Plenković u Aleksandriji: Mediteran nije more koje nas razdvaja, već zajedničko naslijeđe koje nas ujedinjuje

Mediteran je više od zemljopisa, on je identitet odražen u našim jezicima, kuhinjama, dijeljenim vrijednostima gostoprimstva, otpornosti i kulturalne razmjene, istaknuo je premijer Plenković u svom govoru u Aleksandrijskoj knjižnici. Iako govorimo različitim jezicima, povezani smo zajedničkom poviješću, kulturom i duhom, dodao je. Suočeni smo s velikim izazovima koji zahtijevaju zajednički odgovor. Klimatske promjene prijete našim obalama, migracije testiraju našu solidarnost, globalna nesigurnost zove nas na jedinstvo. Kako bismo odgovorili na te izazove, moramo ulagati u obrazovanje, istraživanje, održivi razvoj i jače veze između ljudi. Mediteran ne smije samo svjedočiti povijesti, već mora aktivno oblikovati budućnost, poručio je premijer Plenković.

Službeni posjet Egiptu predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je danas, predavanjem u Aleksandrijskoj knjižnici, najznamenitijoj knjižnici staroga vijeka koja je snažno utjecala na razvoj znanosti i kulture.
 
Izrazivši iznimnu čast što ima prigodu danas biti u toj znamenitoj knjižnici, premijer Plenković poručio je kako ona čuva naslijeđe jednog od najvećih povijesnih centara znanja. Obnovljena 2002., ta je knjižnica ostala svjetionik intelektualne razmjene, tradicije koju Hrvatska ponosno podupire.
 
Čak i više od čuvališta znanja, Aleksandrijska knjižnica je testament činjenici da civilizacije cvjetaju ne samo kroz moć i bogatstvo, nego kroz mudrost, dijalog i težnji za znanjem, istaknuo je premijer Plenković.
 
Kazao je kako Hrvatsku i Egipat povezuje duboko ukorijenjeno prijateljstvo i duga povijest suradnje.
 
Daljnje jačanje trgovinske suradnje, osobito između luka Aleksandrije i Rijeke
 
Iako su posjeti na visokoj razini bili relativno rijetki, dodao je, postoji snažan zajednički interes da se oni učestale kako bi bolje odražavali dubinu povijesnih veza i ojačali bilateralne odnose.
 
Kao pomorske nacije, povezani smo Sredozemnim morem i bogatom pomorskom tradicijom, kazao je premijer Plenković. Uz to, ujedinjeni smo i u svojoj posvećenosti miru, sigurnosti i stabilnosti, regionalnoj i globalnoj.
 
Nadalje, dijelimo duboku odgovornost u suočavanju s jednim od najvećih globalnih izazova - zaštiti okoliša, osobito na Mediteranu.
 
Hrvatska strateška pozicija između Jadranskog mora i Dunava čini je ključnim mediteranskim vratima prema srednjoj Europi, naglasio je premijer Plenković.
 
U tom kontekstu, istaknuo je, luka Rijeka ima središnju ulogu u transportnom koridoru sjever-jug. LNG terminal na otoku Krku, kao i naftni terminal, ključni su za diversifikaciju europske opskrbe energentima.
 
Stoga je prirodni korak dalje jačanje trgovinske suradnje, osobito između luka Aleksandrije i Rijeke.
 
Egipat je stup stabilnosti i ključni pokretač napretka u regiji
 
Štoviše, Egipat je stup stabilnosti i ključni pokretač napretka u regiji. Tijekom eskalacije napetosti na Bliskom istoku, Egipat je pokazao izuzetnu mudrost, otpornost i stratešku dalekovidnost.
 
Danas Egipat svjedoči izvanrednim postignućima, uključujući proširenju Sueskog kanala, razvoju novog administrativnog središta, modernizaciji željeznica te ogromnim infrastrukturnim projektima, poput programa nacionalnog stanovanja.
 
Ta postignuća svjedoče o ambiciji, viziji i strateškom vodstvu u stvaranju budućnosti razvoja i napretka, poručio je predsjednik Vlade.
 
Nastavljajući graditi na našim povijesnim vezama, gospodarskim partnerstvima i zajedničkim strateškim interesima, Hrvatska i Egipat mogu ojačati svoju suradnju i pridonijeti stabilnijoj i naprednijoj mediteranskoj regiji.  
 
Povijesne veze Hrvatske i Egipta
 
Govoreći o povijesnim vezama Hrvatske i Egipta, premijer je naveo nekoliko primjera, poput al-Saqlabija rođenog u Cavtatu ili Hermana Dalmatina, čiji je doprinos prvom prijevodu Kurana na latinski omogućilo Europi rijedak, akademski pristup islamskim učenjima te poticanje dijaloga i razumijevanja.
 
Hrvatske veze s islamskim svijetom odražene su u njenom nacionalnom naslijeđu. Hrvatski je parlament 1916. godine bio jedan od prvih u Europi koji je priznao Islam kao ravnopravnu vjeru, što je bio pionirski korak u vjerskoj i kulturalnoj uključenosti.
 
Stoljeće kasnije ta je prekretnica proslavljena pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade. 
 
Muslimani su sastavni dio hrvatskoga društva, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji u kojoj muslimani imaju službeno pravo na slobodne dane za svetkovanje svojih najvećih blagdana.
 
Ta tradicija međusobnog poštovanja poručuje da prava snaga počiva na razumijevanju te da su trajne veze izgrađene na zajedničkim povijesnim pothvatima. 
 
Naša zajednička povijest utkana je u jedno od najvećih svjetskih inženjerskih čuda - Sueski kanal, čijoj je izgradnji pridonijelo 3.000 hrvatskih radnika.
 
Najistaknutiji su bili građevinski inženjer Antun Luković, jedan od najbližih suradnika Ferdinanda de Lessepsa po čijim se vodstvom gradio Sueski kanal te Andrija Lončarić, koji će ostati upamćen jer je uklonio posljednju prepreku koja je dijelila Sredozemno od Crvenog mora. 
 
Na otvorenju 1869. dubrovački franjevac Lujo Ćurčija povezan je da blagoslovi kanal, što je bila gesta koja simbolizira religijsku toleranciju i ulogu kanala kao spojnice između civilizacija.
 
I prije hrvatske neovisnosti, naše su nacije stajale zajedno u ključnim povijesnim trenucima. Tijekom Drugog svjetskog rata, Egipat je ponudio utočište za 26 tisuća Hrvata -  to je povijesno poglavlje memorijalizirano u El Shattu.
 
Iskreno cijenimo posvećenost Egipta u očuvanju Memorijalnog centra u El Shattu.
 
Naveo je i brojne infrastrukturne projekte u kojima su Egiptu pomagale hrvatske tvrtke, poput Asuanske brane, te poručio da su sve te suradnje i povijesne veze iskovale trajno prijateljstvo koje nastavlja cvjetati i danas.
 
Strateška važnost Mediterana
 
Izrazio je zadovoljstvo što je s njim u ovom službenom posjetu bila i jako gospodarsko izaslanstvo koje predstavlja hrvatske ključne industrije iz područja brodogradnje, energetike, IT sektora, prehrambene i obrambene industrije.
 
Hrvatska ostaje potpuno posvećena jačanju strateškog partnerstva s Egiptom, poručio je premijer Plenković.
 
U tom je kontekstu naveo važnost Unije za Mediteran te dodao da su ključni prioriteti u mediteranskoj suradnji sigurnost i stabilnost, gospodarski razvoj, zaštita okoliša, borba protiv ilegalnih migracija, pomorska sigurnost i promoviranje održivog turizma.
 
Strateška važnost Mediterana odražava se i uspostavljanju portfelja za Mediteran u Europskoj komisiji kojeg vodi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.
 
Prioriteti tog portfelja uključuju ulaganja u infrastrukturu, razvoj obrazovanja i vještina, trgovinsku i gospodarsku stabilnost, kreiranje radnih mjesta i poduzetništva, energetsku i prometnu povezanost, sigurnost i upravljanje migracijama.
 
Migracije ostaju jedan od najvećih izazova i za Mediteran i za Europu koji zahtijeva koordinirane napore i zajedničku odgovornost, kazao je premijer Plenković te pohvalio Egipat na svemu što čini po tom pitanju, posebno u zbrinjavanju velikog broja izbjeglica.
 
Kako se geopolitika mijenja, nesigurnost i nestabilnost se intenzivira, a tijesna suradnja između Europske unije i regionalnih partnera postaje ključna.
 
MED 9 osigurava da Mediteran ostane strateški prioritet unutar EU
 
Uz to, klimatske promjene jedna su od najvećih prijetnji Mediteranu koja zahtijeva hitnu zajedničku akciju. U tom je kontekstu naveo da Hrvatska ulaže velika sredstva u obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju. 
 
Naveo je i važan format, EU MED 9, kroz koji mediteranske članice Europske unije djeluju u zajedničkom interesu i na zajedničku korist u odgovaranju na ključne izazove, poput klimatskih promjena, energetske sigurnosti, sigurnosti vode i hrane, čuvanja granica te upravljanja migracijama.
 
MED 9, dodao je, osigurava da Mediteran ostane strateški prioritet, osobito unutar Europskog vijeća.
 
Kao žrtva agresije prije tri desetljeća, Hrvatska osjeća duboku posvećenost promoviranju mira, sigurnosti i stabilnosti.
 
Mir na Bliskom istoku ključan je za globalnu sigurnost
 
Današnji kompleksni sigurnosni izazovi zahtijevaju međunarodnu diplomaciju i suradnju, upozorio je premijer Plenković.
 
Pozdravio je primirje u Gazi i izrazio nadu da će pregovori dovesti do druge i treće faze sporazuma jer trajni mir se ne može osigurati samo kroz prvu fazu, već mora uslijediti strukturiran i cjelovit pristup.
 
Svaki oblik nasilnog raseljavanja nije prihvatljiv i suprotan je međunarodnom pravu.
 
Hrvatska razumije kakav učinak raseljavanje ima na ljude, i kroz svoje iskustvo u 90-ima u Domovinskom ratu, kao i kroz iskustvo kojem je svjedočila u Bosni i Hercegovini.
 
Rješenje s dvije države ostaje jedini pouzdani put za osiguranje mira i za Palestince i za Izraelce. poručio je premijer Plenković.
 
Također, trebamo poduprijeti i stabilizaciji i obnovu Sirije, poručio je premijer Plenković. Dodao je da bi slabljenje određenih sankcija moglo pomoći u mirnoj političkoj tranziciji, povećati humanitarnu pomoć i omogućiti povratak raseljenih Sirijaca.
 
Ipak, takve mjere moraju uključiti strog nadzor koji će osigurati da sirijske vlasti poduzeti značajne akcije protiv terorizma i ekstremističkih grupa, naglasio je.
 
Hrvatska ostaje posvećena diplomatskom rješenju koji će osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet na Bliskom istoku, prepoznajući da je mir u regiji ključan za globalnu sigurnost.
 
Zajednički odgovor na velike izazove - klimatske promjene, migracije i globalnu nesigurnost
 
Zaključujući predavanje, premijer Plenković istaknuo je da je Mediteran uvijek bio puno više od mora. On je raskršće civilizacija, kultura, vjeroispovijesti, povijesti koje su se dugo ispreplitale i oblikovale ljudski napredak.
 
Protežući se kroz tri kontinenta, Mediteran nikad nije bio barijera, nego veza koja potiče razmjenu ideja, dobara i tradicija stoljećima.
 
Mediteran je više od zemljopisa, on je identitet odražen u našim jezicima, kuhinjama, dijeljenim vrijednostima gostoprimstva, otpornosti i kulturalne razmjene.
 
Iako govorimo različitim jezicima, povezani smo zajedničkom poviješću, kulturom i duhom.
 
Prihvaćajući taj zajednički identitet, činimo više od očuvanja povijesti - oblikujemo našu budućnost.
 
Suočeni smo s velikim izazovima koji zahtijevaju zajednički odgovor. Klimatske promjene prijete našim obalama, migracije testiraju našu solidarnost, globalna nesigurnost zove nas na jedinstvo. Kako bismo odgovorili na te izazove, moramo ulagati u obrazovanje, istraživanje, održivi razvoj i jače veze između ljudi.
 
Mediteran ne smije samo svjedočiti povijesti, već mora aktivno oblikovati budućnost, poručio je premijer Plenković.
 
"Mediteran nije more koje nas razdvaja, već zajedničko naslijeđe koje nas ujedinjuje", zaključio je.

Pisane vijesti