- Objavljeno: 18.06.2009.
Potpredsjednica Vlade Kosor na Konferenciji «Zaštita izbjeglica i humanitarni rad u Hrvatskoj u proteklih 18 godina»
U povodu Svjetskog dana izbjeglica potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor govorila je na konferenciji UNHCR-a Svjetski dan izbjeglica 2009. – Stvarni ljudi, stvarne potrebe o Hrvatskom humanitarnom iskustvu u rješavanju pitanja prognanika i izbjeglica.
Potpredsjednica Kosor naglasila je da je temeljno opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske da svatko ima pravo na povratak, obitelj i dom što su temeljna ljudska prava, a pronalazak nestalih osoba najvažniji je humanitaran problem.
Krajem 1992. godine, u Hrvatskoj je zbrinuto 700.000 prognanika i izbjeglica, a u jednom trenutku ih je bilo oko milijun kazala je potpredsjednica i dodala da unatoč svim teškoćama nitko nije bio bez krova nad glavom. Aktivna politika u području obnove, stambenog zbrinjavanja i povrata imovine s ciljem socijalnog i gospodarskog oporavka područja posebne državne skrbi, a time i stvaranje uvjeta za održiv povratak, rezultirala je povratkom velikog broja prognanih i izbjeglih građana.
Potpredsjednica Kosor iznijela je podatke da je od početka procesa povratka osiguran povratak 220.000 prognanika te 126.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a obnovljeno je više od 140.000 kuća i stanova srušenih i oštećenih u ratu. Pomažući povratak u BiH, Vlada RH obnovila je 5.000 kuća povratnicima u BiH.
Danas je u Hrvatskoj još 794 prognanika, 570 povratnika i 1.303 izbjeglice – ukupno 2.667 osoba, dakle više od 99 – posto prognanika vratilo se svojim domovima rekla je potpredsjednica Kosor.
Pored obnove stambenog fonda, obnavljala se i obnavlja komunalna te socijalna infrastruktura, te provodi program stambenog zbrinjavanja povratnika i izbjeglica, uključujući bivše nositelje stanarskog prava, na područjima posebne državne skrbi kao i urbanim centrima. U mandatu ove Vlade, bilježimo izrazito povećanje ulaganja u obnovu i izgradnju komunalne i socijalne infrastrukture, koje na godišnjoj razini iznosi oko pola milijarde kuna.
Izbjeglice iz BiH i Srbije - njih oko 45.000 - stambeno su zbrinuti i lokalno integrirani na područjima posebne državne skrbi, a glavnina napora u zadnje je vrijeme usmjerena na povratak preostalih izbjeglih građana i osiguravanje uvjeta za njihov održiv povratak.
U programe povratka Republika Hrvatska je u proteklih 18 godina uložila 38 milijardi. Obnovu i povratak prognanika i izbjeglica Hrvatska je gotovo u cijelosti sama financirala, dok se međunarodne donacije procjenjuju na oko 5% tog iznosa.
Pisane vijesti
Potpredsjednica Kosor naglasila je da je temeljno opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske da svatko ima pravo na povratak, obitelj i dom što su temeljna ljudska prava, a pronalazak nestalih osoba najvažniji je humanitaran problem.
Krajem 1992. godine, u Hrvatskoj je zbrinuto 700.000 prognanika i izbjeglica, a u jednom trenutku ih je bilo oko milijun kazala je potpredsjednica i dodala da unatoč svim teškoćama nitko nije bio bez krova nad glavom. Aktivna politika u području obnove, stambenog zbrinjavanja i povrata imovine s ciljem socijalnog i gospodarskog oporavka područja posebne državne skrbi, a time i stvaranje uvjeta za održiv povratak, rezultirala je povratkom velikog broja prognanih i izbjeglih građana.
Potpredsjednica Kosor iznijela je podatke da je od početka procesa povratka osiguran povratak 220.000 prognanika te 126.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a obnovljeno je više od 140.000 kuća i stanova srušenih i oštećenih u ratu. Pomažući povratak u BiH, Vlada RH obnovila je 5.000 kuća povratnicima u BiH.
Danas je u Hrvatskoj još 794 prognanika, 570 povratnika i 1.303 izbjeglice – ukupno 2.667 osoba, dakle više od 99 – posto prognanika vratilo se svojim domovima rekla je potpredsjednica Kosor.
Pored obnove stambenog fonda, obnavljala se i obnavlja komunalna te socijalna infrastruktura, te provodi program stambenog zbrinjavanja povratnika i izbjeglica, uključujući bivše nositelje stanarskog prava, na područjima posebne državne skrbi kao i urbanim centrima. U mandatu ove Vlade, bilježimo izrazito povećanje ulaganja u obnovu i izgradnju komunalne i socijalne infrastrukture, koje na godišnjoj razini iznosi oko pola milijarde kuna.
Izbjeglice iz BiH i Srbije - njih oko 45.000 - stambeno su zbrinuti i lokalno integrirani na područjima posebne državne skrbi, a glavnina napora u zadnje je vrijeme usmjerena na povratak preostalih izbjeglih građana i osiguravanje uvjeta za njihov održiv povratak.
U programe povratka Republika Hrvatska je u proteklih 18 godina uložila 38 milijardi. Obnovu i povratak prognanika i izbjeglica Hrvatska je gotovo u cijelosti sama financirala, dok se međunarodne donacije procjenjuju na oko 5% tog iznosa.