Podrška Povjerenstva za ljudska prava uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj

Dana 27. lipnja 2013. godine održana je 2. sjednica Povjerenstva za ljudska prava, kojom predsjedava ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske mr.sc. Branko Sočanac, na temu uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sustav.

Povjerenstvo za ljudska prava izražava podršku uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj. Drži da je upravo građanski odgoj važan odgojni i obrazovni segment u razvoju svake mlade osobe, a kvalitetno usvajanje vještina i znanja iz ovog područja pretpostavka razvoja zdravog društva u kojem će građani sudjelovati u promicanju pravih vrijednosti u demokratskom društvu.
Stoga Povjerenstvo za ljudska prava važnom smatra Odluku o eksperimentalnoj provedbi i praćenju provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u dvanaest osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2012./2013. i 2013./2014., koju je 27. kolovoza 2012. godine donio ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović. Tom se odlukom krenulo u eksperimentalnu provedbu, praćenje i vrednovanje Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, od čega je šest škola s područja od posebne državne skrbi (Petrinji, Dugoj Resi, Vukovaru, Velikoj, Daruvaru i Obrovcu) koje su odabrane u okviru EU IPA projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama“. Koordinator IPA projekta je Mreža mladih Hrvatske. Ostalih šest škola odabrano je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje, a radi se o školama u Čakovcu, Zagrebu, Koprivnici i Dugom Selu. Rezultati dobiveni eksperimentalnom provedbom Kurikuluma, te analize provedenoga praćenja i vrednovanja, koristit će se u svrhu donošenja preporuka za obvezno uvođenje u sve škole.
Važno je napomenuti da je kroz Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav integriran veći broj provedbenih mjera iz nacionalnih programa, a osigurava se i provedba europskih standarda, prije svega Povelje Vijeća Europe o odgoju o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava (CoE Charter on EDC/HRE, CM/Rec (2010.) te provedba programa Europske unije Odgoj i obrazovanje 2020.
Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja ima za cilj razvijanje strukturnih i funkcionalnih dimenzija građanske kompetencije. Tri međusobno povezane funkcionalne dimenzije koje čine građansku kompetenciju određene su kao: građansko znanje i razumijevanje, građanske vještine i sposobnosti te građanske vrijednosti i stavovi. Strukturne dimenzije građanske kompetencije izdvojene su s osloncem na prava i odgovornosti kojih je učenik/ca nositelj kao pripadnik različitih zajednica - od razredne, školske i lokalne, preko nacionalne do europske i međunarodne. Prava i odgovornosti u svakoj od tih zajednica uče se kroz sedam strukturnih dimenzija: pravnu, odnosno ljudskopravnu, političku, društvenu, kulturnu, gospodarsku i ekološku.
Jedinstvo individualne i društvene dimenzije učenja mladih ključno je za razvoj demokratskog, tj. aktivnog i odgovornog građanstva, zbog čega se i građanska kompetencija danas ubraja među najvažnije ishode učenja. To, između ostaloga, podrazumijeva razvoj demokratske svijesti učenika, ali i poticanje njihova aktivnog i učinkovitog sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu u cjelini s osloncem na načela ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i mirotvorstva.




Pisane vijesti