Ponosni smo i sretni što je Europsko vijeće potvrdilo kandidatski status za BiH

Slika /Vijesti/2022/12 prosinac/15 prosinca/b79762db-6115-4b63-a7a3-44b274d22309.jpg

Drago mi da je upravo s današnjim sastankom Europskog vijeća koincidirao i sastanak političkih stranaka u BiH, postignut je dogovor o koaliciji na državnoj razini, što upućuje na jasan zaključak da je situacija nakon ovih izbora znatno drukčija nego prije četiri godine, poručio je premijer Plenković. Istaknuo je da je Hrvatska kontinuirano i konzistentno podržavala BiH na njenom europskom putu.

Nakon sastanka Europskog vijeća, predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi novinarima je kazao da je Europsko vijeće pozdravilo hrvatsko članstvo u schengenskom prostoru od 1. siječnja.

„Svi šefovi država i vlada su nam čestitali i zahvalili na reformama koje smo poduzeli. Vesele se da smo zajedno i s europodručjem, koje smo pozdravili u Zaključcima iz lipnja, sada učinili to ponovno za Schengen na Zaključcima Europskog vijeća u prosincu“, izvijestio je.

Druga važna tema danas za Hrvatsku bila je da je Europsko vijeće dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini, nakon više od šest i pol godina od trenutka podnošenja zahtjeva za članstvo.

„Hrvatska je kontinuirano, konzistentno podržavala BiH na njenom europskom putu – i u vrijeme podnošenje zahtjeva za članstvo i u međuvremenu. Drago nam je da je ove godine, nakon izbora, i u izvješću Europske komisije bila vrlo jasna potpora da se dodijeli status. O tome smo danas o tomu raspravljali. Meni je drago da je upravo s današnjim sastankom Europskog vijeća koincidirao i sastanak političkih stranaka u BiH, postignut je dogovor o koaliciji na državnoj razini, što upućuje na jasan zaključak da je situacija nakon ovih izbora znatno drukčija nego prije četiri godine. Takva funkcionalnost i ambicija za reformama omogućit će BiH da brže napreduje prema EU-u, a Hrvatska će joj, kao što sam to mnogo puta rekao, kao prijateljska i susjedna zemlja iskreno na tom putu pomoći“, kazao je Plenković.

Razgovaralo se i o Ukrajini

Predsjednik Vlade izvijestio je da se danas razgovaralo i o Ukrajini. Još je jednom potvrđena, rekao je, vrlo jasna privrženost EU-a da pomogne Ukrajini na različite načine, uključivši i EU vojnu misiju pomoći Ukrajini koja se nalazi u Zaključcima.
„I oko koje ovdje vlada široki konsenzus“, dodao je.

Razgovaralo se, također, i o temi energetike te su usvojeni Zaključci. „Ono što je bit, a to je danas bilo sasvim jasno, da će ministri energetike ponovno, nakon što su već bili ovog tjedna u Bruxellesu, nakon Europskog vijeća doći ponovno u ponedjeljak. Imaju zadaću postići dogovor o mehanizmima ograničavanja cijena plina, čime bi se utjecalo na ukupnu ekonomsku i financijsku situaciju u Europi i čime bismo, na određeni način, smanjili pritisak na vlade, na EU, da svojim intervencijama i subvencijama pomaže građanima, gospodarstvu, različitim institucijama i industriji kako bi mogli iznaći sredstva za plaćanja energenata“, izdvojio je Plenković.

Na pitanje o rezervama Poljske što se tiče financijskog paketa pomoći Ukrajini, Plenković je odgovorio da su se vodili razgovori.

„Uvijek se nastoji postići konsenzus“, dodao je.

Hrvatska donosi konzistentne odluke

Na pitanje novinara o summitu EU-a u lipnju gdje je uvrštena podrška za BIH i pozivima da se blokira davanje statusa Ukrajini te kako na to gleda iz današnje perspektive, premijer Plenković je istaknuo da Hrvatska donosi svoje odluke koje su konzistentne.

„Nije dolazilo u obzir da mi blokiramo davanje statusa kandidata Ukrajini, Moldovi ili kondicioniranog statusa kandidata Gruziji, nego naprotiv – zahvaljujući Hrvatskoj i baš našoj intervenciji tadašnji izričaj paragrafa koji se odnosio na BiH omogućio je da Europska komisija izađe s onako pozitivnim izvješćem i da se danas ova odluka donese. U ovoj godini isporuke, ponovit ću to ne znam koliko puta - i Schengen, i europodručje, i sutra 700 milijuna eura za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, i Shmidtova odluka na dan izbora u BiH, i danas kandidatski status BiH, i odluka da se konačno riješi pitanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om, i ulazak u Global Entry program. Hrvatska je, što se tiče vanjskopolitičkih tema – svaka je strateški cilj hrvatske državne politike – napravila enormne iskorake. Ovo ćemo dugo pamtiti, to sve kolege vide, pozdravljaju i čestitaju“, istaknuo je.

Odgovornost je na oporbi

Upitan hoće li biti poraz na kraju godine ako se ne skupi dovoljan broj ruku u Saboru za prijedlog sudjelovanja u Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika, premijer Plenković je još jednom ponovio da je odgovornost na oporbi.

„HDZ i parlamentarna većina je jasna. Pozicija Europskog vijeća je jasna, Vijeća ministara je jasna. Nema ničeg normalnijeg i prirodnijeg nego da Hrvatska sa svojim iskustvom sudjeluje i u određenoj mjeri pomogne Ukrajini u kontekstu vojne misije EU-a.

Vjerujem da je većina političkih aktera svjesna svoje odgovornosti i sutra će pokazati kako vide svoj glas i političku odgovornost u Saboru. U potpunosti je, dakle, odgovornost na onima koji dvoje, ne onima koji su za“, kazao je.

Na pitanje vjeruje li da će imati 101 glas, Plenković je odgovorio da je na onima koji dvoje hoće li odabrati da je nešto dobro, a ne odabrati nešto što nije dobro.

Intenziviranje odnosa s BiH i maksimalna pomoć

Odgovarajući na pitanje novinara o BiH, Plenković je pojasnio da BiH na njezinom putu Hrvatska može pomoći snažnom političkom i diplomatskom podrškom, stručnom ekspertizom te intenziviranjem međusobnih odnosa.

„To je dinamiziranje političkih kontakata s novim sastavom Vijeća ministara, rješavanje niza pitanja koja mogu pomoći BiH na europskom putu. Mi smo tu – spremni da pomognemo maksimalno“, poručio je Plenković.

Pritom je istaknuo da je jako važno da europska refleksija BiH zaživi prije svega među institucijama i političkim strankama koje su najodgovornije za provođenje reformi te da svi građani u BiH, svi narodi, razumiju da je ovo signal otvaranja vrata Europe prema BiH.
Dodao je da je u proteklih nekoliko godina pokazano sa svakim novim paketom ekonomske pomoći koja dolazi od strane EU-a da je on sve snažniji i veći.

„I ovaj status kandidata omogućit će BiH da bude korisnik i više financijskih sredstava“, poručio je.

Na pitanje o Kosovu i hrvatskim vojnicima tamo, Plenković je odgovorio da nema nikakvih saznanja da je bilo tko od hrvatskog kontingenta KFOR-a bio u opasnosti.

Kosovo je danas podnijelo zahtjev za članstvo u EU. Plenković je kazao teško procijeniti u vremenskim okvirima kada će Kosovo postati dijelom EU-a. Podsjetio je da je danas pozdravio podnošenje zahtjeva.

„S obzirom da su kosovske vlasti to najavile već prije nekog vremena, to za nas nije bilo iznenađenje. Vjerujemo da će njihov zahtjev za članstvom biti adekvatno valoriziran“, rekao je.

Sjajan rezultat hrvatske nogometne reprezentacije

Novinare je zanimao i komentar utakmice za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu te doček hrvatske nogometne reprezentacije.

„Nadamo se najboljem. Hrvatska nogometna reprezentacija je još jednom na velikoj svjetskoj smotri nogometa ostvarila sjajan rezultat. Biti na dva prvenstva zaredom među četiri je, objektivno gledano, fascinantan uspjeh. Nema tko ovdje ne spominje hrvatsku reprezentaciju i ne čestita na tim uspjesima. Nadamo se pobjedi protiv Maroka“, kazao je te dodao ćemo ih svi skupa veselo i zadovoljno dočekati u nedjelju.

Vezano za dan ulaska Hrvatske u eurozonu, premijer Plenković je najavio da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen doći u Hrvatsku.



Pisane vijesti