- Objavljeno: 11.01.2014.
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić za Večernji list: Napravljen je niz potrebnih predradnji za stvaranje povoljne klime i uvjerena sam da će se u ovoj i idućoj godini vidjeti pozitivni rezultati
Prijetnje smrću potpredsjednica vlade doživljava vrlo mirno i sabrano iako su i ona i njena obitelj pod posebnim režimom zaštite. - i prijetnje su dio našeg posla, ali, nažalost, i naši najbliži koji nisu dio posla postaju žrtve. Policija radi sve što treba
S potpredsjednicom Vlade i ministricom socijalne politike i mladih, Milankom Opačić razgovarali smo nakon objave informacije da je, kao i njena obitelj, pod policijskom zaštitom zbog prijetnji smrću. Prijetnje su stigle s više strana nakon što se počeo provoditi novi zakon po kojem se socijalna pomoć ukida osobama čija imovina prelazi prag socijale. Razgovarali smo u njenom uredu u Ministarstvu, no ni po čemu se nije moglo naslutiti da je ministrica pod posebnim režimom zaštite. Policajci bodyguardi su se "kamuflirali" u civilna odijela, dok je ministrica djelovala vrlo opušteno.
Kako je raditi pod policijskom zaštitom?
Sve je to dio našeg posla.
Jesu li i članovi obitelji dobili zaštitu?
Na žalost, naši najbliži, koji nisu dio posla, budu njegove žrtve. Mogu samo reći da policija obavlja ovaj zadatak vrlo profesionalno što mojoj obitelji olakšava situaciju.
Jesu li povod opskrbnine koje su mnogi izgubili s prvim danom ove godine?
Teško je reći što je točno izravni povod. Već dugo uvodimo red u sustav koji zadnjih deset godina stoji zapušten i mnogi su u tom sustavu godinama primali pomoć, a nisu ispunjavali propisane zakonske uvjete.
Po procjeni Ministarstva branitelja, oko 4300 osoba će ostati bez opskrbnina. Kakve su reakcije drugih ljudi koji ostaju bez ovog oblika socijalne pomoći? Ima li još kakvih prijetnji?
Riječ je o novom zakonu i velikom reformskom zahvatu. Centri za socijalnu skrb se povezuju s Poreznom upravom, zemljišnim knjigama, te Policijskom upravom radi podataka o prebivalištu i vlasništvu nad automobilima, a to omogućuje pravi uvid u materijalno stanje podnositelja zahtjeva za pomoć. Napokon će se vidjeti tko je doista materijalno ugrožen, a tko nije. Koliko će ljudi izgubiti pravo na opskrbninu, odnosno neće ispuniti uvjete za zajamčenu minimalnu naknadu znat ćemo za dva do tri mjeseca kada se izdaju sva rješenja. Treba napomenuti da kad govorimo o opskrbninama za branitelje iz Domovinskog rata, govorimo o radno sposobnim ljudima, a ne invalidima Domovinskog rata koji su zaštićeni po drugim osnovama.
Među tim ljudima velik je broj onih koji su kroz sustav Ministarstva branitelja dobivali opskrbnine za prava koja se vuku još iz Drugog svjetskog rata. Ali, pravila su sad jasna bez obzira iz kojeg vremena potiču prava. Zajamčenu minimalnu naknadu dobivat će socijalno ugroženi, a oni koji raspolažu određenom imovinom i prihodima te dio radno sposobnih više neće primati naknade.
Imamo li realnu procjenu koliko je doista sirotinje u Hrvatskoj?
Mogu iznositi samo podatke iz svog ministarstva. U ovom trenutku imamo 112.000 korisnika raznih socijalnih naknada. Primjenom zajamčene minimalne naknade znat ćemo koliko je stvarnih korisnika socijalne naknade.
Večernjakovu zastupnicu čitatelja, Ružicu Cigler čitatelj pita je li moguće i gdje, anonimno prijaviti susjeda koji koristi socijalnu pomoć a ima auto, vikendicu i štednju u banci?
Tko vidi da netko nepravedno koristi pomoć države to može prijaviti nadležnom centru za socijalnu skrb. Anonimnost je zajamčena, a svaka prijava se provjerava.
Zar u praksi ljudi prijavljuju jedni druge?
Da. I to zato jer su osjetljivi na nepravde. Puno njih, primjerice, radi osam sati u tekstilnoj industriji ili trgovini i za to dobiju neto 2.400 kuna plaće. Dakle, žena koja dobije taj minimalac od njega možda još uzdržava nezaposlenog supruga i dvoje djece. Naravno da joj je teško gledati nekoga tko akumulira prava na socijalnu naknadu na koju zapravo nema pravo i živi bolje od nje koja se diže svako jutro i za mali novac pošteno odrađuje svoje radno vrijeme.
Kolika će biti zajamčena minimalna naknada?
Naknade za koje je nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih mogu se kumulirati na maksimalni iznos od 2.900 kuna. To je bruto minimalna plaća. Ako se mora raditi osam sati za minimalnu plaću od 2.400 kuna, onda ni socijalna naknada ne može biti veća od toga. Za samce će iznositi 800 kuna, što je za 200 kuna više nego do sada. Već smo anticipirali da će biti ušteda kada se uvede reda u sustav pa smo to preraspodijelili na samce. Povećava se i naknada samohranom roditelju s jednim djetetom.
Napominjem da višebrojne obitelji imaju kumulaciju dodatnih prava na ovih maksimalnih 2.900 kuna. Tu je dječji doplatak, porodiljna naknada, pronatalitetni dodatak, a tu su i programi iz jedinica lokalne samouprave. Sve je to plus i opet će biti u boljoj situaciji od samca koji je sveden na 800 kuna pomoći.
U vašu nadležnost prelaze i branitelji. Kad govorimo o njima u glavi imamo relativno mlade ljude s velikim mirovinama. No, riječ je o socijalnim slučajevima. Koliko branitelja spadaju u socijalu i kako su tu završili?
To je braniteljska populacija uglavnom radno sposobnih ljudi koji nemaju mirovinu, ni invalidninu. Iako su nezaposleni, nisu se evidentirali kao nezaposleni i primali su opskrbninu od 1.100 kuna mjesečno. To je bila neka vrsta socijalna potpore za njih. Odlučili smo sve staviti pod jednu kapu jer ako je netko socijalno ugrožen, onda je njemu, a i sustavu koji za njega brine, svejedno je li branitelj, radnik ili profesor.
Na zadnjoj sjednici u prošloj godini Vlada je usvojila plan financijske konsolidacije, odnosno paket prvih ozbiljnijih reformi. Što se čekalo do sada?
Bilo je nužno ispuniti određene pretpostavke. Prvo je trebalo uvesti red, svako u svome resoru. Ne možete početi graditi kuću od krova, bez temelja. Zatekli smo ministarstva sistemski nespremna za provođenje reformi. Sustav koji vodim jedan je od eklatantnih primjera. U njemu nije postojao egzaktan podatak koliko je korisnika socijalnih naknada, a kamo li što drugo. Najprije smo se morali informatizirati, potom uvezati sa ostalim institucijama kako bismo mogli razmijeniti podatke, usporediti ih i utvrditi tko je doista socijalni slučaj, a tko nije. Tek nakon toga se moglo ući u zahvat koji sada provodimo. Slično je i mojim kolegama ministrima koji su preuzeli resore u gospodarstvu.
Je li to što ste vi, a ne Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, imenovani koordinatoricom provođenja mjera fiskalne konsolidacije SDP-ovo priznanje da nema ljude za gospodarstvo?
Ne bih to tako rekla. Branko Grčić, također na tjednoj razini, vodi koordinacije koje možemo svesti pod jedan nazivnik investicije. Nije lako preko noći pokrenuti investicije. Prvo morate stvoriti zakonske pretpostavke, onda one moraju profunkcionirati u praksi. Što se državnih investicija tiče, prvo je trebalo restrukturirati i konsolidirati javna poduzeća, a onda krenuti u projekte koji najčešće uopće nisu bili pripremljeni. U veliku investiciju se ne može ući kao u nešto što će se graditi na ledini. Posebno ako su posrijedi infrastrukturni projekti. Podsjetit ću vas da je Plomin C bio pripremljen projekt, ali je stao zbog tužbe.
Ispada da funkcionira samo dio Vlade koji se bavi poreznom presijom, disciplinom i rezanjima, a stoji onaj koji bi trebao potaknuti gospodarstvo i rast.
Bez uvođenja reda u sustavu financija ništa se nije moglo započeti. I ne radi se ni o kakvoj poreznoj presiji. U ove dvije godine smanjuju se ili ukidaju parafiskalni nameti, omogućili smo reprogramiranje poreznih dugova, predstečajnim nagodbama spašeno je do sada više od 20.000 radnih mjesta, zakonima o poticanju investicira i o strateškim investicijama potičemo i olakšavamo procedure, po prvi puta u 24 godine sređen je registra državne imovine. Dakle, napravljen je niz potrebnih predradnji za stvaranje povoljne klime za investicije i uvjerena sam da će se u ovoj i idućoj godini vidjeti pozitivni rezultati, odnosno da ćemo imati pojačanu gospodarsku aktivnost koja uključuje i porast broja zaposlenih.
Je li realno očekivati da SDP, Vlada i premijer priznaju da nema gospodarskog oporavka, te da se rekonstruira Vlada?
Mi priznajemo realno stanje. Predugo se u ovoj zemlji živjelo na dug, predugo je vladao nered, koji je lako prikrivao pljačku. Da, stanje je teško, ne samo kod nas, s izlaskom iz krize se muče i mnogo stabilnija gospodarstva od našeg.
Na kraju smo godine prezentirali realiziranih 40 kratkoročnih mjera, i najavili devet dugoročnih na kojima intenzivno radi devet timova. Sigurni smo da smo na pravom putu, ali ne skrivamo da nismo zadovoljni dosadašnjim rezultatima. Naši problemi su duboko strukturni i ne mogu se riješiti preko noći.
A rekonstrukcija Vlade?
To je pitanje za premijera. Svi smo mi njegov odabir i jedino on može reći je li s nekim zadovoljan ili nije. Mandat traje četiri godine ne bez razloga.
Gospodarstvo drži HNS. Je li to definirano koalicijskim ugovorom, ili premijer tu ima manevarski prostor?
Naš koalicijski ugovor i plan je napravljen za cijelu koaliciju. Naravno, HNS ima veliku ulogu i odgovornost jer su u njihovom resoru i neka javna poduzeća koja su trebala biti generator investicija. Svatko preuzima odgovornost za dio koji je preuzeo.
Bojim se da građani odgovornijim smatraju premijera i SDP, nego HNS.
To je tako. Najbolje je to opisao sam premijer Milanović riječima da su za ono što je dobro svi zaslužni, a za ono što ne valja odgovoran je on.
Vratimo se na reforme koje koordinirate. Već u startu imate velike probleme. Završili ste pod policijskom zaštitom, a nakon ukidanja Državnog inspektorata sustav se raspao.
Nije točno da se ne zna gdje su inspekcije. Susrećemo se s buntom onih koji moraju prihvatiti nove uvjete rada. Državni inspektorat je bio učmalo tijelo državne uprave u kojem smo našli preko 40.000 predmeta na kojima se nije radilo. Inspektorat ima dvojaku funkciju. On mora štititi potrošače i građane, ali isto tako i radnike.
Ostaje, međutim, činjenica da se pet ministarstava koja su preuzela nadležnosti Državnog inspektorata nije pripremilo za taj posao. Funkcioniraju im samo telefonske centrale i mail adrese?
Sve će vrlo brzo profunkcionirati. Inspekcije će postati efikasnije, posebno radna inspekcija.
Već kod master plana za bolnice ste naišli na velike otpore prema njihovu ukidanju. Kako ćete tek zatvoriti dio škola ili sudova?
Ne radi se o ukidanjima, nego je riječ o reorganizaciji cijelog sustava. Ljudi su osjetljivi na zdravlje i na dostupnost liječnika što je normalno. No ova reforma treba racionalizirati sustav. Ne može se svugdje raditi sve. Ni u zemljama koje imaju puno više novaca od nas ne rade se operacije srca baš u svakoj bolnici.
Premijer Milanović je rekao da neće biti ukidanja bolnica u Vukovaru i Kninu. Nije li to politički oportunizam, da ne kažem kukavičluk, nakon afere s ćirilicom i sprječavanja državnog vrha da sudjeluje u koloni sjećanja?
Nije to nikakav kukavičluk. A posebno nema nikakve veze s provedbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Bolnica u Vukovaru je nova, jako je dobro opremljena i ima dobru strukturu liječnika. Ne vidim razlog zbog kojeg ne bi zadržala svoj status.
Što je s ostalim mjerama. Bitno se prekraja mreža sudova, ali Vlada već više od mjesec dana ne izlazi van s tim podacima. Zašto?
Ova je reforma pripremljena, bruse se konačni prijedlozi s kojima će ministar Orsat Miljenić već slijedeći tjedan predstaviti javnosti. Moramo se drugačije organizirati jer ovako više ne možemo dalje. Sustavi nam moraju postati racionalniji i jeftiniji. U protivnom ih nećemo moći održavati, nećemo dobivati sredstva iz EU fondova, nećemo biti u stanju isplaćivati plaće i mirovine. I to je jedina istina. Prema tome, svi oni koji će biti povrijeđeni jer će neka institucija promijeniti naziv ili sjedište trebaju imati na umu da je to tek dio većeg projekta daleko značajnijeg od parcijalnih interesa.
Vlada nije u ljubavi sa sucima. Jeste li ih upoznali s reformom i očekujete li njihovu podršku?
Ministarstvo pravosuđa je pripremilo opsežnu reformu. A što se tiče "ljubavi", kako kažete, ljudi iz pravosuđa se svaki put nađu jako uvrijeđeni kad im se kaže da nešto loše rade. Mislim da to nije razlog da se bilo tko vrijeđa. Svatko od nas koji radi javni posao u korist građana mora biti spreman prihvatiti kritiku, od nas političara do sudaca. A činjenica je da imaju propusta, da ima sudaca koji po godinu dana ne žele zakazati ročište za djecu čijim roditeljima se oduzima roditeljska skrb. O tome ću i dalje govoriti, ma koliko ih to vrijeđalo i ma koliko se ljutili.
Županijski sud u Zagrebu odlučio je izručiti Josipa Perkovića Njemačkoj. Je li to očekivana odluka, te je li zakonita?
Stvorili smo preduvjete za primjenu europskog uhidbenog naloga. Nadalje, svako ubojstvo, a posebno politički motivirano, se mora pokušati razjasniti bez obzira na to koliko je vremena prošlo. Meni je samo žao što se hrvatska javnost mora baviti prošlošću jer se od toga ne živi. Bilo bi bolje da se okrenemo sadašnjosti, a još više budućnosti. Ovo je pitanje pravosuđa i u ovom se trenutku isključivo ono s njime treba baviti.
Ipak je pola godine to bilo pitanje Vlade. Je li nam trebao sav onaj cirkus s Lex Perkovićem?
Motiv nije bio ni jedan pojedinac, nego je premijer Milanović nastupio kao državnik zemlje koja ima svoj stav, koja traži jednaka prava za sve državljane zemlja članica EU i koja neće, kako je to bilo do sada, samo klimati glavom na sve. Punopravna smo članica EU.
Postaviti ću vam principijelno pitanje: treba li država izručivati svoje šefove tajnih službi?
To je hipotetsko pitanje. Imamo zakon u potpunosti usklađen s Okvirnim sporazumom oko uhidbenog naloga, a ostalo je stvar pravosuđa.
Jeste li s koalicijskim partnerima dogovorili listu za izbore za Europski parlament?
O tome će se uskoro razgovarati. Nadam se da ćemo na listi nastupiti kao i na prošlim izborima za Hrvatski sabor, kao Kukuriku koalicija.
Pokazatelji o radu EU parlamenta govore kako su HDZ-ovi zastupnici u Bruxellesu učinkovitiji od vaših. Hoće li ti podaci utjecati na sastavljanje liste s kojom ćete na izbore?
Učinkovitiji u čemu? Izabrali smo kvalitetne ljude koji su otišli u Europski parlament, od Tonina Picule koji je bio ministar vanjskih poslova, do Biljane Borzan koja je ispekla zanat u našem parlamentu. HDZ-ovci su uvijek bolji i aktivniji izvan Hrvatske gdje imaju svoje sugovornike i dodvoravaju se određenim političkim interesima europske desnice. Ali su uvijek manje efikasni u Hrvatskoj – barem kada su građani u pitanju.
Jeste li s HDSSB-om dogovorili da ipak podrže promjenu Ustava? Jesu li postavili nove uvjete?
Koliko znam, nisu. Željeli su još malo razmisliti o nekim stvarima. To ne mora biti loše jer pogrešku koja se unese u Ustav nije lako ispraviti. Očekujem da će ustavne promjene biti izglasane već u siječnju kada parlament počne zasjedati.
Vijesti iz medija
S potpredsjednicom Vlade i ministricom socijalne politike i mladih, Milankom Opačić razgovarali smo nakon objave informacije da je, kao i njena obitelj, pod policijskom zaštitom zbog prijetnji smrću. Prijetnje su stigle s više strana nakon što se počeo provoditi novi zakon po kojem se socijalna pomoć ukida osobama čija imovina prelazi prag socijale. Razgovarali smo u njenom uredu u Ministarstvu, no ni po čemu se nije moglo naslutiti da je ministrica pod posebnim režimom zaštite. Policajci bodyguardi su se "kamuflirali" u civilna odijela, dok je ministrica djelovala vrlo opušteno.
Kako je raditi pod policijskom zaštitom?
Sve je to dio našeg posla.
Jesu li i članovi obitelji dobili zaštitu?
Na žalost, naši najbliži, koji nisu dio posla, budu njegove žrtve. Mogu samo reći da policija obavlja ovaj zadatak vrlo profesionalno što mojoj obitelji olakšava situaciju.
Jesu li povod opskrbnine koje su mnogi izgubili s prvim danom ove godine?
Teško je reći što je točno izravni povod. Već dugo uvodimo red u sustav koji zadnjih deset godina stoji zapušten i mnogi su u tom sustavu godinama primali pomoć, a nisu ispunjavali propisane zakonske uvjete.
Po procjeni Ministarstva branitelja, oko 4300 osoba će ostati bez opskrbnina. Kakve su reakcije drugih ljudi koji ostaju bez ovog oblika socijalne pomoći? Ima li još kakvih prijetnji?
Riječ je o novom zakonu i velikom reformskom zahvatu. Centri za socijalnu skrb se povezuju s Poreznom upravom, zemljišnim knjigama, te Policijskom upravom radi podataka o prebivalištu i vlasništvu nad automobilima, a to omogućuje pravi uvid u materijalno stanje podnositelja zahtjeva za pomoć. Napokon će se vidjeti tko je doista materijalno ugrožen, a tko nije. Koliko će ljudi izgubiti pravo na opskrbninu, odnosno neće ispuniti uvjete za zajamčenu minimalnu naknadu znat ćemo za dva do tri mjeseca kada se izdaju sva rješenja. Treba napomenuti da kad govorimo o opskrbninama za branitelje iz Domovinskog rata, govorimo o radno sposobnim ljudima, a ne invalidima Domovinskog rata koji su zaštićeni po drugim osnovama.
Među tim ljudima velik je broj onih koji su kroz sustav Ministarstva branitelja dobivali opskrbnine za prava koja se vuku još iz Drugog svjetskog rata. Ali, pravila su sad jasna bez obzira iz kojeg vremena potiču prava. Zajamčenu minimalnu naknadu dobivat će socijalno ugroženi, a oni koji raspolažu određenom imovinom i prihodima te dio radno sposobnih više neće primati naknade.
Imamo li realnu procjenu koliko je doista sirotinje u Hrvatskoj?
Mogu iznositi samo podatke iz svog ministarstva. U ovom trenutku imamo 112.000 korisnika raznih socijalnih naknada. Primjenom zajamčene minimalne naknade znat ćemo koliko je stvarnih korisnika socijalne naknade.
Večernjakovu zastupnicu čitatelja, Ružicu Cigler čitatelj pita je li moguće i gdje, anonimno prijaviti susjeda koji koristi socijalnu pomoć a ima auto, vikendicu i štednju u banci?
Tko vidi da netko nepravedno koristi pomoć države to može prijaviti nadležnom centru za socijalnu skrb. Anonimnost je zajamčena, a svaka prijava se provjerava.
Zar u praksi ljudi prijavljuju jedni druge?
Da. I to zato jer su osjetljivi na nepravde. Puno njih, primjerice, radi osam sati u tekstilnoj industriji ili trgovini i za to dobiju neto 2.400 kuna plaće. Dakle, žena koja dobije taj minimalac od njega možda još uzdržava nezaposlenog supruga i dvoje djece. Naravno da joj je teško gledati nekoga tko akumulira prava na socijalnu naknadu na koju zapravo nema pravo i živi bolje od nje koja se diže svako jutro i za mali novac pošteno odrađuje svoje radno vrijeme.
Kolika će biti zajamčena minimalna naknada?
Naknade za koje je nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih mogu se kumulirati na maksimalni iznos od 2.900 kuna. To je bruto minimalna plaća. Ako se mora raditi osam sati za minimalnu plaću od 2.400 kuna, onda ni socijalna naknada ne može biti veća od toga. Za samce će iznositi 800 kuna, što je za 200 kuna više nego do sada. Već smo anticipirali da će biti ušteda kada se uvede reda u sustav pa smo to preraspodijelili na samce. Povećava se i naknada samohranom roditelju s jednim djetetom.
Napominjem da višebrojne obitelji imaju kumulaciju dodatnih prava na ovih maksimalnih 2.900 kuna. Tu je dječji doplatak, porodiljna naknada, pronatalitetni dodatak, a tu su i programi iz jedinica lokalne samouprave. Sve je to plus i opet će biti u boljoj situaciji od samca koji je sveden na 800 kuna pomoći.
U vašu nadležnost prelaze i branitelji. Kad govorimo o njima u glavi imamo relativno mlade ljude s velikim mirovinama. No, riječ je o socijalnim slučajevima. Koliko branitelja spadaju u socijalu i kako su tu završili?
To je braniteljska populacija uglavnom radno sposobnih ljudi koji nemaju mirovinu, ni invalidninu. Iako su nezaposleni, nisu se evidentirali kao nezaposleni i primali su opskrbninu od 1.100 kuna mjesečno. To je bila neka vrsta socijalna potpore za njih. Odlučili smo sve staviti pod jednu kapu jer ako je netko socijalno ugrožen, onda je njemu, a i sustavu koji za njega brine, svejedno je li branitelj, radnik ili profesor.
Na zadnjoj sjednici u prošloj godini Vlada je usvojila plan financijske konsolidacije, odnosno paket prvih ozbiljnijih reformi. Što se čekalo do sada?
Bilo je nužno ispuniti određene pretpostavke. Prvo je trebalo uvesti red, svako u svome resoru. Ne možete početi graditi kuću od krova, bez temelja. Zatekli smo ministarstva sistemski nespremna za provođenje reformi. Sustav koji vodim jedan je od eklatantnih primjera. U njemu nije postojao egzaktan podatak koliko je korisnika socijalnih naknada, a kamo li što drugo. Najprije smo se morali informatizirati, potom uvezati sa ostalim institucijama kako bismo mogli razmijeniti podatke, usporediti ih i utvrditi tko je doista socijalni slučaj, a tko nije. Tek nakon toga se moglo ući u zahvat koji sada provodimo. Slično je i mojim kolegama ministrima koji su preuzeli resore u gospodarstvu.
Je li to što ste vi, a ne Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, imenovani koordinatoricom provođenja mjera fiskalne konsolidacije SDP-ovo priznanje da nema ljude za gospodarstvo?
Ne bih to tako rekla. Branko Grčić, također na tjednoj razini, vodi koordinacije koje možemo svesti pod jedan nazivnik investicije. Nije lako preko noći pokrenuti investicije. Prvo morate stvoriti zakonske pretpostavke, onda one moraju profunkcionirati u praksi. Što se državnih investicija tiče, prvo je trebalo restrukturirati i konsolidirati javna poduzeća, a onda krenuti u projekte koji najčešće uopće nisu bili pripremljeni. U veliku investiciju se ne može ući kao u nešto što će se graditi na ledini. Posebno ako su posrijedi infrastrukturni projekti. Podsjetit ću vas da je Plomin C bio pripremljen projekt, ali je stao zbog tužbe.
Ispada da funkcionira samo dio Vlade koji se bavi poreznom presijom, disciplinom i rezanjima, a stoji onaj koji bi trebao potaknuti gospodarstvo i rast.
Bez uvođenja reda u sustavu financija ništa se nije moglo započeti. I ne radi se ni o kakvoj poreznoj presiji. U ove dvije godine smanjuju se ili ukidaju parafiskalni nameti, omogućili smo reprogramiranje poreznih dugova, predstečajnim nagodbama spašeno je do sada više od 20.000 radnih mjesta, zakonima o poticanju investicira i o strateškim investicijama potičemo i olakšavamo procedure, po prvi puta u 24 godine sređen je registra državne imovine. Dakle, napravljen je niz potrebnih predradnji za stvaranje povoljne klime za investicije i uvjerena sam da će se u ovoj i idućoj godini vidjeti pozitivni rezultati, odnosno da ćemo imati pojačanu gospodarsku aktivnost koja uključuje i porast broja zaposlenih.
Je li realno očekivati da SDP, Vlada i premijer priznaju da nema gospodarskog oporavka, te da se rekonstruira Vlada?
Mi priznajemo realno stanje. Predugo se u ovoj zemlji živjelo na dug, predugo je vladao nered, koji je lako prikrivao pljačku. Da, stanje je teško, ne samo kod nas, s izlaskom iz krize se muče i mnogo stabilnija gospodarstva od našeg.
Na kraju smo godine prezentirali realiziranih 40 kratkoročnih mjera, i najavili devet dugoročnih na kojima intenzivno radi devet timova. Sigurni smo da smo na pravom putu, ali ne skrivamo da nismo zadovoljni dosadašnjim rezultatima. Naši problemi su duboko strukturni i ne mogu se riješiti preko noći.
A rekonstrukcija Vlade?
To je pitanje za premijera. Svi smo mi njegov odabir i jedino on može reći je li s nekim zadovoljan ili nije. Mandat traje četiri godine ne bez razloga.
Gospodarstvo drži HNS. Je li to definirano koalicijskim ugovorom, ili premijer tu ima manevarski prostor?
Naš koalicijski ugovor i plan je napravljen za cijelu koaliciju. Naravno, HNS ima veliku ulogu i odgovornost jer su u njihovom resoru i neka javna poduzeća koja su trebala biti generator investicija. Svatko preuzima odgovornost za dio koji je preuzeo.
Bojim se da građani odgovornijim smatraju premijera i SDP, nego HNS.
To je tako. Najbolje je to opisao sam premijer Milanović riječima da su za ono što je dobro svi zaslužni, a za ono što ne valja odgovoran je on.
Vratimo se na reforme koje koordinirate. Već u startu imate velike probleme. Završili ste pod policijskom zaštitom, a nakon ukidanja Državnog inspektorata sustav se raspao.
Nije točno da se ne zna gdje su inspekcije. Susrećemo se s buntom onih koji moraju prihvatiti nove uvjete rada. Državni inspektorat je bio učmalo tijelo državne uprave u kojem smo našli preko 40.000 predmeta na kojima se nije radilo. Inspektorat ima dvojaku funkciju. On mora štititi potrošače i građane, ali isto tako i radnike.
Ostaje, međutim, činjenica da se pet ministarstava koja su preuzela nadležnosti Državnog inspektorata nije pripremilo za taj posao. Funkcioniraju im samo telefonske centrale i mail adrese?
Sve će vrlo brzo profunkcionirati. Inspekcije će postati efikasnije, posebno radna inspekcija.
Već kod master plana za bolnice ste naišli na velike otpore prema njihovu ukidanju. Kako ćete tek zatvoriti dio škola ili sudova?
Ne radi se o ukidanjima, nego je riječ o reorganizaciji cijelog sustava. Ljudi su osjetljivi na zdravlje i na dostupnost liječnika što je normalno. No ova reforma treba racionalizirati sustav. Ne može se svugdje raditi sve. Ni u zemljama koje imaju puno više novaca od nas ne rade se operacije srca baš u svakoj bolnici.
Premijer Milanović je rekao da neće biti ukidanja bolnica u Vukovaru i Kninu. Nije li to politički oportunizam, da ne kažem kukavičluk, nakon afere s ćirilicom i sprječavanja državnog vrha da sudjeluje u koloni sjećanja?
Nije to nikakav kukavičluk. A posebno nema nikakve veze s provedbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Bolnica u Vukovaru je nova, jako je dobro opremljena i ima dobru strukturu liječnika. Ne vidim razlog zbog kojeg ne bi zadržala svoj status.
Što je s ostalim mjerama. Bitno se prekraja mreža sudova, ali Vlada već više od mjesec dana ne izlazi van s tim podacima. Zašto?
Ova je reforma pripremljena, bruse se konačni prijedlozi s kojima će ministar Orsat Miljenić već slijedeći tjedan predstaviti javnosti. Moramo se drugačije organizirati jer ovako više ne možemo dalje. Sustavi nam moraju postati racionalniji i jeftiniji. U protivnom ih nećemo moći održavati, nećemo dobivati sredstva iz EU fondova, nećemo biti u stanju isplaćivati plaće i mirovine. I to je jedina istina. Prema tome, svi oni koji će biti povrijeđeni jer će neka institucija promijeniti naziv ili sjedište trebaju imati na umu da je to tek dio većeg projekta daleko značajnijeg od parcijalnih interesa.
Vlada nije u ljubavi sa sucima. Jeste li ih upoznali s reformom i očekujete li njihovu podršku?
Ministarstvo pravosuđa je pripremilo opsežnu reformu. A što se tiče "ljubavi", kako kažete, ljudi iz pravosuđa se svaki put nađu jako uvrijeđeni kad im se kaže da nešto loše rade. Mislim da to nije razlog da se bilo tko vrijeđa. Svatko od nas koji radi javni posao u korist građana mora biti spreman prihvatiti kritiku, od nas političara do sudaca. A činjenica je da imaju propusta, da ima sudaca koji po godinu dana ne žele zakazati ročište za djecu čijim roditeljima se oduzima roditeljska skrb. O tome ću i dalje govoriti, ma koliko ih to vrijeđalo i ma koliko se ljutili.
Županijski sud u Zagrebu odlučio je izručiti Josipa Perkovića Njemačkoj. Je li to očekivana odluka, te je li zakonita?
Stvorili smo preduvjete za primjenu europskog uhidbenog naloga. Nadalje, svako ubojstvo, a posebno politički motivirano, se mora pokušati razjasniti bez obzira na to koliko je vremena prošlo. Meni je samo žao što se hrvatska javnost mora baviti prošlošću jer se od toga ne živi. Bilo bi bolje da se okrenemo sadašnjosti, a još više budućnosti. Ovo je pitanje pravosuđa i u ovom se trenutku isključivo ono s njime treba baviti.
Ipak je pola godine to bilo pitanje Vlade. Je li nam trebao sav onaj cirkus s Lex Perkovićem?
Motiv nije bio ni jedan pojedinac, nego je premijer Milanović nastupio kao državnik zemlje koja ima svoj stav, koja traži jednaka prava za sve državljane zemlja članica EU i koja neće, kako je to bilo do sada, samo klimati glavom na sve. Punopravna smo članica EU.
Postaviti ću vam principijelno pitanje: treba li država izručivati svoje šefove tajnih službi?
To je hipotetsko pitanje. Imamo zakon u potpunosti usklađen s Okvirnim sporazumom oko uhidbenog naloga, a ostalo je stvar pravosuđa.
Jeste li s koalicijskim partnerima dogovorili listu za izbore za Europski parlament?
O tome će se uskoro razgovarati. Nadam se da ćemo na listi nastupiti kao i na prošlim izborima za Hrvatski sabor, kao Kukuriku koalicija.
Pokazatelji o radu EU parlamenta govore kako su HDZ-ovi zastupnici u Bruxellesu učinkovitiji od vaših. Hoće li ti podaci utjecati na sastavljanje liste s kojom ćete na izbore?
Učinkovitiji u čemu? Izabrali smo kvalitetne ljude koji su otišli u Europski parlament, od Tonina Picule koji je bio ministar vanjskih poslova, do Biljane Borzan koja je ispekla zanat u našem parlamentu. HDZ-ovci su uvijek bolji i aktivniji izvan Hrvatske gdje imaju svoje sugovornike i dodvoravaju se određenim političkim interesima europske desnice. Ali su uvijek manje efikasni u Hrvatskoj – barem kada su građani u pitanju.
Jeste li s HDSSB-om dogovorili da ipak podrže promjenu Ustava? Jesu li postavili nove uvjete?
Koliko znam, nisu. Željeli su još malo razmisliti o nekim stvarima. To ne mora biti loše jer pogrešku koja se unese u Ustav nije lako ispraviti. Očekujem da će ustavne promjene biti izglasane već u siječnju kada parlament počne zasjedati.