Potpredsjednica Milanka Opačić: Uvodimo posebnu naknadu za one koji ne mogu platiti struju

Slika /Vijesti/2015/kolovoz/21 kolovoz/FAH-H8219247.jpg

Glavna promjena Zakona o socijalnoj skrbi je povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za 120 kuna, za samce koji su radno nesposobni te za djecu samohranih roditelja, a uvodi se i nova naknada za plaćanje cijena energenata. Provođenje mjera započinje u listopadu.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je danas, na konferenciji za medije, izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi.

Naime, praćenjem provedbe trenutno važećeg Zakona u razdoblju od godine i pol dana njegove primjene, utvrđeno je kako su samci koji su nesposobni za rad te djeca samohranih roditelja najugroženije skupine stanovništva, s obzirom na ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, te se nalaze u najvećem riziku od siromaštva. Zato se Ministarstvo socijalne politike i mladih odlučilo na izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, koje donose nove socijalne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu. 

Glavna promjena Zakona je povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za samce koji su radno nesposobni te za djecu samohranih roditelja. Osnovica zajamčene minimalne naknade, koja je do sada iznosila 800,00 kuna, uvećana je za 120,00 kuna, te će od sada iznositi 920,00 kuna. Trenutno ovu naknadu prima 11 090 samaca koji su radno nesposobni. Do sada je 3 103 djece samohranih roditelja primalo zajamčenu minimalnu naknadu od 320,00 kuna, a nakon ovog uvećanja naknada će iznositi 440,00 kuna.

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić podsjetila je da je Vlada u prvoj godini mandata odmah za 200 kuna povećala naknadu samcima. Potpredsjednica je istaknula da će izmjene Zakona ići u hitnu proceduru u Hrvatski sabor i trebale bi se početi provoditi od 1. listopada ove godine.

Radi zaštite građana koji su u osobito teškom socijalnom položaju i koji su ugroženi u smislu energetskog siromaštva (dakle, ne mogu podmiriti račun za struju, a korisnici su naknada sustava socijalne skrbi), planira se uvođenje posebne naknade za pojedine kategorije korisnika, koji će se Uredbom Vlade RH definirati kao ugroženi kupci. Ovom vrstom naknade bilo bi obuhvaćeno oko 125 tisuća ljudi, odnosno korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika osobnih invalidnina. Potpredsjednica je naglasila kako Vlada na ovoj naknadi radi već dugo vremena, u suradnji s Institutom Hrvoje Požar. „Naknada će iznositi oko 200 kuna, a bit će u obliku vaučera, što znači da se neće moći trošiti ni za što drugo, nego za plaćanje cijene energenata“. Za ovu će mjeru godišnje biti potrebno oko 170 milijuna kuna. Potpredsjednica je kazala kako se u ovom trenutku još uvijek razgovara o modelu financiranja te najavila kako će sljedeći tjedan biti definiran i taj model.

Jedan od noviteta zakona je i prebacivanje nadležnosti za rješavanje o pravu na zajamčene minimalne naknade na urede državne uprave u županijama, čime će se rasteretiti stručne radnike centara za socijalnu skrb, s obzirom da oni više neće obavljati administrativne i upravno-financijske poslove vezane za administriranje ove naknade te će se moći kvalitetnije posvetiti individualnom stručnom radu s korisnicima. Također, izmjenama zakona ukinut će se odredba prema kojoj radno sposobna osoba koja prima zajamčenu minimalnu naknadu gubi pravo na tu novčanu naknadu od države nakon dvije godine. Jedna od izmjena je i povećanje maksimalnog tjednog broja sati usluga psihosocijalne podrške djeci s teškoćama, sa 6 na 12 sati tjedno, a osobito djeci čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, a dolaze iz jednoroditeljskih obitelji, do 18 sati tjedno.
 
Potpredsjednica Opačić naglasila je da je Ministarstvo socijalne politike i mladih ove godine kompletno konsolidiralo sustav socijalne skrbi te da broj korisnika socijalne skrbi sada odgovara realnom broju građana koji su doista siromašni i trebaju socijalnu potporu. Zahvaljujući racionalizaciji sustava, iznos koji je preostao preusmjerava se na ove dvije najugroženije kategorije. Također, kazala je da će se na godišnjoj razini za povećanje naknada izdvojiti oko 26 milijuna kuna, rebalansom proračuna i preraspodjelom sredstava koja nisu potrošena.
 
„To je velika reforma za koju smo dobili sredstva od Svjetske banke“, kazala je potpredsjednica o projektu kojim će o minimalnim naknadama odlučivati uredi državne uprave umjesto centara za socijalnu skrb. Dodala je da se to planira u 2016. godini, a reformom će se sve naknade i sva prava koja građani ostvaruju preseliti u urede državne uprave, te će se na jednom mjestu izdavati sva rješenja koja su potrebna. „Isto tako, država će znati da na tom jednom mjestu ima koncentrirana sva prava koja idu iz državnog proračuna prema građanima“, zaključila je potpredsjednica Opačić.
 

Pisane vijesti | Govori i izjave