Plenković u Opatiji: Od 2016. prihodi od stranih turista rasli s 8,6 na 13 milijardi eura u 2022.

Ministar gospodarstva i održivoga razvoja Davor Filipović, gostujući u RTL-u Danas, poručio je da, trgovcima, ali i proizvođačima hrane - onom dijelu njih koji neopravdano dižu cijene,  najbolju poruku mogu poslati hrvatski građani – ne kupujući više te proizvode te odlaskom kod trgovaca koji su korektni.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je boravio u Opatiji, gdje je sudjelovao na konferenciji Novog lista „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“.

U svome je govoru premijer rekao da mu je drago posvetiti današnju konferenciju u Opatiji, kolijevki hrvatskog turizma, novom trenutku u smislu geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske u okviru schengenskog prostora i europodručja, što znači povezivanje strateških državnih postignuća s konkretnim koristima za hrvatsko gospodarstvo, a osobito važnu granu gospodarstva, turizam i njime povezane djelatnosti.

„U pogledu ostvarivanja članstva u Schengen i eurozonu napravili smo jedinstven korak, jer smo prva članica koja je istog dana iste godine pristupila i obje dublje integracije“, kazao je Plenković te istaknuo da su to bila dva strateška procesa i prioriteta Vlade još od početka 2016. i definirani su kao ključni ciljevi za daljnji razvoj Hrvatske i za stavljanje Hrvatske u samu jezgru europskog procesa.

„Ta dva procesa smo vodili na način da nismo propustili niti jedan rok, da nismo propustili kvalitetno ispuniti sve kriterije, i najvažnije, da smo na političko-diplomatskoj razini stvorili ozračje među onim partnerima unutar Unije koji su odlučivali o našem članstvu, bilo na tehničkoj, bilo općoj političkoj razini, bolje nego bilo koji proces ranije“, naglasio je.

Posebno je istaknuo da se Hrvatska s ova dva članstva snažno repozicionirala u međunarodnoj percepciji i dodao da je element političke stabilnosti snažno pridonio tome, kao ključni preduvjet svakog razvoja.

U Hrvatskoj 81 posto turista iz schengenskog prostora, 59 posto iz eurozone

Kazao je da je hrvatski turizam i povezane djelatnosti je oko 20 posto našeg BDP-a, što ga čini itekako bitnim za hrvatsku ekonomiju.

Naveo je podatak da 81 posto turista dolazi iz schengenskog prostora, gdje nema kontrola na granicama, a od iduće godine, kada se uvede novi sustav naplate na autocestama, neće biti čekanja na naplatnim kućicama te će ti turisti radije doći u Hrvatsku jer mogu putovati bez zastoja i čekanja.

Također, naveo je podatak da 59 posto turista dolazi iz eurozone.

Osvrnuo se i na ukupna ekonomska postignuća Hrvatske i naveo da je od 2016. do danas hrvatski BDP narastao za 20 milijardi eura, sa 47 na 67 milijardi.

Naveo je i temeljne pokazatelje rasta poput porasta prosječnih plaća za 50 posto, minimalnih za 70 posto, medijalnih za 48 posto te naveo da je broj osiguranika 1,68 milijuna, najviše u zadnjih 30 godina.

Nastavio je da je stopa zaposlenosti došla na 70,5 posto, a 2016. bili smo na 61,4 posto te je stopa nezaposlenosti 5,9 posto, najniža od kad je demokratske Hrvatske.

Istodobno, stopa prosječne razvijenosti Hrvatske na razini Europske unije je 2016. bila 62 posto, a sada smo na 73 posto.

Po sve tri vodeće svjetske rejting agencije porastao nam je investicijski kreditni rejting.

Vlada je građanima i gospodarstvu isplatila pakete mjera i pomoći u vrijednosti od 6,8 milijardi eura u zadnje tri i pol godine, a u vremenu covid krize isplaćeno je plaća u privatnom sektoru za 800 tisuća radnika, ostavljeno na nogama 130 tisuća poduzeća. „Spriječili smo u vremenu energetske krize rast cijena struje, plina, snizili cijene naftnih derivata, i dan danas su niže nego što bi bile da pustimo tržišnu cijenu“, istaknuo je Plenković.

Za ovo desetljeće osigurali smo europska sredstva, uglavnom bespovratna, u iznosu jednog godišnjeg proračuna

Što se tiče apsorpcije europskih sredstava, ne samo da smo iskoristili sva sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, nego smo potrošili 59 posto više i ugovorili 1,59 milijardi eura za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Iz novog modula Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali smo dodatnih bespovratnih 1,2 milijardi eura za obnovu Banovine i Zagreba. „Sveukupno 2,2 milijarde europskih bespovratnih sredstava“, rekao je Plenković.

Kazao je da je za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska dosad ispunila 104 kriterija i mjera koja je sama sebi nametnula.

„Nakon zahtjeva za dodatnih 700 milijuna eura, kada Komisija te naše mjere verificira, u studenom ove godine, došli smo u poziciju da ćemo biti zemlja koja će biti prva od svih članica Europske unije da je apsorbirala više od 50 posto alokacije bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, rekao je Plenković.

Kazao je da smo se istovremeno angažirali da se prva financijska perspektiva, 2014.- 2020. plus 3, također maksimalno iskoristi, što je sveukupno oko 11 milijardi eura, tu smo iznad tih 100 posto. Za idućih 7 godina, osigurali smo dodatnih 15 milijardi eura.

„Ovo sve govorim da osvijestimo osnaženi međunarodni hrvatski položaj s članstvom u EU, jer smo za ovo desetljeće osigurali sredstva, uglavnom bespovratna, u iznosu jednog cijelog godišnjeg proračuna“, istaknuo je.

Turizam važan za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta

Što se tiče hrvatskog turizma, kazao je da je vrlo jasno definiran u razvojnoj strategiji koju je Hrvatski sabor usvojio do 2030., kao jedan od ključnih ciljeva u kontekstu održivosti, inovacija i otpornosti.

„Turizam je važan za otvaranje radnih mjesta, važan je za gospodarski rast, za pitanje klimatskih promjena, zaštite okoliša, prometa, poljoprivredu, ribarstvo, nema grane aktivnosti s kojom nije povezan“, rekao je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da smo od 2016., kad su prihodi od stranih turista bili 8,6 milijarde eura, došli do 13,1 milijarde eura u 2022.

„Taj podatak govori o financijskoj snazi hrvatskog turizma i njegovom vidljivom i mjerljivom rastu“, naglasio je.

Naveo je da ove godine bilježimo 50 milijuna ostvarenih noćenja, 37 milijuna vozila na Hrvatskim autocestama, što je 12 posto više nego prošle godine, naplaćene cestarine u iznosu od 232 milijuna eura, što je 10 posto više nego prošle godine. Trajektni promet bilježi 6 milijuna putnika i 1,8 milijuna vozila, zračni promet bilježi porast, sve bilježi bolje rezultate nego prošle godine.

Osvrnuo se i na Pelješki most, koji od otvaranja bilježi promet od 2,3 milijuna vozila, što znači da je u prosjeku gotovo 14 tisuća vozila dnevno prošlo kroz pelješki most te se po tom vidi njegova strateška važnost.

Istaknuo je i da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi više od milijun turista, što su podaci koji prethode kolovozu i daljnjoj turističkoj sezoni.

Turizam treći najpopularniji sektor u strukovnom obrazovanju, izdano 35.460 radnih dozvola

Premijer je rekao da je turizam važan kad je riječ o obrazovanju jer predstavlja treći najpopularniji sektor u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj.

„Mladi žele raditi u turizmu, nije samo da nedostaje radne snage koju moramo uvoziti iz trećih zemalja, već ono dalje predstavlja vrlo atraktivnu granu za mlade“, kazao je i dodao da je šest škola koje se bave time u Hrvatskoj, kroz regionalne centre kompetentnosti, u Zaboku, Splitu, Osijeku, Puli, Dubrovniku i Opatiji.

„Ove godine je izdano 35.460 radnih dozvola za one koji nam trebaju da bismo dovoljno kapacitirali potrebe za dodatnim radnicima u hrvatskom turizmu“, nastavio je premijer.

Daljnja ulaganja u turizam i novi zakonski okviri

Kazao je da će daljnja ulaganja u turizam biti prioritet za Vladu, ali cijeni i privatna ulaganja koja se kontinuirano događaju, u hotele, kampove i privatnu ponudu.

„Država je izdvojila 1,3 milijarde eura za razvoj turizma iz proračuna, iz Višegodišnjeg financijskog okvira 190 milijuna eura, iz Plana oporavka i otpornosti 290 milijuna eura“, rekao je Plenković.

O novom Zakonu o turizmu kazao je da je on dodatna vrijednost za strateško upravljanje turizmom te će njime svi uključeni preuzeti odgovornost za upravljanje turizmom i njegovom održivošću.

Kazao je i da su na javnom savjetovanju dvije uredbe za hotele i kampove koje će pridonijeti uređenju pitanja koja nisu bila uređena i kroz prihode pomoći lokalnim zajednicama, županijama i fondu za financiranje turizma.

„Sabor je donio, nakon 20 godina, Zakon o pomorskom dobru, kojim su otklonjene sve dezinformacije i koji je pokazao jasne, kvalitetne i dobre namjere hrvatske Vlade koja je na ovaj način bolje regulirala pitanje pomorsko dobro“, kazao je Plenković.

Dodao je da će se dalje raditi na modelu razvoja hrvatskog turizma, te će sastanci sa turističkim sektorom, kakav je organiziran nakon konferencije, postati stalni oblik institucionalne komunikacije Vlade, gradova, županija i svih udruga vezanih za hrvatski turizam.

„Šansa je na svima nama da upravljanje hrvatskih turizmom bude takvo da dalje ostane na ovoj razini doprinosa, hrvatskom BDP-u, da svi koji u njemu rade žive solidno, a oni koji dolaze u Hrvatsku budu zadovoljni i svaki dolazak bude motivacija da dođu ponovo“, zaključio je premijer Plenković.
 

Pisane vijesti