Potpora hrvatske Vlade projektima koji su važni za kvalitetniji život Hrvata u BiH, ali i boljitak čitave zemlje

Drugoga dana radnog posjeta Bosni i Hercegovini predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u Mostaru gdje je sudjelovao na dodjeli 199 ugovora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske vrijednih 6,5 milijuna eura. Susreo se i s predsjednikom MT Abraham Grupe Amirom Gross Kabirijem, s kojim je razgovarao o daljnjim  planovima poslovanja Aluminija u Mostaru. S predsjedateljem Doma naroda Bosne i Hercegovine i predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem razgovarao je o potpori na europskom putu zemlje, a posjetio je i Sveučilište, Sveučilišnu kliničku bolnicu i gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, te se upoznao s tijekom razvojnih projekata u tri strateške institucije za Hrvate u BiH.

Ugovori koji su danas uručeni brojnim udrugama, općinama, gradovima i županijama, predstavljaju potporu Vlade BiH u cilju unaprjeđenja kvalitete života svih ljudi koji žive u BiH.
 
Ta potpora, kazao je premijer Plenković vidljiva je i kroz druge projekte, primjerice izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta, potporu Sveučilištu te Sveučilišnoj bolnici u Mostaru.
 
"Ta tri segmenta, kultura, obrazovanje i zdravstvo, predstavljaju ključnu okosnicu kako hrvatska država podupire Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali je i na dobrobit svih ostalih u Bosni i Hercegovini, što se vidjelo i odabirom Sarajeva kao prvog bilateralnog i radnog posjeta u našem trećem mandatu", poručio je premijer Plenković.
 
Naglasio je da je kroz sve susrete koje je održao jučer i danas u Sarajevu i Mostaru ponovno naglasio snažnu potporu Hrvatske Bosni i Hercegovini na europskom putu, reformskom putu, unaprjeđenju gospodarske razmjene koja će ove godine dosegnuti preko 3,7 milijardi eura, što govori o međusobnoj važnosti dviju zemalja.
 
U prva dva mandata ove Vlade u projekte u BiH usmjereno ukupno 340 milijuna eura
 
U prvih osam godina mandata njegovih dviju vlada, podsjetio je premijer Plenković, u brojne projekte u BiH usmjereno je ukupno 340 milijuna eura kroz različite resore, a s takvom će se financijskom potporom nastaviti i u budućnosti.
 
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao je da je današnji posjet premijera Plenkovića bila prigoda i za obilazak nekih od projekata koje hrvatska Vlada pomaže u Mostaru.
 
Osobito mu je važno, naglasio je, da svi ti projekti, uključujući i one za koji su danas dodijeljeni ugovori, pridonose kvaliteti života svakog građanina Bosne i Hercegovine, nevezano na njegovu etničku pripadnost.
 
Kao primjer za to naveo je Sveučilišnu bolnicu u Mostaru koja, kako je kazao, ima otvorena vrata za sve narode i za sve one koji su u potrebi.
 
Ključno ispuniti preostale kriterije kako bi se BiH ubrzano priključila zemljama koje su uznapredovale na europskom putu
 
Odgovarajući na pitanja novinara vezanih uz europski put Bosne i Hercegovine, premijer Plenković još je jednom čestitao Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini na brojnim reformama koje su poduzete u posljednjih godinu dana bez kojih ne bi bilo odluke Europskog vijeća u ožujku o otvaranju pristupnih pregovora.
 
Podsjetio je da je prije nekoliko dana u svom govoru na Strateškom forumu u Bledu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen vrlo jasno poručila kako je spremna pomoći Bosni i Hercegovini. Tada je, dodao je, rekla da se Bosna i Hercegovina treba priključiti zemljama koje su malo odmakle u procesu pristupanja te poručio kako se taj poziv predsjednice Komisije treba iskoristiti.
 
Da bi ga se iskoristilo, istaknuo je, ključno je prionuti ispunjavanju preostalih kriterija koji su svima dobro poznati kako bi nakon toga, uz snažnu potporu Hrvatske i drugih zemalja, došli u poziciju da se na razini Europske unije donose važne odluke.
 
Njegov je dojam, s obzirom na promijenjenu klimu o proširenju, da postoji jedna vrlo vidljiva dobra volja da se BiH ubrzano priključi zemljama koje su nešto više uznapredovale na europskom putu.
 
Pravedan Izborni zakon preduvjet je za jednakopravnost konstitutivnih naroda i stabilnost BiH   
 
Jedan od kriterija, kazao je premijer Plenković, jest Izborni zakon koji je preduvjet svega, uz Zakon o sudovima, Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Zakon o zaštiti osobnih podataka i graničnoj kontroli.
 
Izborni zakon, naglasio je, temelj je funkcioniranja svake države i svake demokracije, te poručio da on prije svega treba biti plod političkoga dogovora između stranaka u Bosni i Hercegovini, donesen od strane institucija BiH tako da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i u praksu.
 
Nažalost, upozorio je, nedostatak respekta prema Hrvatima kao konstitutivnom narodu, s obzirom da im na teritoriju Federacije BiH drugi većinski narod izabire predstavnika u Predsjedništvu, prije svega je nepravedan, a i politički je pogrešan jer šalje poruku koja automatski ostavlja određene rezerve u međusobnim odnosima.
 
"Smatramo da se to može ispraviti, kad već ne može brojevima, onda pravednim Izbornim zakonom jer je to ono što je bilo dogovoreno u Daytonu", poručio je.
 
Podsjetio je da se ta nepravedna praksa oživotvorila tek 2006., a do tada to nikome nije padalo na pamet već su se svi držali onoga što je bilo dogovoreno u Daytonu.
 
"Nitko od hrvatskih pregovarača u Daytonu nije ni slutio da bi se na ovaj način mogao izvrgnuti politički dogovor koji je osigurao mir u Bosni i Hercegovini, a preteča toga mira bio je Washingtonski sporazum godinu dana ranije, 1994. Uloga hrvatskog političkog vodstva i Hrvatske u to doba bila je itekako konstruktivna i usmjerena na jačanje odnosa s BiH na temelju prijateljstva, partnerstva i međusobnoga poštovanja", rekao je predsjednik Vlade dodajući da je poštovanje najvažnije i u odnosima među državama, a osobito u narodima nakon agresije velikosrpskog Miloševićevog režima gdje su i Slovenija i Hrvatska i BiH, pa kasnije i Kosovo, bile žrtve.
 
Ne smijemo propustiti šansu, BiH nema druge alternative osim euroatlantskih integracija
 
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ovom je prigodom još jednom zahvalio premijeru Plenkoviću na ogromnom naporu u posljednjih 12 godina, prvo kao europarlamentarac, a potom i predsjednik Vlade, da BiH uopće, kako je kazao, bude vidljiva kao društvo kad su u pitanju europske integracije.
 
"Jamačno da nije bilo njega mi ne bismo predali zahtjev za članstvo niti bismo danas bili u poziciji u kojoj jesmo", naglasio je.
 
Na vlastima i institucijama Bosne i Hercegovine, poručio je, jest da neke stvari pokušaju ubrzati, u čemu hrvatska strana daje apsolutni doprinos kako bi se taj iskorak napravio.
 
"Šansa da se na jesen ove godine potpuno otvorimo taj proces se ne smije propustiti jer mi nemamo druge alternative niti bilo kakve ambicije doli euroatlantskih integracija", istaknuo je Čović.
 
Hrvatska snažno podržava projekt Južne plinske interkonekcije
 
Predsjednik Vlade se jutros u Mostaru susreo s predsjednikom MT Abraham Grupe Amirom Gross Kabirijem, s kojim je razgovarao o daljnjim  planovima poslovanja Aluminija u Mostaru.

     
 
"Hrvatska snažno podržava projekt Južne plinske interkonekcije koji će osigurati još povoljnije uvjete za razvoj ove strateški važne tvrtke za BiH", poručio je Plenković na platformi X.
 
Na sastanku s predsjedateljem Doma naroda Bosne i Hercegovine i predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem, premijer je istaknuo snažnu potporu svim naporima koji se ulažu kako bi Bosna i Hercegovina nastavila napredovati prema Europskoj uniji i ispunjavanju kriterija na tom putu.
 
"Izmjene izbornog zakonodavstva nužne su radi postizanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, ali i stabilnosti i učinkovitosti čitave BiH", naglasio je Plenković.
 
Premijer je posjetio i Sveučilište u Mostaru, Sveučilišnu kliničku bolnicu i gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, te se upoznao s tijekom razvojnih projekata u tri strateške institucije za Hrvate u BiH. "Vlada Republike Hrvatske će nastaviti snažno podupirati njihov rad", objavio je premijer na platformi X. 
 
Svečano otvoren most Hercegovina
 
Predsjednik Vlade je jučer u Mostaru prisustvovao svečanom otvorenju novih jedanaest kilometara autoceste u čijem je sastavu i most Hercegovina, impresivni građevinski projekt, dug 980 metara, visok 100 metara, sa šest potpornih stupova koji premošćuju kanjon rijeke Neretve, kod mjesta Počitelja. To je sastavni dio autoceste na koridoru Vc te se spaja na hrvatsku autocestu A1 s odvojkom za Luku Ploče.
 
"Čestitam svima koji su pridonijeli realizaciji ovog projekta koji je važan za sve građane BiH, a ujedno pridonosi povezivanju koridora Vc što je u strateškom interesu Hrvatske i Bosne i Hercegovine", poručio je premijer Plenković nakon svečanosti otvorenja.

     

Pisane vijesti