Podupiremo deeskalaciju stanja u Ukrajini. Želimo pridonijeti iskustvom iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Na početku je istaknuo da su na sastanku raspravljene najvažnije teme proteklog te najavljene aktivnosti ovoga tjedna. Osvrnuli su se i na ključne aktivnosti vezane uz Nacionalno vijeće za euro na aktualno, aktivnosti koje se tiču Schengenskog prostora, a razgovaralo se i o pitanjima koja se odnose na COVID-19, proces obnove te namjere Vlade koje se tiču smanjenja udara na standard građana uslijed rasta cijena energenata.

Predsjednik Vlade kazao je da vjeruje da su članice i članovi Vlade na proteklom Aktualnom prijepodnevu temeljito pojasnili svim hrvatskim zastupnicama i zastupnicima odgovore na pitanja postavljena pitanja, a to su nastavili kasnije za vrijeme rasprave o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.
 
U dosadašnjim krizama pokazali smo snažnu i nezaobilaznu ulogu države
 
"Razgovarali smo i o povećanju cijena struje i plina, kućanstva u Hrvatskoj ona još nije pogodila. Ići ćemo u tri temeljna smjera. Prvi smjer je povećati naknadu za socijalno ugrožene obitelji. Mi i danas imamo takvu naknadu koja se manifestira u vaučerima za plaćanje računa za struju. Naša je namjera  da se prvo proširi opseg primjene vaučera za struju i plin, da se proširi taj krug potencijalnih korisnika i da se poveća iznos naknade tako da svi koji su u teškoj, nezavidnoj situaciji dobiju kroz tu naknadu solidarnosti jedan poticaj da lakše riješe pitanje režija. Drugo je stavljanje u funkciju uloge HEP-a, kao nacionalne energetske kompanije, koja svojim aktivnostima može dio tog tereta koji bi inače bio na građanima i gospodarstvu, ublažiti. Treće je pitanje naknada i porezne politike kako bi smanjili oni konačnu cijenu koja će porasti, ali ćemo mi, kao i do sada u svim krizama kojih je, nažalost, bilo jako puno proteklih godina", istaknuo je Plenković.
 
Podsjetio je na krizu Agrokora. "Spriječili smo propast obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, spriječili smo propast svih dobavljača i očuvali smo radna mjesta u Hrvatskoj i u susjedstvu i ta kompanija je, kao i sve koje su u njenom sastavu, ostala na nogama", rekao je.
 
Dodao je da je još veća ugroza bila kada je došla COVID kriza. "I tu smo pokazali nezaobilaznu i snažnu snagu države koja je transferirala novac poslodavcima, a oni radnicima. Čak je 700.000 ljudi u privatnom sektoru dobilo plaće zahvaljujući intervenciji države, a više od 120.000 poduzeća nije išlo u stečaj. Osigurana su radna mjesta i spriječen val stečajeva hrvatskoga gospodarstva", nastavio je Plenković.
 
Dodao je da je na tom tragu, premda intervenistička politika nije u duhu ni filozofiji HDZ-a, stranke desnog centra koji želi tržišnu ekonomiju, ulogu poduzetnika i odgovornost građana, kao tri bitne i osnovne točke politike, Vlada svaki puta pokazuje iskorak kako bi sačuvali ekonomski i socijalni standard građana.
 
"Uvijek nastojimo naći sigurnosnu mrežu koju ćemo staviti da olakšamo sve udare na standard građana koji su uvijek prijeteći iz raznih razloga", rekao je.
 
Isprike Ukrajini zbog Milanovićeve izjave
 
Komentirao je i izjavu predsjednika Republike o povlačenju vojske iz Ukrajine u slučaju eskalacije sukoba.
 
"Koliko sam ja uspio vidjeti, u tom nekakvom napadu šećera, valjda su mu dali bombone u Krašu, što je on tu sve izgovorio. Ja sam u prvi tren mislio da je to neki briefing i da je to neki ruski dužnosnik. Ne znam na koje vojnike on misli. Koliko je meni poznato, hrvatskih vojnika u Ukrajini nema. Ja sam tamo bio ove godine dva puta i tamo naših vojnika nema. Kontingent Hrvatske vojske koji je bio u Poljskoj se vratio prije dva ili tri dana. Ne vidim da ima nekakve vojske koja stoji i čeka zapovijed nečiju da se vrati. To su nestvarne izjave, ako je istina da je proglasio Ukrajinu korumpiranom, nama prijateljsku zemlju, ja se, uime hrvatske Vlade ispričavam Ukrajincima, Ukrajinkama, ukrajinskoj Vladi, državi, koju poštujemo, koja je bila jedna od prvih država koja je priznala Hrvatsku, koja trenutno ima okupirana područja kao što je i Hrvatska imala. Ta izjava nema apsolutno nikakve veze s politikom Vlade Republike Hrvatske", rekao je Plenković.
 
Zamoljen da komentira hrvatsku poziciju ukoliko ipak dođe do eskalacije sukoba u Ukrajini, predsjednik Vlade upitao je tko je u NATO-u rekao da se ide gasiti neki požar u Ukrajini.
 
"Politika Hrvatske je deeskalacija napetosti i sprečavanje eventualnoga sukoba i podrška teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. To je temeljna pozicija Hrvatske i doprinos iskustvom iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja da damo doprinos rješenju onoga što nastoji učiniti cijela međunarodna zajednica, a to je reintegracija okupiranog područja Ukrajine", rekao je premijer, dodavši da je Hrvatska je potpisala deklaraciju o potpori Ukrajini na europskom putu.
 
"To je učinio i niz drugih članica EU. Želimo im pomoći našim iskustvom u europskom procesu. Europska unija dala je Ukrajini 17 milijardi eura potpore. To je velika zemlja koju treba konsolidirati, a najavljena i nova potpora od 1,2 milijarde eura makroekonomske pomoći. Svatko tko želi dati potporu ovom okviru politike koji Hrvatska ima, je dobrodošao", istaknuo je Plenković.
 
Ne politiziramo ni vojsku niti policiju
 
Upitan o komentaru predsjednika Milanovića o privođenjima u Zadru zbog vrijeđanja na društvenim mrežama, predsjednik Vlade kazao je da s tim nije imao nikakve veze, a predsjednikovu izjavu nije čuo.
 
"Vjerojatno je to bila tirada uvreda s nizom epiteta s kojima on kontinuirano, već dvije godine, zagađuje komunikacijski prostor u Hrvatskoj, snižava kulturu dijaloga, ophođenja, komunikacije i onda mnogi od njega prepisuju. Jer ako netko zagađuje s vrha, a on zagađuje s vrha, onda i drugi misle da je to normalno. Što se tiče ovoga u Zadru, naravno da s tim nisam imao nikakve veze. Dapače taj gospodin je stariji nešto od mene, ovaj drugi je mojih godina, pozivam ih na kavu na Banske dvore da me bolje upoznaju. Ako će i nakon razgovora i argumenata  misliti to što misle, ok, ja ću to poštovati kao demokrat, kao netko tko je za kulturu dijaloga, tko je više nego otvoren za sve kritike i sve moguće napade", rekao je, dodavši da mu od mora prijetnji i uvreda, nijedan put nije palo na pamet tražiti sudsku zadovoljštinu protiv nekog medija ili novinara pa to neće učiniti niti protiv nekog građanina.
 
"Što se tiče postupanja policije, to je bilo postupanje, a ne uhićenje, to je policija rastumačiti", kazao je te istaknuo da on policiju niti ne poziva da nešto radi, niti postoji politička instrukcija niti bi to bilo normalno u demokratskom društvu.
 
"Kao što ne politiziramo vojsku, tako ne politiziramo ni policiju. To što neka klika ovu situaciju koristi kako bi mene, stranku ili Vladu kritizirala, to je domena političkog sporta i tako zvanih oportunističkih i najčešće zlonamjernih nastupa", dodao je Plenković.
 
Kazao je kako misli da ne bi ljude trebalo privoditi zbog uvreda prema političarima.
 
"Ono što je važno, vidim da se javila i pučka pravobraniteljica, normalno je da se prije svega ispita s policijom o čemu se radi, koji su razlozi. Kad se sve ispita, onda treba stvari podastrijeti javnosti da sama procijeni", rekao je.
Frka-Petešić ima pravo na stan, a ako netko vidi kazneno djelo, dužan ga je prijaviti
 
Komentirajući slučaj sa stanom koji koristi predstojnik Ureda Frka-Petešić i reakciju predsjednika Milanovića, premijer je napomenuo da neprijavljivanjem kaznenog djela sami činite kazneno djelo te pozvao predsjednika da prijavi DORH-u koga smatra odgovornim.
 
"Pa da vidimo postoji li kazneno djelo ili postoji zlonamjerna, politikantska, bahata, bezobrazna, neargumentirana politička igra u kojoj, po toj logici, možemo apsolutno reći da parazitiraju svi državni dužnosnici, uključivši i njega. Da parazitiraju svi saborski zastupnici, oporbeni, njegovi bivši ministri, koji po istim mjerilima imaju plaćene stanove. Ova haranga koja se radi na Zvonimira Frku-Petešića je jedna od najsramotnijih epizoda. On ima pravo na taj stan, po svim mogućim kriterijima, nije utjecao na dinamiku obnove te zgrade, to je isto razjašnjeno, ali eto treba se malo blata baciti", rekao je predsjednik Vlade.
 
"On je Hrvat čiji su roditelji imigrirali u Francusku i rodio se u Parizu. On nema u vlasništvu nekretninu ni u Francuskoj ni u Hrvatskoj. Jedino što ima u pogledu vlasništva je njegova obiteljska kuća u Salima na Dugom otoku. On je povratkom na dužnost s mjesta veleposlanika u Maroku, kamo ga je poslala Vlada SDP-a. On je doprinio hrvatskoj diplomaciji puno više nego Milanović ili neki njegovi ataci. Došao je s mandata u Maroku i postao predstojnik mog ureda 1. rujna.  U tom trenutku, tim imenovanjem, on se transformira. On više nije službenik, nego dužnosnik. Kao dužnosnik, državni tajnik koji je po preseansu najviše rangirani državni tajnik od svih i stekao je pravo na to. Dužnosnički mandat ima svoj privremeni karakter. Sukladno tome njegovo boravište u Zagrebu je privremeno, a njegovo prebivalište koje je on kao slobodni građanin koji misli svojom glavom i odlučuje o tome gdje će biti, odabrao tamo gdje njegova obitelj ima vlasništvo, a to je Dugi otok", kazao je.
 
"Siguran sam da je on najviše dana kad je dolazio iz Francuske proveo na Dugom otoku. On sve ove godine plaća porez i 18 posto zagrebačkog prireza. Ne laže, ne krade, ne parazitira nego radi. On svaki dan radi najmanje duplo više od Milanovića, ako ne i više", dodao je Plenković.
 
Cijena referenduma je oko 120 milijuna kuna
 
Komentirajući Mostove potpise za referendum kazao je da bi referendum koštao oko 120 milijuna kuna. "Pravi trošak cijele ove priče je činjenica da iza te navodne građanske inicijative stoji jedna politička stranka. Koja je tu inicijativu uzela kao svoju i nastojala sebi graditi nekakav profil.
 
"Glavna tema je da se ljudi ne cijepe. Jeste li čuli ikoga od njih da je rekao da se cijepio? Ili da su se svojim primjerom cijepili pa rekli građanima – imamo pandemiju, cijeli svijet je ugrožen od nje, što zdravstveni, što ekonomski, financijski, poremećajem svih ovih lanaca opskrbe pa, u konačnici, i utjecajem na standard građana, oni daju inicijativu koja u svojoj supstanci nema nikakav smisao”, kazao je Plenković.
 
"Ne znam kako bi netko ova pitanja koja se tiču zakona mogao proglasiti da je u skladu s Ustavom. A ni ovo pitanje koje se tiče promjene Ustava. Pa čak i da prođu, zašto bi to na bilo koji način mijenjalo proces donošenja odluka u vezi COVID-19 i suočavanja s pandemijom, odnosno epidemijom u Hrvatskoj”, rekao je premijer, dodavši da je ta inicijativa kompletno promašena, a hoće li referenduma biti, u ovom trenutku prerano je kazati”, dodao je.
 
Testiranjem učenika zadržat ćemo nastavu u učiniocima
 
Predsjednik Vlade kazao je da je dobra inicijativa da se učenici jednom tjedno testiraju kako bi se održala nastava u učionicama.
 
"Mi smo rekli, a i istraživanja to pokazuju, da nije isto jesu li učenici u učionicama ili su online. Negdje ima briljantnih primjera online nastave, negdje malo manje uspješnih. Zato je cijela intencija bila da je što manje izostanaka djece iz škole. Omikron, za koji smo rekli da je zarazniji, da se brže širi, srećom, ipak vidimo da nam je zdravstveni sustav funkcionalan, nije ugrožen, veći broj zaraženih se ne reflektira u znatno većem broju hospitaliziranih niti u većem broju ljudi na respiratoru. I na tom tragu, želeći što više djece u učionicama smatram da je ovakvo rješenje primjereno", zaključio je predsjednik Vlade.
 
 

Pisane vijesti