigurali sigurnost građana glede energetike.
 
Ako će nam u travnju iduće godine nad hrvatskim nebom letjeti višenamjenski borbeni avioni Rafale, onda sam ja jako zadovoljan.
 
Ako se radi o tome da Hrvatska danas ima milijun i 600 tisuća zaposlenih, više nego ikada, onda sam jako dobar premijer. Ako ima manje od 97 tisuća nezaposlenih, najmanje od 1982. onda sam jako dobar premijer.
 
Ako nam je prosječna plaća narasla 50 posto, onda sam jako dobar premijer. Ako nam je medijalna plaća narasla 45 posto, isto sam jako dobar premijer. Ako je minimalna plaća narasla 70 posto, isto jako dobro.
 
Ako smo nakon korone imali rast u 2021. 13 posto, a prosjek Unije je bio 6, jako smo dobri. Ako nam je 2022. rast bio iznad 6 posto, a prosjek Unije 3 posto, jako smo dobri. Ako ove godine HUP već sad projicira rast više od tri posto, a mi smo izvorno rekli 0,7 pa smo revidirali na 2,2, a vjerojatno će biti više, onda smo dobri. 
 
Ako će nam turistička sezona, unatoč enormnom naporu iznutra da se Hrvatsku predstavi preskupom destinacijom i da se time odvrate gosti, isto biti jako dobra i bolja nego prije, onda smo dobri.
 
Ako smo očuvali socijalnu koheziju, ako smo platili plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru, kad je taj isti SPD grintao o 400 tisuća nezaposlenih, što se nije dogodilo, a 130 tisuća hrvatskih poduzeća ostavili na nogama, onda je možda odgovor na to vaše pitanje da sam OK premijer". 
 
Vlada pridaje ogromnu pozornost Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima
 
Upitan smatra li da su hrvatski branitelji zadovoljni, premijer Plenković kazao je da ako neka vlada pridaje ogromnu pozornost Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, to je onda ova Vlada.
 
Podsjetio je na, između ostalih, donesen Jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima, Zakon o nestalima, Zakon o civilnim stradalnicima, poručivši kako je Vlada popunila sve rupe kada je riječ o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
 
Dodao je kako nema događaja važnog za hrvatsku slobodu i Domovinski rat koji Vlada nije dostojanstveno obilježila.
 
"Uz veliku zahvalnost njihovoj žrtvi, učinili smo sve što je bilo u našoj moći", naglasio je.
 
U konačnici, dodao je, od 1. srpnja vraća se prvih 5 posto od 10 posto mirovina oduzetih od ranijih vlada, a od 1. siječnja vraća se i drugih 5 posto.
 
Naveo je i povećanje proračuna Ministarstva te posebne mjere poput izgradnje četiri veteranska centra u Sinju, Šibeniku, Petrinji i Daruvaru.
 
Demografski trendovi nisu problem od jučer, ali iseljavanje danas nije ista vrsta iseljavanja kao u prošlom stoljeću
 
Osvrnuo se i na pitanje demografskih trendova, kazavši kako se ne radi o problemu od jučer.
 
Primjerice, što se tiče prirodnog priraštaja, 1950. u Hrvatskoj je rođeno više od 90 tisuća beba, 1990. ih je rođeno 50 tisuća, a prošle godine nešto manje od 34 tisuće.
 
Razlika u popisu stanovništva između 2011. i 2021. govori da ima više od 160 tisuća onih koji su umrli, nego onih koji su se rodili.
 
Prema podacima za tih deset godina, 230 tisuća ljudi iskoristilo je pravo slobode kretanja unutar Europske unije čija je Hrvatska punopravna članica.
 
Biti dio europske obitelji, dodao je premijer, bio je strateški cilj hrvatske politike od 1990., a Europska unija ima četiri temeljne slobode – slobodu kretanja ljudi, tj. radnika, slobodu kretanja kapitala, slobodu kretanja roba i slobodu kretanja usluga.
 
Te slobode podrazumijevaju da bilo tko iz Hrvatske s hrvatskim diplomama i kvalifikacijama ima jednaka prava u bilo kojoj državi članici Europske unije.
 
"Mi smo došli do toga da smo, od zemlje koja je prije 30 godina bila okupirana, nije bila međunarodno priznata, imala je de facto sankcije u smislu uvoza oružja, trudila se i mučila godinama da stekne svoj međunarodni ugled i reputaciju, postali članica onog najužeg kruga najrazvijenijih država Europske unije, a ta pozicija sa sobom nosi i slobodu kretanja", kazao je premijer Plenković.
 
Međutim, naglasio je, sloboda kretanja danas i mogućnost da netko ode u neku članicu Europske unije nije ista vrsta iseljavanja kao nakon Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog rata, šezdesetih ili početka devedesetih.
 
"Temeljem Vladine politike ravnomjernog regionalnog razvoja, pa i primjera poput ulaganja u zdravstveni sustav, poput ovog današnjeg u Splitu, pružamo im šansu da, nakon što jedan dio svog života budu negdje drugdje, se vrate nazad", poručio je premijer.
 

Pisane vijesti